SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Podzakonski akti, Federacija BiH, Privredno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena za snabdijevanje električnom energijom krajnjih kupaca kod javnog i rezervnog snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/24 22.03.2024
Pravilnik o obaveznom udjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/24 22.03.2024 energija
Pravilnik o promjeni snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/24 22.03.2024
Odluka o utvrđivanju potrebnog iznosa naknade za podsticanje i jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK za 2024. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 03/24 12.01.2024 električna energija
Pravilnik o dopuni Pravilnika o uvjetima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovačkih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/23 27.12.2023 SN FBiH 68/19, SN FBiH 35/18, SN FBiH 49/12 trgovina,tehnička opremljenost
Odluka o izmjeni Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode Federacija BiH Službene novine FBiH 97/23 15.12.2023 SN FBiH 76/23 marže,namirnice,cijene
Odluka o uvođenju posebnih mjera kontrole cijena snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 96/23 13.12.2023 električna energija,energija,cijana
Odluka o proglašenju stanja ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu Federacija BiH Službene novine FBiH 94/23 06.12.2023 električna energija,energija
Pravilnik o sticanju statusa kvalifikovanog proizvođača električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/23 03.11.2023 električna energija,energija
Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/23 04.10.2023 SN FBiH 97/23 namirnice,marža,kontrola cijena,cijena
Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/23 15.09.2023
Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH - prečišćeni tekst Federacija BiH Službene novine KS 30/23 26.04.2023 električna energija
Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH - prečišćeni tekst Federacija BiH Službene novine FBiH 30/23 26.04.2023 električna energija,energija,kupci
Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/23 14.04.2023 ambalaža,otpad
Pravilnik o načinu, kriterijima i postupku za određivanje daljinara i minimalnih vremena vožnje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 26/23 12.04.2023 vožnja
Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaća radinost Federacija BiH Službene novine FBiH 24/23 05.04.2023
Odluka o prestanku važenja Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena za pelet Federacija BiH Službene novine FBiH 23/23 31.03.2023
Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/23 31.03.2023
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 21/23 24.03.2023 SN FBiH 84/19, SN FBiH 89/14 električna energija,energija,kupac
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene eletrične energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 21/23 24.03.2023 SN FBiH 82/21, SN FBiH 100/14, SN FBiH 50/14 cijena,električna energija
Opšti uslovi za isporuku električne energije, prečišćen tekst Federacija BiH Službene novine FBiH 13/23 22.02.2023 električna energija,energija
Uredba o izmjenama Uredbe o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/22 30.12.2022 SN FBiH 33/22, SN FBiH 51/21 okoliš,procjena uticaja
Uredba o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za ambalažu i električne i elektroničke proizvode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/22 30.12.2022 ambalaža,električni proizvodi,elektronički proizovdi
Uredba o kriterijima za obračun i način plaćanja naknada za proizvode koji nakon upotrebe postaju ambalažni otpad i električni i elektronski otpad FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/22 30.12.2022 ambalažni otpad,otpad
Pravilnik o popisu djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski i uslovi za njihovo obavljanje Federacija BiH Službene novine FBiH 103/22 28.12.2022 djelatnost
Pravilnik o popisu djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama i izvan poslovnih i stambenih prostorija Federacija BiH Službene novine FBiH 103/22 28.12.2022 djelatnost,poslovne prostorije,stambene prostorije
Rješenje o produljenju važnosti postojećih registriranih voznih redova na federalnim autobusnim linijama Federacija BiH Službene novine FBiH 100/22 16.12.2022 vozni red,autobus,linija
Uputa o načinu reliziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova u uvijetima globalnih ekonomskih kretanja i njihovog utjecaja na poslovanje privrednih subjekata koji obavljaju javni linijski prijevoz putnika na području FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/22 16.12.2022 vozni red,prevoz putnika
Odluka o ograničavanju cijena snabdijevanja električnom energijom Federacija BiH Službene novine FBiH 87/22 02.11.2022 električna energija,energija
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu Federacija BiH Službene novine FBiH 74/22 16.09.2022 SN FBiH 51/21 uredba,okolišna dozvola,dozvola
Pravilnik o izgledu i sadržaju zahtjeva za osnivanje obrta srodne djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/22 06.07.2022 obrt,djelatnost
Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uslovima za obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/22 06.07.2022 obrt
Pravilnik o popisu obrta FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/22 01.06.2022 obrt
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/22 29.04.2022 SN FBiH 104/22, SN FBiH 51/21 zaštita okoliša,okoliš,uredba,uticaj
Izmjene i dopune Upute o načinu realiziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova, u uvjetima proglašene nesreće izazvane pandemijom korona virusa (COVID-19) i etapnog početka održavanja javnog linijskog prijevoza putnika Federacija BiH Službene novine FBiH 08/22 04.02.2022 SN FBiH 50/21, SN FBiH 01/21 prevoz putnika,prevoz,korona virus
Odluka o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom Federacija BiH Službene novine FBiH 03/22 12.01.2022
Pravilnik o upravljanju otpadnim vozilima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 vozila
Pravilnik o upravljanju otpadnim uljima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 ulje,otpadno ulje
Pravilnik o upravljanju otpadnim gumama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 otpadne gume,gume
Pravilnik o upravljanju otpadnim baterijama i akumulatorima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 baterija,baterije,akumulator,otpad
Pravilnik o postupanju sa uređajima i otpadom koji sadrže polihlorirana jedinjenja-PCB Federacija BiH Službene novine FBiH 94/21 24.11.2021 otpad,uređaji,uređaj
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/21 13.10.2021 SN FBiH 21/23, SN FBiH 100/14, SN FBiH 50/14 električna energija,cijena
Uredba o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/21 28.07.2021 otpad,kriterij,naknada
Pravilnik o pogonima, postrojenjima i skladištima u kojima su prisutne opasne supstance koje mogu dovesti do nesreća većih razmjera FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021
Uredba kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021 SN FBiH 74/22
Uredba o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021 SN FBiH 104/22, SN FBiH 33/22
Izmjene i dopune Upute o načinu realiziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova, u uvjetima proglašene nesreće izazvane pandemijom korona virusa (COVID-19) i etapnog početka održavanja javnog linijskog prijevoza putnika Federacija BiH Službene novine FBiH 50/21 25.06.2021 SN FBiH 08/22, SN FBiH 01/21 prevoz putnika,korona virus,covid,covid-19
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/21 28.05.2021 SN FBiH 44/20, SN FBiH 08/18, SN FBiH 58/14 tehnički pregled,građevina
Pravilnik o uslovima za obavljanje rudarske djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/21 17.02.2021 rudarska djelatnost,rudnik Broj 13 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 2. 2021. средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 11. (Периодични прегледи) Периодичне прегледе оруђа за рад и уређаја и испитивање физичких, хемијских и биолошких утицаја и издавање одговарајућих исправа у рударству може обављати привредно друштво односно извођач радова које је регистровано код надлежног суда за обављање тих послова, који посједује стручне кадрове, опрему, радни простор, прописана општа акта и које посједује дозволу за вршење тих послова од надлежног органа у складу са чланом 48. Закона о рударству. Члан 12. (Радови монтаже, демонтаже и одржавања постројења и уређаја у рударству) Радове монтаже, демонтаже и одржавања постројења и уређаја у рударству може обављати привредно друштво за своје потребе или извођач који испуњавају услове из члана 31. став 1. т. 11. и 12. Закона о рударству (у овисности од врсте посла) и имају у радном односу потребан број стручно оспособљених радника за обављање тих послова, потребна средства рада, радионички простор, лична заштитна средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 13. (Експлоатација геотермалних извора и бушотинска експлоатација) Експлоатација геотермалних извора и бушотинска експлоатација минералних сировина може обављати привредно друштво које испуњава услове прописане чл. 22. и 26. Закон о рударству и које има у радном односу неопходан број стручно оспособљених радника за обављање тих послова (рударске машинске и електро струке), потребна средства рада, радионички простор, лична заштитна средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 14. (Минималан број радника) Минималан број радника у привредном друштву које се бави рударском дјелатношћу зависи од врсте и обима рударске дјелатности те броја извршилаца предвиђених рударским пројектом, а не може бити мање од три радника. Члан 15. (Опћа акта и остала документација) За несметано обављање рударске дјелатности привредно друштво односно извођач мора посједовати-урадити и опћа акта и осталу докумантацију и то: - Рјешење о упису у регистар друштва код надлежног суда - Обавјештење о разврставању пословног субјекта, издато од надлежне службе за статистику, - Документацију о власништву или најму за пословни простор, - Исправе којим се доказује да су прегледана и испитана средства рада и опрема, физичке, хемијске и биолошке штетности и микроклима у радним и помоћним просторијама и радним просторима, - Статут друштва, - Правилник о раду са унутрашњом организацијом и систематизацијом рударских послова, - Правилник о заштити на раду, - Правилник о заштити од пожара, - Правилник којим се уређује заштита здравља радника, - Правилник о увођењу радника у рударски посао према члану 53. Закон о рударству, - Програм о едукацији и провјери знања радника према члану 54. Закон о рударству. Члан 16. (Надзор) Испуњеност услова за обављење рударске дјелатности према овом Правилнику провјерава надлежна инспекција у поступку инспекцијског надзора односно надлежни орган утврђен Закон о рударству. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 17. (Ступање на снагу) Овај правилник ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 06-02-805/18 09. фебруара 2021. године Мостар Министар Нермин Џиндић, с. р. Na osnovu člana 16. stav 4. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O USLOVIMA ZA OBAVLJANJE RUDARSKE DJELATNOSTI OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) Ovim Pravilnikom se uređuju minimalni uslovi (kadrovske popunjenosti, tehničke opremljenosti i drugi propisani uslovi) koje moraju ispunjavati pravna lica za obavljanje registrovanih djelatnosti i usluga u oblasti rudarstva. Član 2. (Djelatnosti) Pod registrovanim djelatnostima iz člana 1. ovog pravilnika smatraju se djelatnosti KD BiH razvrstane u 1. Područje B - Vađenje ruda i kamena 05.10 Vađenje kamenog uglja 05.20 Vađenje lignita 07.10 Vađenje željeznih ruda 07.21 Vađenje uranovih i torijevih ruda 07.29 Vađenje ostalih ruda obojenih metala 08.11 Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljavaca 08.12 Djelatnosti kopova šljunka i pijeska, vađenje gline i kaolina 08.91 Vađenje minerala za proizvodnju hemikalija i prirodnih mineralnih gnojiva 08.92 Vađenje treseta 08.93 Vađenje soli 08.99 Vađenje ostalih ruda i kamena, d. n. 09.90 Pomoćne djelatnosti za vađenje ruda i kamena 33.12 Popravak mašina 43.12 Pripremni radovi na gradilištu 71.12 Inženjerske djelatnosti i snjima povezano tehničko savjetovanje 71.20 Tehničko ispitivanje i analiza 42.13 Gradnja tunela (rudarski dio) Srijeda, 17. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Stranica 69 ISPUNJENOST USLOVA Član 3. (Vađenje mineralnih sirovina) (1) Obavljanje djelatnosti vađenja mineralnih sirovina može obavljati privredno društvo koje je upisalo odgovarajuću jednu ili više djelatnosti iz člana 2. ovog Pravilnika u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda, da je stručno osposobljeno sa neophodnim kadrovima rudarske, mašinske i elektro struke, da ima organizovano glavno tehničko rukovođenje, tehničko rukovođenje, službu zaštite na radu, tehničku opremljenost, neophodne infrastrukturne objekte i objekte za higijensko-tehničku zaštitu i koje od nadležnog organa pribavilo dozvolu za eksploataciju, dozvolu za izvođenje radova po rudarskom projektu i dozvolu za upotrebu rudarskih objekata postrojenja, uređaja i instalacija. (2) Dozvole iz stava 1. ovog člana ne odnose se na izvođača odnosno podizvođača određenih poslova (radova) u okviru obavljanja djelatnosti vađenja mineralnih sirovina. Član 4. (Rudarska mjerenja) Rudarska mjerenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi rudarskih i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod površine i izradu rudarskih karata i planova u jami i/ili na površinskom kopu može obavljati privredno društvo, odnosno izvođač koje je upisalo šifru djelatnosti 71.12 Inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda za obavljanje te djelatnosti i koje u pogledu stručne spreme i tehničke opremljenosti ispunjava uslove utvrđene Pravilnikom o tehničkim normativima za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sistema koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/12) i ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu. Član 5. (Kategorizacija prema stepenu opasnosti od metana i opasne ugljene prašina) Izradu elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i opasne ugljene prašine može obavljati privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za obavljanje tih poslova i koje pored uslova iz čl.72. i 73. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: Zakon o rudarstvu) ispunjavaju uslove u pogledu stručne spreme i tehničke opremljenosti utvrđene Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za izradu Elaborata o kategorizaciji ugljenih slojeva i jama i razvrstavanju jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i Elaborata o klasifikaciji i kategorizaciji jame, odnosno jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od eksplozivne ugljene prašine u pogledu osposobljenosti i opremljenosti i postupku njihovog odobrenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 68/11) i ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu. Član 6. (Izrada rudarskih projekata) Izradu rudarskih projekata može obavljati privredno društvo koje je registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje tri radnika, od kojih najmanje jedan radnik ispunjava uslove iz člana 73. Zakon o rudarstvu (one struke za koju se vrši izrada rudarskog projekta - rudarski, mašinski, elektro, građevinski, i dr.), te koje posjeduje odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu, i da su tehnički opremljeni za obavljanje te djelatnosti. Član 7. (Revizija rudarskih projekata) Reviziju rudarskih projekata može obavljati privredno društvo koje je upisalo šifru djelatnosti 71.12 Inženjerske djelatnosti i snjima povezano tehničko savjetovanje kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, putem revidenta i koje ispunjava uvjete iz člana 77. Zakon o rudarstvu, ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu, i da su tehnički opremljeni za obavljanje te djelatnosti. Član 8. (Izvođenje bušačko minerskih radova i seizmičkih mjerenja) (1) Izvođenje bušačko minerskih radova na površinskim kopovima, površinskim i podzemnim objektima koji nisu vezani za ekspoataciju mineralne sirovine i građevinskim objektima koji se rade rudarskim metodama rada može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje pored uslova iz čl. 22., 26. i 30. Zakon o rudarstvu ima opremu za izradu minskih bušotina (bušaća garnitura i alati), stručno osposobljene radnike za rad i rukovanje bušaćom garniturom i alatima, osigurano održavanje opreme, lična zaštitna sredstva u skladu sa općim aktom i odgovarajući radni prostor. (2) Obavljanje seizmičkih mjerenja i uticaja masovnih miniranja u rudarstvu te izradu potrebne dokumentacije može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje pored uslova iz čl. 22., 26. i 30. Zakon o rudarstvu ima opremu za mjerenje seizmičkog uticaja i odgovarajući radni prostor. Član 9. (Izrada, održavanje i rekonstrukcija rudarskih prostorija) Izvođenje radova na izradi vertikalnih, kosih i horizontalnih rudarskih prostorija (rudarskih istražnih prostorija, prostorija otvaranja, pripremanja, dopreme), rekonstrukciji i održavanju rudarskih prostorija i rudarskih objekata, zatvaranju rudarskih objekata, izradi tunela i njihovoj sanaciji, galerija i drugih podzemnih prostorija, građevinskih objekata rudarskim metodama rada ispod zemlje, može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje je rergistrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti i koje pored uslova iz člana 26. Zakon o rudarstvu, treba da u radnom odnosu ima potreban broj stručno osposobljenih radnika za te radove uključujući tehničko rukovođenje i nadzor (rudarske, mašinske ili elektro struke, u ovisnosti od obima i vrste posla) nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu, potrebnu opremu i alate za izvođenje tih poslova, odgovarajući radni i radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 10. (Izvođenje rudarskih istražnih radova sa površine i drugih pomoćnih radova) Izvođenje rudarskih istražnih radova sa površine i drugih pomoćnih radova pri istraživanu i eksploataciji mineralne sirovine kao što su transport i odlaganje otkrivke na odlagalištu, transport rovnog uglja do objekta prerade, odlaganje i skladištenje rude u rudarskim objektima, izradu etažnih putova, usjeka, odvodnih kanala, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima, sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i podzemnih rudnika rudarskim metodama rada i izrada objekata i postrojenja za preradu ili oplemenjivanje mineralne sirovine koji nisu neposredno vezani uz radove na eksploataciji mineralne sirovine i druge pomoćne radove u rudarskim objektima, može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova registrovan kod nadležnog suda za obavljanje tih djelatnosti i radova, tehničko rukovođenje i nadzor (rudarske, Broj 13 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 2. 2021. mašinske ili elektro struke, u ovisnosti od obima i vrste posla) nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu, potreban broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova (rudarsko-mašinske i elektro struke, u ovisnosti od obima posla), potrebna sredstva rada, odgovarajući radni i radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 11. (Periodični pregledi) Periodične preglede oruđa za rad i uređaja i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje je registrovano kod nadležnog suda za obavljanje tih poslova, koji posjeduje stručne kadrove, opremu, radni prostor, propisana opšta akta i koje posjeduje dozvolu za vršenje tih poslova od nadležnog organa uskladu sa članom 48. Zakona o rudarstvu. Član 12. (Radovi montaže, demontaže i održavanja postrojenja i uređaja u rudarstvu) Radove montaže, demontaže i održavanja postrojenja i uređaja u rudarstvu može obavljati privredno društvo za svoje potrebe ili izvođač koji ispunjavaju uslove iz člana 31. stav 1. t. 11. i 12. Zakona o rudarstvu (u ovisnosti od vrste posla) i imaju u radnom odnosu potreban broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova, potrebna sredstva rada, radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 13. (Eksploatacija geotermalnih izvora i bušotinska eksploatacija) Eksploatacija geotermalnih izvora i bušotinska eksploatacija mineralnih sirovina može obavljati privredno društvo koje ispunjava uslove propisane čl. 22. i 26. Zakon o rudarstvu i koje ima u radnom odnosu neophodan broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova (rudarske mašinske i elektro struke), potrebna sredstva rada, radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 14. (Minimalan broj radnika) Minimalan broj radnika u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću zavisi od vrste i obima rudarske djelatnosti te broja izvršilaca predviđenih rudarskim projektom, a ne može biti manje od tri radnika. Član 15. (Opća akta i ostala dokumentacija) Za nesmetano obavljanje rudarske djelatnosti privredno društvo odnosno izvođač mora posjedovati-uraditi i opća akta i ostalu dokumantaciju i to: - Rješenje o upisu u registar društva kod nadležnog suda, - Obavještenje o razvrstavanju poslovnog subjekta, izdato od nadležne službe za statistiku, - Dokumentaciju o vlasništvu ili najmu za poslovni prostor, - Isprave kojim se dokazuje da su pregledana i ispitana sredstva rada i oprema, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima, - Statut društva, - Pravilnik o radu sa unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom rudarskih poslova, - Pravilnik o zaštiti na radu, - Pravilnik o zaštiti od požara, - Pravilnik kojim se uređuje zaštita zdravlja radnika, - Pravilnik o uvođenju radnika u rudarski posao prema članu 53. Zakon o rudarstvu, - Program o edukaciji i provjeri znanja radnika prema članu 54. Zakon o rudarstvu. Član 16. (Nadzor) Ispunjenost uslova za obavljenje rudarske djelatnosti prema ovom Pravilniku provjerava nadležna inspekcija u postupku inspekcijskog nadzora odnosno nadležni organ utvrđen Zakon o rudarstvu. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 17. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-02-805/18 09. februara 2021. godine Mostar Ministar Nermin Džindić, s. r.
Izmjene i dopune Upute o načinu realiziranja obustavljanja polazaka, povrataka, odnosno voznih redova, u uvjetima proglašene nesreće izazvane pandemijom korona virusa (COVID-19) i etapnog početka održavanja javnog linijskog prijevoza putnika Federacija BiH Službene novine FBiH 01/21 08.01.2021 SN FBiH 08/22, SN FBiH 50/21 prevoz putnika,prevoz,korona virus,covid-19
Odluka o tarifi za rad NOS-a Federacija BiH Službene novine FBiH 01/21 08.01.2021 NOS,tarifa ODLUKA1 1. Nezavisnom operatoru sistema u Bosni i Hercegovini se određuje potrebni godišnji prihod za 2021. godinu u iznosu od 8.940.755 KM. 2. Utvrđuje se tarifa za rad nezavisnog operatora sistema u iznosu od: - 0,0057 feninga/kWh, koju plaćaju proizvođači za električnu energiju injektiranu u prijenosni sistem, i - 0,0783 feninga/kWh, koju plaćaju kupci za električnu energiju preuzetu iz prijenosnog sistema. 3. Potrebni godišnji prihod za 2021. godinu se odobrava u strukturi i iznosima navedenim u trećoj koloni sljedeće tabele: Opis 2021. zahtjev 2021. odobreno Indeks (3/2) 1 2 3 4 Troškovi materijala 227.500 110.000 0,484 Troškovi energenata i komunalni troškovi 139.000 130.000 0,935 Troškovi usluga 2.292.918 1.827.241 0,797 Bruto plate i naknade zaposlenim 4.100.000 3.814.925 0,930 Amortizacija 1.183.706 1.183.706 1,000 Finansijski troškovi 537.000 537.000 1,000 Putni troškovi 86.000 70.000 0,814 Ostali porezi i takse 68.000 61.500 0,904 Ostali rashodi 1.253.800 1.140.640 0,910 A. Ukupno troškovi i rashodi 9.887.924 8.875.012 0,898 1. Višak prihoda 2.868.934 2. Višak rashoda 3. Ostali prihodi 276.000 4. Sredstva za otplatu kredita 341.743 B. Prihodi od električne energije (A+1−2−3+4) 12.756.858 8.940.755 0,701 C. Energija (kWh) proizvodnja 15.728.170.000 15.728.170.000 1,000 potrošnja 10.281.712.413 10.281.712.413 1,000 D. Tarifa (fening/kWh) proizvođači 0,0081 0,0057 0,701 kupci 0,1117 0,0783 0,701 4. Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini i Elektroprijenos Bosne i Hercegovine dužni su da po isteku svakog kalendarskog mjeseca, u saradnji sa vlasnicima licence za distribuciju električne energije, kupcima koji su direktno priključeni na prijenosni sistem i vlasnicima licence za proizvodnju električne energije koji posjeduju proizvodne objekte priključene na prijenosni sistem, uključujući objekte u probnom radu, sačine izvještaj o energetskim veličinama u svim tačkama injektiranja u, kao i preuzimanja iz prijenosnog sistema. 5. Na osnovu izvještaja iz tačke 4. ove Odluke, za kupca priključenog na prijenosni sistem, usluge nezavisnog operatora sistema fakturiraju se njegovom snabdjevaču, a za kupca priključenog na distributivni sistem operatoru distributivnog sistema (ODS), odnosno pravnom licu u okviru kojeg ODS djeluje. Usluge nezavisnog operatora sistema proizvođaču koji injektira i/ili preuzima električnu energiju iz prijenosnog sistema fakturiraju se licenciranom proizvođaču, odnosno pravnom licu u okviru kojeg proizvođač djeluje. 6. Tarifa za rad nezavisnog operatora sistema ne naplaćuje se za energiju preuzetu u pumpnom načinu rada. 7. Tarifa određena ovom Odlukom se koristi prilikom određivanja tarifa/cijena za krajnje kupce, prema strukturi tarifnih elemenata u okviru pojedinih kategorija potrošnje.
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/20 03.07.2020 SN FBiH 42/21, SN FBiH 08/18, SN FBiH 58/14 tehni;ki pregled
Odluka o prestanku važenja odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena Federacija BiH Službene novine FBiH 43/20 01.07.2020 kontrola cijena,cijene ODLUKU O PRESTANKU VAŽENJA ODLUKE O PROPISIVANJU MJERA NEPOSREDNE KONTROLE CIJENA I. Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena V. broj 517/2020 od 09.04.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/20), prestaje da važi.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 07/20 29.01.2020 SN FBiH 76/11 pravilnik,stručni ispit PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA ZA ODREĐENE POSLOVE U OBLASTI RUDARSTVA Članak 1. U Pravilniku o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 76/11) u članku 5. točka a) iza riječi "inženjeri," dodaju se riječi: "odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja (koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja". Članak 2. U članku 5. u točki b) iza riječi "inženjeri," dodaju se riječi: "odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja (koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja". Članak 3. U članku 5. u točki c) riječi "tri godine" zamjenjuju se riječima: "jednu godinu". Članak 4. U članku 12. u stavku (3) broj: "10" zamjenjuje se brojem: "5". Članak 5. U članku 12. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4) koji glasi: "(4) Rješenjem o imenovanju povjerenstva imenuje se i tajnik povjerenstva. Tajnik povjerenstva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i pet godina radnog iskustva."
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom ipostupku promjene snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 84/19 13.11.2019 SN FBiH 21/23, SN FBiH 89/14 električna energija,kupac
Pravilnik o pravilima osnivanja i poslovanja poslovanja podružnica društava za osiguranje u međuentitetskom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/19 27.09.2019 međuentitetsko poslovanje,pravilnik,osiguranje Број 71 - Страна 32 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. Na osnovu čl. 52. stav (2) i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 29. sjednici održanoj 03. 09. 2019. godine, donosi PRAVILNIK O PRAVILIMA OSNIVANJA I POSLOVANJA PODRUŽNICA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE U MEĐUENTITETSKOM POSLOVANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak osnivanja podružnice društva za osiguranje iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj, registracija podružnice društva za osiguranje iz Republike Srpske u registru kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, poslovanje i izvještavanje i nadzor poslovanja koji vrši Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. II. OSNIVANJE PODRUŽNICE DRUŠTVA ZA OSIGURANJE IZ FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U REPUBLICI SRPSKOJ Član 2. (Osnivanje podružnice u Republici Srpskoj) Društvo za osiguranje sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: društvo iz FBiH), upisano u registar društava za osiguranje kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, (u daljem tekstu: Agencija FBiH), može osnovati organizacioni dio, podružnicu u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: podružnica u RS-u), nakon što dobije odobrenje Agencije FBiH. Član 3. (Zahtjev za izdavanje odobrenja) (1) Društvo iz FBiH koje ima namjeru da osnuje podružnicu u RS-u, dužno je Agenciji FBiH podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS-u, uz koji prilaže: a) odluku o osnivanju podružnice u RS-u, b) akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS-u, c) dokaz o obezbijeđenom poslovnom prostoru za sjedište podružnice u RS-u, d) odluku kojom se imenuje lice ovlašteno za zastupanje podružnice u RS-u, uz navođenje obima i granica ovlaštenja za zastupanje u pravnom prometu, e) dokaz da fizičko lice iz tačke d) ovog člana ima privremeno ili stalno prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine, f) plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS-u, g) potpisane opće, posebne i dodatne uvjete, tehničke podloge koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehničkih rezervi koje će podružnica u RS-u upotrebljavati u svom poslovanju i cjenovnike premije za osiguranje, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, h) po jednu ovjerenu kopiju svih vrsta polisa osiguranja (ugovora o osiguranju) koje će podružnica u RS-u koristiti u pravnom prometu u Republici Srpskoj, i) izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste osiguranja 17 - Osiguranje troškova pravne zaštite, u skladu sa članom 65. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 17/05, 1/06, 64/06, 74/10 i 47/17), ukoliko će se baviti tom vrstom osiguranja, j) dokaz da je član Biroa zelene karte BiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. (2) Podružnica u RS-u dužna je primjenjivati uvjete i tarife za vrstu osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, važeće u Republici Srpskoj. Član 4. (Sadržaj odluke o osnivanju podružnice) Odluka o osnivanju podružnice u RS-u treba da sadrži: a) preambulu, naziv, broj i datum donošenja, naziv organa nadležnog za donošenje odluke i potpis ovlaštenog lica, b) firmu i sjedište podružnice u RS-u, c) poslove osiguranja iz djelatnosti društva koji će se obavljati u podružnici u RS-u, definisane prema odobrenju za obavljanje poslova osiguranja, d) podatke o pravnoj sposobnosti i odgovornosti podružnice u RS-u u pravnom prometu u RS-u, e) podatke o licu ovlaštenom za zastupanje podružnice u RS-u i obimu ovlaštenja za zastupanje. Član 5. (Sadržaj akta o unutrašnjoj organizaciji) Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS-u sadrži unutrašnju organizaciju sa svim organizacionim dijelovima i sistematizaciju poslova i radnih mjesta sa opisima poslova, uvjetima koje izvršioci moraju ispunjavati i brojem izvršilaca. Član 6. (Sadržaj plana poslovanja) Plan poslovanja i finansijski plan iz člana 3. stav (1) tačka f) ovog Pravilnika, usvojen od nadležnog organa, podnosi se za godinu u kojoj se podružnica u RS-u osniva i narednu cijelu poslovnu godinu i sadrži, između ostalog, najmanje sljedeće elemente: a) Polazne osnove: - osnovne podatke o društvu iz FBiH, - analizu tržišta u Republici Srpskoj, odnosno podatke koji su korišteni kao osnova za planiranje sa područja na kome se namjeravaju razvijati poslovne aktivnosti ili podatke iz sopstvenog iskustva, - osnove i ciljeve poslovne politike društva iz FBiH, sa ocjenom ekonomske opravdanosti osnivanja i rada podružnice u RS-u u odnosu na veličinu i strukturu tržišta, - plan kadrova za poslovanje podružnice u RS-u, - način prodaje osiguranja (putem zaposlenih ili ovlaštenih zastupnika u osiguranju), - vrste osiguranja iz djelatnosti društva iz FBiH koje će se obavljati u podružnici u RS-u; b) Procjenu planiranog iznosa troškova osnivanja podružnice u RS-u; c) Planirane ukupne prihode sa obrazloženjem svih pozicija prihoda: - planirani prihodi od premije (očekivani broj ugovora o osiguranju po vrstama osiguranja i iznos očekivane premije osiguranja), - planirani ostali prihodi; d) Planirane ukupne rashode sa obrazloženjem svih pozicija rashoda: - očekivani rashodi za odštete i isplate ugovorenih suma, Петак, 27. 9. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 71 - Страна 33 - ostali rashodi poslovanja podružnice u RS-u; e) Planirane rezultate poslovanja - razlika između planiranih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Član 7. (Postupak po zahtjevu) (1) Agencija FBiH u postupku po zahtjevu društva iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u vrši provjere ispunjenosti uvjeta za organizovanje i poslovanje podružnice u RS-u. (2) U postupku iz stava (1) ovog člana, Agencija FBiH, procjenjuje finansijsku sposobnost i položaj društva iz FBiH, te ukoliko društvo ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala i obračuna i pokrića tehničkih rezervi izdaje potvrdu o solventnosti. (3) Ukoliko ocijeni da su se stekli uvjeti za osnivanje, rad i poslovanje podružnice u RS-u, donosi rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana je uvjet za upis osnivanja podružnice u RS-u u registar kod nadležnog suda. (5) Po dobijanju rješenja o upisu u sudski registar podružnice u RS, nadležnog suda prema sjedištu društva, društvo iz FBiH je dužno u roku od sedam dana od dana prijema rješenja Agenciji FBiH dostaviti isto. (6) Ukoliko će se podružnica u RS-u baviti vrstom osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila ima obavezu da se učlani u Zaštitni fond Republike Srpske, i dokaz o učlanjenju dostavi Agenciji FBiH, u roku od sedam dana od dana učlanjenja. Član 8. (Prosljeđivanje zahtjeva Agenciji Republike Srpske) (1) Agencija FBiH, u roku od pet dana od dana prijema akata iz člana 7. stav (5) i (6) ovog Pravilnika Agenciji za osiguranje Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija RS-a), prosljeđuje zahtjev sa dokumentacijom iz člana 3. ovog Pravilnika uz koji prilaže: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u, b) rješenje nadležnog suda o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u RS-u, c) uvjerenje o poreznoj registraciji Porezne uprave Republike Srpske, d) potvrdu solventnosti, Agencije FBiH, društva za osiguranje iz FBiH koje osniva podružnicu u RS-u, e) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, f) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu RS, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, g) opće, posebne i dodatne uvjete osiguranja i tehničke podloge koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehičkih rezervi koje će podružnica u RS-u upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima za sve odobrene vrste osiguranja, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, h) cjenovnike premije koji će podružnica u RS-u koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, i) broj telefona i elektronsku adresu podružnice u RS-u. (2) Agencija FBiH, obavještava društvo iz FBiH da je Agenciji RS-a proslijedila zahtjev i dokumente iz stava (1) ovog člana. Član 9. (Odbijanje zahtjeva) Agencija FBiH donosi rješenje o odbijanju zahtjeva društva iz FBiH za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS-u i prosljeđivanje istog Agenciji RS-a, ukoliko: a) ocijeni da organizaciona i kadrovska struktura podružnice nije zadovoljavajuća u odnosu na planirane poslove, b) utvrdi da društvo ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala, obračuna i pokrića tehničkih rezervi, c) ako i pored izdavanja zaključka o dopuni zahtjeva, društvo iz FBiH, u ostavljenom roku, ne dostavi sve propisane i naložene dokumente. Član 10. (Zahtjev za promjene) (1) Ukoliko društvo iz FBiH u podružnici u RS-u mijenja sjedište, lice ovlašteno za zastupanje ili obim ovlaštenja u pravnom prometu, poslove iz djelatnosti društva koji se u podružnici obavljaju, dužno je Agenciji FBiH podnijeti zahtjev za odobrenje za promjene. (2) Zahtjev za odobrenje promjena iz stava (1) ovog člana podnosi se sa aktima kojim se vrše izmjene iz stava (1) ovog člana, koji su u formi prijedloga. (3) Agencija FBiH izdaje dozvolu za promjene u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (4) Nakon prijema rješenja o upisu podataka iz stava (1) ovog člana, društvo iz FBiH je dužno rješenje nadležnog suda o upisu promjena u sudski registar dostaviti Agenciji FBiH, u roku od sedam dana od dana prijema istog. Član 11. (Dostava podataka o promjenama Agenciji RS-a) Agencija FBiH, u roku od pet dana od dana prijema rješenja o upisu u sudski registar promjena iz člana 10. stav (1) ovog člana prosljeđuje zahtjev sa odgovarajućom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za promjene iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika i b) rješenje nadležnog suda iz člana 10. stav (4) ovog Pravilnika. III. REGISTRACIJA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE IZ REPUBLIKE SRPSKE U REGISTRU KOD AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 12. (Rješenje o upisu u registar) Agencija RS-a nakon izdavanja odobrenja društvu sa sjedištem u Republici Srpskoj za osnivanje Podružnice u FBiH, (u daljem tekstu: podružnica u FBiH), prosljeđuje zahtjev Agenciji FBiH sa propisanom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz RS-a za osnivanje podružnice u FBiH, b) rješenje nadležnog suda, o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u FBiH, c) uvjerenje o poreznoj registraciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, d) potvrdu solventnosti, Agencije RS-a, društva za osiguranje iz RS-a koje osniva podružnicu u FBiH, e) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, f) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu FBiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, Број 71 - Страна 34 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. g) prijedloge općih, posebnih i dodatnih uvjeta osiguranja i tehničkih podloga koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehičkih rezervi koje će podružnica u FBiH upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima za sve odobrene vrste osiguranja, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, h) prijedloge cjenovnika premije koji će podružnica u FBiH koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, i) broj telefona i elektronsku adresu podružnice u FBiH. Član 13. (Rješenje o upisu u registar) (1) Agencija FBiH, donosi rješenje o upisu podružnice u FBiH u registar podružnica društava iz Republike Srpske, u roku od 15 dana od dana prijema akta Agencije RS-a sa dokumentacijom propisanom ovim Pravilnikom. (2) Danom donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana, društvo iz RS-a stiče pravo na obavljanje djelatnosti osiguranja u FBiH putem podružnice u FBiH. (3) Agencija FBiH, u registru podružnica društava iz Republike Srpske, registruje izmjene dokumenata i podataka za podružnicu u FBiH, u roku od 15 dana, nakon što joj Agencija RS-a proslijedi zahtjev društva iz RS-a za izmjene, sa priloženom dokumentacijom koja odgovara provedenoj izmjeni. Član 14. (Saglasnost Agencije FBiH na uvjete) (1) Agencija FBiH će u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 12. donijeti rješenje o saglasnosti za akte iz člana 12. tačka g). (2) Agencija može naložiti korekcije cjenovnika iz člana 12. tačka h) u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 12. ovog Pravilnika. (3) Društvo iz RS-a je dužno postupiti po naloženim korekcijama cjenovnika premije Agencije FBiH. (4) Agencija FBiH naložene korekcije cjenovnika dostavlja i Agenciji RS-a, kao i obavještenja o postupanju društava iz RS-a po naloženim korekcijama. (5) Društvo iz RS-a je dužno svaki prijedlog izmjene akata iz člana 12. tačka g) ovog Pravilnika dostaviti na prethodnu saglasnost Agenciji FBiH. (6) Društvo iz RS-a je dužno svaki prijedlog izmjena akata iz člana 12. tačka h) ovog Pravilnika dostaviti Agenciji FBiH. (7) U postupcima iz stava (5) i (6) ovog člana Agencija FBiH će postupati kao u stavu (1) i (2) ovog člana. Član 15. (Primjena uvjeta za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila) Podružnica iz RS-a dužna je primjenjivati uvjete i tarife za vrstu osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, važeće u Federaciji Bosne i Hercegovine. IV. POSLOVANJE I IZVJEŠTAVANJE PODRUŽNICE DRUŠTVA IZ REPUBLIKE SRPSKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 16. (Obavljanje poslova osiguranja i zaključivanje ugovora o osiguranju) (1) Podružnica u FBiH obavlja u Federaciji Bosne i Hercegovine neposredno osiguranje u vrstama poslova osiguranja za koje je dobila odobrenje za rad od Agencije RS-a i u granicama ovlaštenja za nastupanje u pravnom prometu u Federaciji Bosne i Hercegovine, shodno Odluci o osnivanju podružnice u FBiH. (2) Ugovore o osiguranju za pokrivanje rizika u FBiH, podružnica u FBiH zaključuje putem radnika kao punomoćnika po zaposlenju ili putem zastupnika u osiguranju - pravnih lica, odnosno fizičkih lica - obrtnika za zastupanje u osiguranju, koji su registrovani u registrima zastupnika koje vodi Agencija FBiH (u daljem tekstu: preuzimači rizika). Član 17. (Godišnji planovi i interni akti) (1) Društvo iz RS-a, u okviru godišnjih planova i izvještaja o poslovanju, koje donosi za društvo kao cjelinu, obezbjeđuje da se izdvojeno planira i izvještava za podružnicu u FBiH, za obim djelatnosti i poslovanja koje je organizovano i obavlja se u podružnici u FBiH. (2) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, predočiti godišnji plan poslovanja i finansijski plan podružnice u FBiH, ili izvod iz godišnjeg i finansijskog plana društva iz RS-a koji se odnosi na podružnicu u FBiH. (3) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti sve interne akte donesene na nivou društva iz RS-a kao cjeline, koji se u podružnici u FBiH primjenjuju. Član 18. (Posjedovanje i predočavanje dokumentacije) (1) Podružnica u FBiH je obavezna da posjeduje i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, u ostavljenom roku, koji ne može biti duži od 7 dana, stavi na uvid: a) sve ugovore o osiguranju zaključene u FBiH, u originalu, b) sve zahtjeve za naknadu šteta ili isplate osiguranih suma nastalih po osnovu ugovora o osiguranju zaključenih u FBiH, sa svom pripadajućom dokumentacijom, u originalu, i c) svu ostalu poslovnu i materijalno-finansijsku dokumentaciju koja nastane u poslovanju Podružnice u FBiH, ili je sa njom povezana. (2) Kao datum podnošenja odštetnog zahtjeva ili datum podnošenja zahtjeva za isplate osiguranih suma, mjerodavan je najstariji datum prijema zahtjeva, nezavisno od toga da li je zahtjev podnesen u sjedištu društva, sjedištu podružnice u FBiH ili u bilo kojoj kancelariji koja je dio organizacione strukture podružnice u FBiH. (3) Podružnica u FBiH je dužna odrediti lice za saradnju sa ombudsmenom u osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine i o tome obavijestiti Agenciju FBiH. Član 19. (Evidencija iz poslovanja podružnice) (1) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti ažurnu evidenciju iz poslovanja podružnice, sa minimalnim sadržajem podataka: a) o licima koja zaključuju ugovore o osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine u ime i za račun podružnice u FBiH, nezavisno od toga da li se radi o radnicima podružnice u FBiH ili pravnim odnosno fizičkim licima upisanim u registar zastupnika u osiguranju kod Agencije FBiH sa sljedećim podacima: ime, prezime i adresu, šifru radnika društva odnosno zastupnika koja mu je dodijeljena u informacionom sistemu društva iz RS-a, o ugovorima o zastupanju u osiguranju (broj, datum i vrijeme važenja ugovora o zastupanju u osiguranju) i vrste osiguranja u kojima preuzimač rizika zastupa podružnicu u FBiH, b) ugovorima o osiguranju života, koja sadrži sljedeće podatke: redni broj, broj polise, datum zaključenja, Петак, 27. 9. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 71 - Страна 35 ugovorne strane, predmet ugovora (vrsta osiguranja), period trajanja osiguranja, premija, iznos osigurane sume, način plaćanja, plaćanje, matematičku rezervu, status polise (založena, kapitalizirana, napomena), c) odštetnim zahtjevima i zahtjevima za isplatama osiguranih suma, po vrstama osiguranja, koji se odnose na izvršavanje ugovora o osiguranju zaključenih u FBiH sa svim podacima koje društvo iz RS-a vodi u evidencijama u skladu sa Pravilnikom o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja. (2) Podružnica u FBiH, koja obavlja djelatnost osiguranja u vrsti osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, je dužna da u propisanim rokovima i u propisanom formatu dostavlja Agenciji FBiH podatke neophodne za primjenu odredbi o bonusu – malusu. Član 20. (Evidencija polisa osiguranja) (1) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti evidenciju o polisama osiguranja, u svim vrstama osiguranja koje podružnica u FBiH zadužuje od društva iz RS-a, radi zaključivanja ugovora o osiguranju u FBiH. (2) Ukoliko podružnica u FBiH obavlja poslove osiguranja u vrsti osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, društvo iz RS-a je dužno uskladiti sadržaj u polisi osiguranja sa Odlukom o sadržaju polise za osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima. Član 21. (Sadržaj evidencije) (1) Evidencija iz člana 19. stav (1) ovog Pravilnika mora obezbijediti minimalno sljedeće podatke: a) podatke o preuzimačima rizika iz člana 16. stav (2) ovog Pravilnika, b) šifru i naziv polise kako je društvo vodi u informacionom sistemu, c) stanja, odnosno statuse pojedinačnih obrazaca polisa kako sljedi: 1) polisa na evidenciji polisa u podružnici u FBiH - zaprimljena od društva iz RS-a, a nije izdana preuzimačima rizika, sa datumom zaprimanja ili datumom povrata u evidenciju neiskorištene polise razdužene od preuzimača rizika, 2) polisa zadužena u podružnici u FBiH od strane preuzimača rizika, koja nije iskorištena (nije zaključen ugovor), sa datumom zaduženja preuzimača rizika, 3) polisa se fizički nalazi kod preuzimača rizika, iskorištena je (zaključen ugovor), a još nije fizički razdužena, sa datumom zaključenja polise, 4) polisa je iskorištena (zaključen ugovor) i fizički vraćena u podružnicu u FBiH, odnosno razdužena, sa datumom razduživanja polise, 5) polisa stornirana od strane preuzimača rizika, sa datumom storniranja i datumom razduženja, 6) polisa poništena od strane preuzimača rizika, sa datumom poništenja i datumom razduženja, d) zbirna stanja polisa u evidenciji, po vrstama polisa, koja se utvrđuju na osnovu statusa pojedinačnih polisa iz stava (1) tačka c) ovog člana. (2) Stanja pojedinačne polise iz stava (1) tačka c) i zbirna stanja iz tačke d) podružnica u FBiH je dužna, u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, predočiti u bilo kojem trenutku. (3) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti: a) dokumente na osnovu kojih se podružnica u FBiH zadužuje sa polisama osiguranja od društva iz RS-a, b) dokumente na osnovu kojih se vrši zaduživanje preuzimača rizika u podružnici u FBiH, c) dokumente na osnovu kojih se vrši razduživanje preuzimača rizika u podružnici u FBiH (dokument za razduživanje iskorištenih, storniranih ili poništenih polisa, dokument za razduživanje po osnovu povrata neiskorištenih polisa u evidenciju od strane preuzimača rizika), d) dokumente na osnovu kojih se utvrđuje stanje zaduženosti/razduženosti preuzimača rizika sa polisama i na osnovu kojih se utvrđuje redosljed i hronologija prodaje polisa osiguranja. Član 22. (Plaćanja i vođenje knjigovodstva) (1) Sve uplate i isplate vezane za poslovanje podružnice u FBiH, moraju se vršiti putem posebnog transakcionog računa za podružnicu u FBiH, osim plaćanja carina i carinskih dažbina, posebnih poreza - akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza po posebnim propisima, naloga za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće, naloga za ostale javne prihode po posebnim propisima, naloga za prisilnu naplatu zakonskih obaveza i javnih prihoda, naloga za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja, te naloga za izvršenje sudskih odluka i drugih izvršnih isprava koje se obavljaju na način propisan zakonom i podzakonskim aktom. (2) Svi poslovni događaji i promjene koji nastanu u poslovanju podružnice u FBiH moraju se izdvojeno knjigovodstveno evidentirati na osnovu materijalno finansijske dokumentacije koja nastane u poslovanju podružnice u FBiH. Član 23. (Izvještaji) (1) Podružnica u FBiH je dužna Agenciji FBiH dostavljati sljedeće statističke izvještaje: a) mjesečni: 1) Obrazac 1-M-RS - Izvještaj o premiji osiguranja, 2) Obrazac 2-M-RS - Izvještaj o štetama. b) godišnji: 1) Obrazac 1-G-RS - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj osiguranja, iznos ukupne premije, prenosne premije i tehničke premije, 2) Obrazac 2-G-RS - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Rezervisane i riješene štete, 3) Obrazac 3-G-RS - Promjene kod životnih osiguranja, 4) Obrazac 4-G-RS - Premija po kanalima prodaje podružnice društva za osiguranje, 5) Obrazac 5-G-RS - Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja, 6) Obrazac 6-G-RS - Broj zaposlenih sa kvalifikacionom strukturom i podaci o organizacionim dijelovima podružnice u FBiH. (2) Podružnica u FBiH je obavezna da sastavlja i Agenciji FBiH dostavlja statističke izvještaje: a) iz stava (1) tačka a) ovog člana mjesečno, za obračunski period od 1. januara tekuće godine do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, u roku od 10 dana od isteka izvještajnog mjeseca, Број 71 - Страна 36 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. b) iz stava (1) tačka b) ovog člana godišnje do 15. 03. tekuće poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu. (3) Pored izvještaja iz stava (1) ovog člana, podružnica u FBiH je obavezna da Agenciji FBiH dostavlja polugodišnji bruto bilans podružnice u elektronskom obliku u fomatu xml, sa kumulativno obračunatim podacima za prvo polugodište do 31. 07. tekuće poslovne godine i godišnje do 15. 03. tekuće poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu. (4) Podaci u izvještajima se prikazuju kumulativno za period od 1. januara do kraja izvještajnog perioda ili kao stanje na dan. (5) U svim izvještajima iznosi se upisuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Podružnica u FBiH je obavezna da izvještaje iz stava (1) ovog člana dostavlja u pisanom i elektronskom obliku. (7) Izuzetno od odredbe stava (6) ovog člana obrasci iz stava (1) tačka a) ovog člana dostavljaju se u pisanoj formi samo za mjesece mart, juni, septembar i decembar u rokovima propisanim za dostavu obrazaca propisanih stavom (2) tačka a) ovog člana. (8) Obrasci iz stava (1) tačka a) ovog člana u elektronskoj formi dostavljaju se u rokovima propisanim stavom (2) tačka a) ovog Pravilnika. (9) Za tačnost dostavljenih podataka i izvještaja, u skladu sa odredbama ovog Pravilnika, odgovora direktor društva za osiguranje i direktor podružnice u FBiH. (10) Agencija FBiH može, u svrhu obavljanja nadzora, da podružnici u FBiH naloži sastavljanje dodatnih izvještaja, te da odredi način i rokove njihovog dostavljanja. (11) Obrasci iz stava (1) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml. (12) Agencija FBiH će način dostave i izrade obrazaca u elektronskoj formi propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. V. NADZOR POSLOVANJA PODRUŽNICE DRUŠTVA IZ REPUBLIKE SRPSKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 24. (Nadzor podružnice u FBiH) (1) Agencija FBiH nadzire u podružnici u FBiH primjenu propisa o osiguranju i propisa o zastupanju u osiguranju i posredovanju u osiguranju i reosiguranju, koji se primjenjuju u FBiH, i to: a) zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju, b) evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama podružnice, c) izvještavanje, sadržaj i rokove za dostavljanje nadzorno - statističkih izvještaja podružnice u FBiH, d) troškove poslovanja podružnice u FBiH, i e) vođenje propisanih evidencija. (2) Kopije zapisnika o izvršenoj kontroli podružnice u FBiH, Agencija FBiH dostavlja Agenciji RS-a. (3) Kada pokazatelji iz nadzora ukazuju na mogućnost da je društvo za osiguranje koje posluje u oba entiteta prestalo da ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala, obračuna i pokrića tehničkih rezervi po zahtjevu agencije koja nadzire rad podružnice/filijale, agencija po entitetu sjedišta društva će, u roku od 30 dana, dostaviti tražene informacije i podatke o poslovanju društva za osiguranje, radi preduzimanja mjera pojačanog nadzora tržišnog ponašanja podružnice/filijale u međuentitetskom poslovanju i zaštite interesa potrošača usluga osiguranja. (4) Direktor Agencije FBiH će donijeti metodologiju provođenja nadzora poslovanja podružnice u FBiH. Član 25. (Prestanak rada Podružnice u FBiH) (1) Društvo iz RS-a koje posluje putem podružnice u FBiH, a koje ima namjeru da prestane da obavlja djelatnost u FBiH, o tome obavještava Agenciju FBiH najmanje 30 dana prije prestanka rada. (2) U periodu od dana obavještenja Agencije FBiH do prestanka rada društvo donosi odluku o prestanku rada Podružnice u FBiH, određujući dan prestanka, te podnosi zahtjev sudu po mjestu sjedišta društva za brisanje Podružnice u FBiH iz sudskog registra, o čemu obavještava Agenciju FBiH. (3) U roku od 7 dana od dana prijema rješenja suda o brisanju Podružnice u FBiH iz sudskog registra, društvo za osiguranje podnosi Agenciji FBiH zahtjev za brisanje iz registra podružnica društava iz Republike Srpske. (4) Agencija FBiH u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog člana donosi rješenje o brisanju podružnice u FBiH iz registra, sa kojim danom prestaje pravo na obavljanje djelatnosti i obaveza plaćanja naknade za nadzor Agenciji FBiH. (5) Društvo iz RS-a je dužno prije podnošenja zahtjeva za brisanje iz registra kod Agencije FBiH na službenoj internet stranici, te dnevnim novinama koje se objavljuju na cijeloj teritoriji FBiH obavjestiti ugovarače osiguranja, osiguranike, te treća oštećena lica o prestanku rada Podružnice u FBiH, u kojem obavještenju daje detaljna upustva o adresi, broju telefona i drugim potrebnim podacima o načinu ostvarenja prava iz osiguranja, a proizašla iz zaključenih ugovora o osiguranju u FBiH, do dana prestanka rada podružnice. (6) Društvo iz RS-a, ostaje u obavezi dostavljanja nadzornih i statističkih izvještaja u propisanim rokovima do brisanja iz registra kod Agencije FBiH, a posljednje izvještaje je dužno dostaviti sa stanjem na 31. 12. godine u kojoj se izvrši brisanje, u roku od dva mjeseca od isteka godine. (7) Društvo iz RS-a ostaje u obavezi da po već preuzetim obavezama iz osiguranja postupa po propisima o osiguranju u FBiH, a u slučaju neizvršavanja obaveza iz osiguranja Agencija FBiH izdaje prekršajne naloge i pokreće prekršajne postupke i obavještava Agenciju RS-a radi preduzimanja mjera nadzora. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Prestanak važenja Pravilnika)
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 68/19 18.09.2019 SN FBiH 100/23, SN FBiH 35/18, SN FBiH 49/12 trgovina,tehnička opremljenost
Pravilnik o dopuni Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/19 29.05.2019 SN FBiH 27/14, SN FBiH 23/13, SN FBiH 44/12 apotekarna djelatnost PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacijskim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/12, 23/13 i 27/14), iza člana 47b. dodaje se novi član 47c. koji glasi: "Član 47c. (1) U slučajevima kada apoteka zdravstvena ustanova, njeni organizacijski oblici, kao i apoteka u privatnoj praksi ne može iz razloga za koji nije odgovorna ili iz drugih opravdanih razloga nastaviti rad na postojećoj lokaciji, može se preseliti na novu lokaciju na kojoj će nastaviti obavljati apotekarsku djelatnost, bez obzira što ne ispunjava uvjete iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika, ako se preseljenjem na novu lokaciju udaljenost cestovnom linijom od nove lokacije apoteke do najbliže apoteke mijenja za najviše 50 metara cestovne udaljenosti između postojeće lokacije apoteke i najbliže apoteke. (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se traži preseljenje apoteke na novu lokaciju, na način i u slučajevima predviđenim u stavu (1) ovog člana, podnosi osnivač - vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove ili nositelj odobrenja za privatnu praksu i uz isti prilaže dokaze o ispunjavaju uvjeta prostora, opreme i kadra iz čl. 41, 41a, 42, 42a. i 42b. Pravilnika, izuzev saglasnosti kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke u smislu člana 6., a u vezi sa čl. 41., 42., 42a. ovog pravilnika. (3) Rokovi utvrđeni za izdavanje rješenja o odobrenju rada apoteke zdravstvene ustanove, kao i rokovi za žalbu, te organ kojem se podnosi žalba utvrđeni članom 46. ovog pravilnika, shodno se primjenjuju i na rješavanje upravne stvari iz stava (1) ovog člana.".
Pravilnik o izvještajima društava za osiguranje i reosiguranje FBIH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 osiguranje,reosiguranje Godina XXV - Broj 106 Subota, 29. 12. 2018. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2030 Na osnovu čl. 130. i 144. a u vezi sa čl. 141. i 142. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 21. sjednici, održanoj 04.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZVJEŠTAJIMA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuje se vrsta, sadržaj i forma izvještaja koje društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), rokovi i način izvještavanja. Član 2. (Vrste izvještaja) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostavljati statističke i finansijske izvještaje. II. STATISTIČKI IZVJEŠTAJI Član 3. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja za društva za osiguranje) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor mjesečne, kvartalne i godišnje statističke izvještaje čiji je sadržaj propisan na obrascima: a) mjesečni: 1) Obrazac 1-M-F - Premija po vrstama rizika, 2) Obrazac 2-M-F - Rezervisane i riješene štete po vrstama rizika, b) kvartalni: 1) Obrazac 1-K-F - Premija osiguranja, 2) Obrazac 2-K-F - Obrađene štete u tekućem obračunskom periodu, 3) Obrazac 3-K-F - Rezervisane štete na kraju tekućeg obračunskog perioda, 4) Obrazac 4-K-F - Pregled štampanih i preuzetih polica stroge evidencije obaveznih osiguranja 5) Obrazac 5-K-F - Matematička rezerva životnih osiguranja, 6) Obrazac 6-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija - pravna lica, 7) Obrazac 7-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija - fizička lica, c) godišnji: 1) Obrazac 1-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj osiguranja, iznos ukupne premije, prenosne premije i tehničke premije, 2) Obrazac 2-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila -Rezervisane i riješene štete, 3) Obrazac 3-G-F - Promjene kod životnih osiguranja, 4) Obrazac 4-G-F - Ostvarena regresna potraživanja, 5) Obrazac 5-G-F - Troškovi uprave i pribave, 6) Obrazac 6-G-F - Struktura rezervi, 7) Obrazac 7-G-F - Kanali prodaje društava za osiguranje, 8) Obrazac 8-G-F - Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja, 9) Obrazac 9-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene štete - iznos, 10) Obrazac 10-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za prijavljene štete - iznos, 11) Obrazac 11-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene štete - broj, Broj 106 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 12) Obrazac 12-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za prijavljene štete - broj, 13) Obrazac 13-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, obrađene štete - iznos, 14) Obrazac 14-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - iznos, 15) Obrazac 15-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, obrađene štete - broj, 16) Obrazac 16-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - broj, 17) Obrazac 17-G-F - Podaci o društvu, 18) Obrazac 18- G-F - Štete iz osnova obaveznog osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. Član 4. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja za društva za reosiguranje) Društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor kvartalne i godišnje statističke izvještaje čiji je sadržaj propisan na obrascima: a) kvartalni: 1) Obrazac 1R-K-F - Premija reosiguranja, 2) Obrazac 2R-K-F - Obrađene štete u tekućem obračunskom periodu - reosiguranje, 3) Obrazac 3R-K-F - Rezervisane štete u tekućem obračunskom periodu - reosiguranje. b) godišnji: 1) Obrazac 1R-G-F - Struktura rezervi, 2) Obrazac 2R-G-F - Podaci o društvu. Član 5. (Način dostave izvještaja) (1) Obrasci iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana Obrasci iz čl. 3. tačka a) ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj formi samo za mjesece mart, juni, septembar i decembar u rokovima propisanim za dostavu obrazaca propisanim članom 6. tačka b) ovog Pravilnika. (3) Obrasci u elektronskoj formi iz člana 3. tačka a) ovog Pravilnika dostavljaju se u rokovima propisanim članom 6. tačka a) ovog Pravilnika. (4) Obrasci iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz stava (1) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (6) U statističkim izvještajima iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (7) Statistički izvještaji moraju biti potpisani od strane direktora i ovlaštenog aktuara društva. Član 6. (Rokovi za dostavu izvještaja) Statistički izvještaji dostavljaju se: a) iz člana 3. tačka a) ovog Pravilnika u roku od 10 dana po isteku mjeseca za koji se dostavlja, b) iz člana 3. tačka b) i člana 4. tačka a) ovog Pravilnika: 1) za prvo tromjesječje do 30. 04. tekuće poslovne godine, 2) za drugo tromjesečje do 31. 07. tekuće poslovne godine, 3) za treće tromjesečje do 31. 10. tekuće poslovne godine i 4) za četvrto tromjesečje u roku od dva mjeseca po isteku tekuće poslovne godine, odnosno do 15.03. naredne godine. c) iz člana 3. tačka c) i člana 4. tačka b) ovog Pravilnika do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. Član 7. (Način iskazivanja podataka) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje je dužno podatke u izvještajima iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika iskazivati kumulativno za tekuću godinu. III. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI Član 8. (Vrste i način dostave izvještaja) (1) Društvo za osiguranje dostavlja finansijske izvještaje na sljedećim obrascima: 1) Obrazac 1F-K-F - Bilans stanja - život, 2) Obrazac 2F-K-F - Bilans stanja - neživot, 3) Obrazac 3F-K-F - Bilans uspjeha - život, 4) Obrazac 4F-K-F - Bilans uspjeha - neživot, 5) Obrazac 5F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - život - direktna metoda, 6) Obrazac 6F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot - direktna metoda, 7) Obrazac 7F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - život - indirektna metoda, 8) Obrazac 8F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot- indirektna metoda, 9) Obrazac 9F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - život, 10) Obrazac 10F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - neživot, 11) Obrazac 11F-K-F - Bruto bilans - život, 12) Obrazac 12F-K-F - Bruto bilans - neživot. (2) Društvo za reosiguranje dostavlja finansijske izvještaje na sljedećim obrascima: 1) Obrazac 2F-K-F - Bilans stanja - neživot, 2) Obrazac 4F-K-F - Bilans uspjeha - neživot, 3) Obrazac 6F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot - direktna metoda, 4) Obrazac 8F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot- indirektna metoda, 5) Obrazac 10F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - neživot, 6) Obrazac 12F-K-F - Bruto bilans - neživot. (3) Obrasci iz st. (1) i (2) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika i isti se dostavljaju samo u elektronskoj formi u formatu xml. (4) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz st. (1) i (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (5) U finansijskim izvještajima iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor ovjerene kopije polugodišnjih i godišnjih finansijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 3 (7) Finansijski izvještaji iz stava (6) ovog člana trebaju biti prethodno ovjereni od strane ovlaštene institucije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. (8) Društvo za osiguranje finansijske izvještaje iz stava (1) tč. 5) i 7), te tč. 6) i 8) ovog člana sačinjavaju i dostavljaju u zavisnosti od izabrane metode. (9) Društvo za reosiguranje finansijske izvještaje iz stava (2) tč. 3) i 4) ovog člana sačinjavaju i dostavljaju u zavisnosti od izabrane metode. Član 9. (Rokovi za dostavu izvještaja) (1) Finansijski izvještaji iz člana 8. st. (1) i (2) ovog Pravilnika dostavljaju se: - za prvo tromjesečje do 30.04. tekuće poslovne godine, - polugodišnji do 31.07. tekuće poslovne godine, - za treće tromjesečje do 31.10. tekuće poslovne godine i - godišnji do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (2) Finansijski izvještaji iz člana 8. stav (6) ovog Pravilnika dostavljaju se: - polugodišnji do 31.07. tekuće poslovne godine i - godišnji do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 10. (Prelazne odredbe) Ovaj Pravilnik se primjenjuje za izvještajne periode počev od 01.01.2019. godine.
Pravilnik o izvještajima posrednika u osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 posrednik,osiguranje Broj 106 - Strana 226 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2031 Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16) i člana 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 21. sjednici održanoj 04.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZVJEŠTAJIMA POSREDNIKA U OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se vrsta, sadržaj i forma izvještaja posrednika u osiguranju koji su registrovani u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: posrednik u osiguranju), koji se dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), te rokovi i način izvještavanja. Član 2. (Obaveza dostave) Posrednik u osiguranju je dužan dostavljati Agenciji za nadzor statističke i finansijske izvještaje. II. STATISTIČKI IZVJEŠTAJI Član 3. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja) (1) Posrednik u osiguranju dostavlja Agenciji za nadzor polugodišnje i godišnje statističke izvještaje. (2) Sadržaj statističkih izvještaja propisan je na obrascima: a) polugodišnji 1) Obrazac POS1-PG-F - Premija osiguranja, 2) Obrazac POS2-PG-F - Pregled ugovora/aneksa. b) godišnji 1) Obrazac POS1-G-F - Opći podaci o posredniku u osiguranju, 2) Obrazac POS2-G-F - Pregled uposlenika na poslovima posredovanja u osiguranju, 3) Obrazac POS3-G-F - Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima poslova posredovanja. (3) Posrednici koji obavljaju poslove životnih osiguranja pored izvještaja iz st. (1) i (2) ovog člana obvezni su dostaviti izvještaj o postupanju sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa Smjernicama za procjenu rizika i sprovođenje Zakona o sprječavanju pranju novca i financiranja terorističkih aktivnosti u oblasti osiguranja. Član 4. (Obrasci) (1) Obrasci iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi. (2) Obrasci iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika sastavni su dio ovog Pravilnika. (3) Obrasci u elektronskoj formi su u formatu xlsx ili xml. (4) Podaci u obrascima statističkih izvještaja iz člana 3. ovog Pravilnika iskazuju se kumulativno za tekuću godinu, a iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz stava (3) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. III. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI Član 5. (Izvještaji) (1) Pravno lice posrednik u osiguranju je dužno Agenciji za nadzor dostavljati finansijske izvještaje na obrascima: a) Obrazac POS1F-G-F - Bilans stanja i b) Obrazac POS2F-G-F - Bilans uspjeha. (2) Pravno lice posrednik u osiguranju je dužno dostavljati bruto bilans s minimalnim sadržajem kolona: početno stanje (duguje, potražuje), promet u tekućem obračunskom periodu (duguje, potražuje), saldo (duguje, potražuje), na obrasu POS3F-G-F. (3) Obrasci iz stava (1) ovog člana sastavni su dio Pravilnika o sadržaju i formi obrazaca finansijskih izvještaja za privredna društva, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml ili xlsx. (4) Obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml ili xlsx. (5) Pravno lice posrednik u osiguranju - javni poštanski operater i banka nisu dužni Agenciji za nadzor dostavljati obrasce iz st. (1), (2) i (6) ovog člana. (6) Posrednik u osiguranju, pravno lice, dostavlja Agenciji za nadzor ovjerene kopije godišnjih finansijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). (7) Finansijski izvještaji iz stava (6) ovog člana trebaju biti prethodno ovjereni od strane ovlaštene institucije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. (8) Fizičko lice posrednik u osiguranju dužno je dostavljati kopiju Specifikacije za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti ovjerenu od nadležne Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. (9) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz st. (1) i (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. IV. ROKOVI DOSTAVE Član 6. (Rokovi dostave) (1) Posrednik u osiguranju je dužan statističke izvještaje iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika dostavljati u pisanoj i elektronskoj formi u sljedećim rokovima: a) Statistički izvještaji iz člana 3. stav (2) tačka a) ovog Pravilnika polugodišnje do 31.07. tekuće poslovne godine. b) Statistički izvještaji iz člana 3. stav (2) tačka b) ovog Pravilnika godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (2) Posrednik u osiguranju je dužan finansijske izvještaje iz člana 5. st. (1) i (2) ovog Pravilnika dostavljati u elektronskoj formi godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (3) Posrednik u osiguranju je dužan finansijske izvještaje iz člana 5. st. (6) i (8) ovog Pravilnika dostavljati u pisanoj formi godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (4) Statistički izvještaji iz člana 3. i finansijski izvještaji iz člana 5. ovog Pravilnika moraju biti potpisani i ovjereni od strane ovlaštene osobe odnosno registrovanog posrednika u osiguranju.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 SN FBiH 27/18, SN FBiH 82/17 likvidnost,osiguranje,reosiguranje Broj 106 - Strana 352 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2034 Na osnovu čl. 74. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O LIKVIDNOSTI Član 1. U Pravilniku o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 82/17 i 27/18) član 7. mijenja se i glasi: "Član 7. (Novčani tokovi i izvještaj o novčanim tokovima) (1) Novčani tokovi iz člana 6. stav (2) ovog Pravilnika su svi prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata koji se utvrđuju na osnovu evidencija o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata putem blagajne i transakcijskih računa, te na osnovu podataka preuzetih sa odgovarajućih računa i grupe računa iz knjigovodstvene evidencije. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana su svi prilivi i odlivi gotovine iz poslovnih, ulagačkih i finansijskih aktivnosti. (3) Izvještaj o novčanim tokovima društvo je dužno da sastavlja na mjesečnom nivou, za period od prvog do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, a dostavlja ga u pisanoj i elektronskoj formi Agenciji za nadzor do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na obrascu propisanom ovim Pravilnikom. (4) Izvještaj o novčanim tokovima se iskazuje na obrascu 1L-MF, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrasca u elektronskom obliku iz stava (4) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (6) U izvještaj iz stava (4) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (7) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o novčanim tokovima iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom." Član 2. Član 12. mijenja se i glasi: "Član 12. (Izračunavanje pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo je obavezno dnevno izračunavati: a) koeficijent likvidnosti iz člana 8. stav (2) ovog Pravilnika. b) iznos likvidnih sredstava iz člana 9. stav (1) ovog Pravilnika, c) visinu dospjelih obaveza iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Obračun koeficijenta likvidnosti iz stava (1) ovog člana društvo u pisanoj i u elektronskoj formi dostavlja Agenciji za nadzor do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu 2L-M-F. (3) Pisani obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml. (4) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrasca u elektronskom obliku iz stava (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (5) U izvještaj iz stava (2) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o obračunu koeficijenta likvidnosti iz stava (2) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom." Član 3. U članu 13. stav (2) tačka a) mijenja se i glasi: "a) Obrazac 2L-M-F sa ukupnom vrijednošću likvidnih sredstava i dospjelih neizmirenih obaveza."
Pravilnik o uslovima za sticanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 aktur Broj 106 - Strana 268 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2032 Na osnovu člana 116. stav (4) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O USLOVIMA ZA STICANJE I PROVJERU STRUČNIH ZNANJA POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se uslovi za sticanje zvanja ovlaštenog aktuara, vrste i sadržaj dokumenata potrebnih za dobijanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu s Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon). Član 2. (Ovlašteni aktuar) Ovlašteni aktuar je lice koje ima ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova u skladu s Zakonom i provedbenim propisima. Član 3. (Aktuarski poslovi) (1) Pod aktuarskim poslovima u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatraju se poslovi davanja stručnog mišljenja u vezi s: završnim računom, godišnjim izvještajem o poslovanju društva, poslovnim aktima društva i njihovoj primjeni, te drugi poslovi u skladu s odredbama člana 118. Zakona. (2) Sadržaj i način dostave mišljenja iz stava (1) ovog člana propisani su Uputstvom, koje je sastavni dio ovog Pravilnika. II. USLOVI ZA STICANJE OVLAŠTENJA Član 4. (Uslovi) (1) Ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara izdaje Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), u skladu s članom 10. ovog Pravilnika, licu koje ispunjava slijedeće uslove: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin s boravištem u Bosni i Hercegovini; b) da je završilo ekonomski, prirodno-matematički fakultet (studij matematike ili fizike) ili neki od tehničkih fakulteta VII stepena, odnosno 240 ECTS bodova; c) da ima položene ispite za ovlaštenog aktuara u skladu s članom 5. ovog Pravilnika; d) da nije osuđivan za kaznena djela koja se odnose na finansijski kriminal ili kršenje javnih i profesionalnih dužnosti; e) da je redovni član Aktuarskog društva u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aktuarsko društvo); f) da mu do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uslova iz stava 1. ovog člana su: a) uvjerenje o državljanstvu, a za stranog državljanina kopija pasoša i potvrda o boravištu u Bosni i Hercegovini; b) uvjerenje, odnosno diploma završenog fakulteta; c) uvjerenje o položenim ispitima iz člana 5. ovog Pravilnika; d) uvjerenje o nekažnjavanju izdato od nadležnog organa, a za strane državljane uvjerenje nadležnog organa zemlje čiji je državljanin; e) potvrda o redovnom članstvu izdanu od Aktuarskog društva; f) izjava lica da mu do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. g) minimalno tri (3) godine radnog iskustva na aktuarskim poslovima uz ovlaštenog aktuara. (3) Dokumenti iz stava (2) ovog člana ne smiju biti stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijave. Kopije dokumenata moraju biti ovjerene kod nadležnog organa. (4) Strani državljanin, pored uslova propisanih stavom (1) ovog člana, prilaže i dokaz o znanju jednog od službenih jezika u Bosni i Herecegovini, te radnu dozvolu izdanu od nadležnog organa. Službeni prijevodi i kopije dokumenata moraju biti ovjereni kod nadležnog organa. Član 5. (Ispiti) (1) Stručna znanja potrebna za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara dokazuju se uspješno položenim ispitima iz sljedećih predmeta: a) vjerovatnoća i matematička statistika, b) ekonomika osiguranja, c) računovodstvo osiguranja, d) modeli doživljenja, e) stohastičko modeliranje, f) statistika osiguranja, g) finansijska matematika, h) osnove investiranja i upravljanja finansijskom imovinom, i) aktuarska matematika I, j) aktuarska matematika II, k) pravo osiguranja, l) profesionalizam, m) životno i neživotno osiguranje, n) zdravstveno osiguranje, o) penziono osiguranje. (2) Program pojedinih predmeta iz stava (1) ovog člana i literaturu propisuje Agencija za nadzor u saradnji sa Aktuarskim društvom. Član 6. (Komisija) (1) Komisija za verifikaciju ispunjavanja uslova propisanih članom 4. ovog Pravilnika učestvuje u aktivnostima navedenim u članu 116. Zakona, te predlaže Direktoru Agencije za nadzor izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Komisija se sastoji od pet članova i sekretara. Članovi Komisije su po jedan iz: Federalnog ministarstva financija/finansija, Aktuarskog društva, dva člana iz Agencije za nadzor i jedan iz reda stručnjaka iz oblasti osiguranja, privrednog prava ili finansija. Sekretar Komisije je iz Agencije za nadzor. (3) Komisiju i sekretara iz stava (1) ovog člana imenuje direktor Agencije za nadzor. (4) Sjedište Komisije je u Agenciji za nadzor. (5) Način rada Komisije propisat će se Poslovnikom o radu, koji donosi direktor Agencije za nadzor. (6) Predsjednik, članovi i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu koju utvrđuje direktor Agencije za nadzor. Član 7. (Procedura prijave) (1) Prijave za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara podnose se Agenciji za nadzor. Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 269 (2) Uz prijavu kandidat je dužan priložiti i dokaze da ispunjava uslove iz člana 4. ovog Pravilnika. (3) Istovremeno sa podnošenjem prijave kandidat podnosi i dokaz o uplati naknade za ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova, u skladu sa Odlukom o naknadama ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/18). Član 8. (Izvještaj komisije) Komisija sastavlja izvještaj o ispunjavanju uslova za sticanje zvanja ovlaštenog aktuara i dostavlja ga Agenciji za nadzor u roku od 8 dana od dana kompletiranja dokumentacije po prijavama. Član 9. (Nostrifikacija) Agencija za nadzor odlučuje o nostrifikaciji, na osnovu ovog Pravilnika uz mišljenje Komisije i to pojedinačno po slučaju, poštujući princip reciprociteta. Član 10. (Uvjerenje) Agencija za nadzor na osnovu izvještaja Komisije izdaje uvjerenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara osobi koja je ispunila sve uslove u skladu sa ovim Pravilnikom i to u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja. III. NADZOR Član 11. (Nadzor) (1) Agencija za nadzor vrši nadzor nad ovlaštenim aktuarima. (2) Agencija za nadzor će oduzeti ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova ovlaštenom aktuaru ukoliko: a) je ovlaštenje dobiveno na osnovu neistinitih podataka, b) teže krši pravila aktuarske struke, nesavjesno obavlja dužnosti propisane Zakonom, c) je pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje se odnosi na finansijski kriminal ili kršenje javnih ili profesionalnih dužnosti. Član 12. (Registar) (1) Agencija za nadzor vodi registar izdatih i oduzetih uvjerenja. (2) Svako izdavanje ili oduzimanje uvjerenja Agencija za nadzor objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 13. (Seminar) (1) Agencija za nadzor je dužna u saradnji s Aktuarskim društvom najmanje jednom godišnje organizovati seminar za aktuare. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. (Dodatne odredbe) (1) Lice koje posjeduje ovlaštenje Federalnog ministarstva financija/finansija za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, izdanu na osnovu Pravilnika o uslovima za dobivanje ovlaštenja za obavljanje aktuarskih poslova ("Službene novine Federacije BiH", 81/06), smatra se ovlaštenim aktuarom u skladu s odredbama Zakona i ovog Pravilnika. (2) Agencija za nadzor će licima iz stava 1. ovog člana izdati uvjerenje u skladu s ovim Pravilnikom. Član 15. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju da vrijede odredbe Pravilnika o uvjetima za obavljanje aktuarskih poslova ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/18) i Uputstva o sadržaju i dostavi mišljenja ovlaštenog aktuara. Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3450-2/18 19. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. UPUTSTVO O SADRŽAJU I DOSTAVI MIŠLJENJA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Uputstvom propisuje se sadržaj i dostava mišljenja ovlaštenog aktuara o: 1. finansijskim izvještajima i godišnjem izvještaju o poslovanju društva za osiguranje (u daljem tekstu: društvo); 2. prijedlozima akata poslovne politike društva i prijedlozima izmjena i dopuna tih akata i njihovoj primjeni; 3. elaboratu o očekivanim rezultatima poslovanja društva; 4. provođenju politike saosiguranja i reosiguranja društva; 5. prenosu portfelja osiguranja, finansijskom poslovanju društva koje prenosi portfelj osiguranja i društva koje taj portfelj preuzima, a u skladu s Zakonom o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17 - u daljem tekstu: Zakon); 6. ostalim aktuarskim pozicijama i veličinama. II. SADRŽAJ MIŠLJENJA OVLAŠTENOG AKTUARA Član 2. (Sadržaj) (1) Mišljenje ovlaštenog aktuara na finansijske izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju društva sadrži: opšti dio, poseban dio i konačnu ocjenu. (2) Opšti dio mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o: nazivu i sjedištu društva; obliku organizovanja; broju rješenja kojim je društvu izdato odobrenje za rad i broju rješenja o upisu u registar društava kod nadležnog suda; matičnom broju i poreznom identifikacionom broju društva; vrsti osiguranja za koju je društvo dobilo odobrenje za rad, odnosno za koju je registrovano; ovlaštenoj osobi za zastupanje; osnovama na osnovu kojih se daje ovo mišljenje. (3) Poseban dio mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži: mišljenje o primjeni akata poslovne politike društva; izračun i ocjenu margine solventnosti društva; izračun i ocjenu tehničkih rezervi društva; ocjenu stepena ažurnosti obrade i isplate šteta na osnovu podataka o rezervisanim štetama iz prethodne godine i o prijavljenim i riješenim štetama u tekućoj godini; prikaz prosječnog vremenskog roka obrade šteta (od dana prijave) i isplate šteta (od dana prijave i od dana kad je šteta predana na isplatu) po vrstama osiguranja; ocjenu neizvršene obaveze po osnovu šteta koje su predane na isplatu po vrstama osiguranja; Broj 106 - Strana 270 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. izračun mjerodavanog tehničkog rezultata društva, po vrstama osiguranja bruto i neto.; mišljenje o likvidnosti društva na dan sastavljanja finansijskog izvještaja; konstataciju da li je društvo bilo nelikvidno u dijelu perioda za koji daje mišljenje i ukoliko jeste, navesti razlog; mišljenje o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja. (4) Konačna ocjena mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži mišljenje ovlaštenog aktuara, koje može biti: a) pozitivno mišljenje - ako su aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje u skladu s Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako su u skladu s aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva; b) mišljenje s rezervom - ako postoji sumnja da određene aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje nisu u skladu s Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako nisu u skladu s aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako ne osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i ne garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako ne osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva; c) negativno mišljenje - ako su aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje u suprotnosti sa Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako su u suprotnosti sa aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako ne osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i ne garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako ne osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva. Član 3. (Mišljenje) (1) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o prijedlozima akata poslovne politike društva i to na: 1. odluku o tehničkim osnovama osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, da li su tehničke osnove osiguranja urađene za svaku grupu poslova osiguranja, te da li su utvrđene osnove i metode za izračun premija (premijskih stopa), tehničkih rezervi, samopridržaja i dr. Odredbe ove tačke primjenju se i na izmjene i dopune odluke. 2. tarife premija osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, daje informaciju o statističkim podacima na temelju kojih su izračunate tehničke premije (premijske stope) i podacima o tehničkim osnovama i metodama, odnosno pravilima za izračunavanje premijskih stopa i premija osiguranja klasificiranih prema grupama koje se mogu definirati i obilježiti jednakim faktorima rizika (aktuarskim i analitičkim metodama). Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune tarifa, s tim da je ovlašteni aktuar u obavezi dostaviti i mišljenje o ostvarenom tehničkom rezultatu za posljednje tri godine primjene tarifa koje se mijenjaju i/ili dopunjuju. 3. opće i posebne uslove osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom i propisima donijetim na osnovu Zakona i drugih propisa kojima se uređuje djelatnost osiguranja, daje pregled predmeta osiguranja i rizika od kojih se vrši osiguranje, kao i objašnjenje načina provođenja osiguranja i ostalih postupaka u procesu provođenja osiguranja. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune uslova osiguranja. 4. odluku o kriterijumima, načinu utvrđivanja i tabeli maksimalnog samopridržaja i ukupnom iznosu samopridržaja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, mišljenje o elementima i kriterijumima za utvrđivanje maksimalnog i ukupnog iznosa samopridržaja društva i načinu njihovog utvrđivanja po vrstama osiguranja, te o tome da li maksimalan iznos samopridržaja obezbjeđuje sigurnost i stabilnost u poslovanju društva, kao i mišljenje o adekvatnosti nivoa samopridržaja u tabeli maksimalnog samopridržaja, kao i o očekivanom portfelju osiguranja i politici reosiguranja. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune odluke. 5. pravilnik o uslovima i načinu deponiranja i ulaganja sredstava, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li primjena istoga obezbjeđuje sigurnost ulaganja, da li ugrožava vrijednost sredstava osiguranja i likvidnost društva i da li je u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 6. pravilnik o maksimalnim stopama režijskog dodatka, ovlašteni aktuar daje mišljenje o opravdanosti raspodjele premije osiguranja po vrstama osiguranja kako bi se očuvala sredstva tehničke premije radi blagovremene isplate šteta. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika, s tim da ovlašteni aktuar daje mišljenje o predloženim maksimalnim stopama režijskog dodatka, po vrstama osiguranja, primijenjenim na realizovani premijski prihod, o ostvarenim troškovima provođenja osiguranja u tekućoj poslovnoj godini, o opravdanosti raspodjele premije osiguranja radi očuvanja sredstava tehničke premije, kao i o tome da li su te izmjene i dopune u skladu s Zakonom. 7. pravilnik o formiranju i načinu obračunavanja prenosnih premija, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su osnovica i način obračuna prenosnih premija u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast, kojim su definisani bliži kriteriji i način obračunavanja prenosnih premija. Odredba ove tačke primjenjuje se i na izmjene i dopune pravilnika. 8. pravilnik o formiranju i načinu obračuna rezervi šteta, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom i i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast a kojima su definisani kriteriji i način obračunavanja rezervi šteta, da li isti reguliše postupak i način rezervisanja za nastale prijavljene a neriješene i za nastale a neprijavljene štete, kao i njihovo razgraničenje po vrstama osiguranja, kao i da Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 271 li, kod osiguranja od odgovornosti, reguliše način rezervisanja rentnih šteta. Odredba ove tačke primjenjuje se i na izmjene i dopune pravilnika, s tim da ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom ii podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast i da li omogućavaju precizniju procjenu rezervisanih šteta po pravilima aktuarske struke, odnosno da li predložena metoda rezervacije šteta osigurava realnu procjenu budućih isplata šteta i za prijavljene i za neprijavljene štete. 9. pravilnik o formiranju i načinu obračuna matematičke rezerve, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li se matematička rezerva obračunava u skladu s Zakonom i i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast kojim su definisani bliži kriteriji i način obračunavanja matematičke rezerve, daje konstataciju o postojanju tehničkih osnova za obračun matematičke rezerve za vrste životnih osiguranja koje će se nalaziti u očekivanom portfelju osiguranja i ocjenu njihove primjene kod obračuna ove rezerve, s podacima o korištenim tablicama vjerovatnoće (tablice smrtnosti i dr.), kao i mišljenje o predloženim kamatnim stopama i njihovim efektima na sredstva matematičke rezerve. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 10. pravilnik o formiranju i korištenju rezerve za učešće u dobiti (samo za životna osiguranja), ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, mišljenje o načinu formiranja rezerve za učešće u dobiti i načinu pripisivanja dobiti osiguranicima koji su prihvatili da učestvuju u riziku deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi, kao i mišljenje o predloženom načinu raspodjele rezerve za učešće u dobiti. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 11. pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja regresa, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je on u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja i da li se njime uređuje postupak i utvrđuju kriteriji za ostvarivanje regresa. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 12. pravilnik o formiranju i korištenju rezerve za bonuse i popuste, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je on u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja i da li se njime uređuje postupak i utvrđuju kriteriji za ostvarivanje bonusa i popusta. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. (2) Ovlašteni aktuar je dužan na predložene izmjene i dopune akata iz stava 1. ovog člana dati i mišljenje o razlozima za te izmjene i dopune. Član 4. (Mišljenje na akte društva) (1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlašteni aktuar daje mišljenje o: - poslovni plan; - očekivanim prihodima od premija i očekivanim rashodima po osnovu šteta; - tehničkim rezervama i rezervama utvrđenim u skladu s Zakonom; - očekivanim vrijednostima sredstava i njihovim izvorima; - troškovima provođenja osiguranja sa ocjenom o ekonomskoj opravdanosti osnivanja u odnosu na veličinu i strukturu tržišta; - obračun adekvatnosti kapitala. (2) U zahtjev Društva iz Federacije BiH za osnivanje podružnice u RS-u aktuar daje mišljenje na plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS-u. (3) Uz zahtjev stranog društva za osnivanje podružnice na nivou FBiH aktuar daje mišljenje o poslovnom planu sa sadržajem određenim u članu 22. Zakona o osiguranju i mišljenje o akekvatnosti kapitala i garantnog fonda. Član 5. (Mišljenje o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja) Mišljenje ovlaštenog aktuara na izvješće o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja društva sadrži: podatke o zaključenim ugovorima o saosiguranju i reosiguranju po vrstama osiguranja, tarifama i rizicima; iznos samopridržaja po vrstama osiguranja; analizu reosiguranih rizika po vrstama reosiguravajućeg pokrića i vrstama osiguranja, s limitima pokrića, sumama osiguranja, obavezama osiguravatelja, izdvojenim dijelom u samopridržaju i premijama osiguranja i reosiguranja; podatke o broju i iznosu riješenih i rezervisanih ukupnih šteta i šteta na reosiguranim rizicima sa izdvojenim učešćem reosiguravatelja, po vrstama osiguranja i ukupno; prikaz bruto i neto mjerodavnih tehničkih rezultata i ukupno; mišljenje o ugovorenom saosiguranju i reosiguranju u odnosu na stanje viškova rizika i mišljenje o opravdanosti politike saosiguranja i reosiguranja. Član 6. (Mišljenje na prenos portfelja) (1) Ovlašteni aktuar na prenos portfelja osiguranja daje: mišljenje o načinu obračuna tehničkih rezervi, da li je u skladu s poslovnim aktima društva kojima je uređen; pregled broja ugovora o osiguranju, po vrstama osiguranja, koji su predmet prenosa; pregled vrste i visine sredstava tehničkih rezervi koje se zajedno s portfeljom ustupaju društvu koje preuzima portfelj i mišljenje o njihovoj dovoljnosti za pokriće budućih obaveza po štetama; mišljenje o načinu i strukturi deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi sa stanjem na dan podnošenja zahtjeva za prenos portfelja. (2) U slučaju prenosa portfelja ovlašteni aktuar na izvještaj o finansijskom poslovanju društva koje prenosi portfelj osiguranja i društva koje taj portfelj preuzima daje: mišljenje o likvidnosti na dan sastavljanja, te o tome da li bi prenosom portfelja bila ugrožena likvidnost društva koje prenosi portfelj i društva koje taj portfelj preuzima; obračun margine solventnosti primjenom indeksa premije na dan sastavljanja izvještaja i njenu projekciju ako bi se izvršio prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima; mišljenje o dovoljnosti tehničkih rezervi i garantnog fonda (prikazuje njihov ukupan iznos) na dan sastavljanja izvještaja, kao i njihovu projekciju ako bi se izvršio prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima; mišljenje o tome da li su rizičnost i struktura deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi i garantnog fonda u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima, kao i njihovu projekciju ako bi se izvršio Broj 106 - Strana 272 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima. Član 7. (Mišljenje o godišnjim izvještajima) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o godišnjim izvještajima za posljednje dvije godine prije nego Društvo stekne kvalificirani udio u drugom društvu. Član 8. (Mišljenje na politike društva) (1) Ovlašteni aktuar daje mišljenje na predložene pisane politike društva, kao i na način kako se politike provode. (2) Politike se odnose na upravljenje rizicima, unutarnju kontrolu i unutarnju reviziju. (3) Politike se preispituju najmanje jedanput godišnje i prilagođavaju se u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu ili u određenom području. Član 9. (Mišljenje na finansijski plan) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o finansijskom planu i predloženim reorganizacijskim mjerama koje pretstavljaju mjere održavanja ili saniranja finansijskog stanja društva za osiguranje. Član 10. (Ostala mišljenja) Ovlašteni aktuar daje i ostala mišljenja na način i u rokovima koje odredi Agencija za nadzor. III. DOSTAVA MIŠLJENJA Član 11. (Dostava) (1) Mišljenja iz člana 1. ovog Uputstva s ocjenom i preporukom ovlašteni aktuar dostavlja upravi i nadzornom odboru društva, a društvo je ista dužno dostaviti Agenciji za nadzor. (2) Nadležni organi društva dužni su da u postupku donošenja, odnosno utvrđivanja akata iz člana 1. ovog Uputstva razmotre mišljenje ovlaštenog aktuara. Član 12. (Neprihvaćanje mišljenja) Ako nadležni organ društva ne prihvati mišljenje ovlaštenog aktuara, društvo je dužno u roku od 15 dana o tome obavijestiti Agenciju za nadzor i navesti razloge zbog kojih taj organ društva nije prihvatio mišljenje ovlaštenog aktuara. Član 13. (Negativno mišljenje) (1) Ako vanjski revizor društva utvrdi da finansijski izvještaji društva ne prikazuju istinito i objektivno stanje i rezultate poslovanja, društvo je dužno s tim izvještajem upoznati ovlaštenog aktuara koji je sačinio mišljenje na finansijski izvještaj društva. (2) Ovlašteni aktuar je dužan preispitati svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja iz stava (1) ovog člana i o tome obavijestiti nadležni organ društva koji je usvojio finansijski izvještaj. Član 14. (Provjera mišljenja) Agencija za nadzor može u toku vršenja nadzora zahtijevati provjeru mišljenja ovlaštenog aktuara od strane ovlaštenog aktuara koga ona odredi, ako postoje razlozi za sumnju u ispravnost mišljenja ovlaštenog aktuara. Temeljem članka 116. stavka (4) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i članka 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018., donosi PRAVILNIK O UVJETIMA ZA STJECANJE I PROVJERU STRUČNIH ZNANJA POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za stjecanje zvanja ovlaštenog aktuara, vrste i sadržaj dokumenata potrebnih za dobivanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu s Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon). Članak 2. (Ovlašteni aktuar) Ovlašteni aktuar je osoba koja ima ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova sukladno Zakonu i provedbenim propisima. Članak 3. (Aktuarski poslovi) (1) Pod aktuarskim poslovima u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatraju se poslovi davanja stručnog mišljenja u vezi s: završnim računom, godišnjim izvješćem o poslovanju društva, poslovnim aktima društva i njihovoj primjeni, te drugi poslovi sukladno odredbama članka 118. Zakona. (2) Sadržaj i način dostave mišljenja iz stavka (1) ovog članka propisani su Uputstvom, koje je sastavni dio ovog Pravilnika. II. UVJETI ZA STJECANJE OVLAŠTENJA Članak 4. (Uvjeti) (1) Ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara izdaje Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), sukladno članku 10. ovog Pravilnika, osobi koja ispunjava sljedeće uvjete: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin s boravištem u Bosni i Hercegovini; b) da je završila ekonomski, prirodno-matematički fakultet (studij matematike ili fizike) ili neki od tehničkih fakulteta VII stupnja, odnosno 240 ECTS bodova; c) da ima položene ispite za ovlaštenog aktuara sukladno članku 5. ovog Pravilnika; d) da nije osuđivana za kaznena djela koja se odnose na financijski kriminal ili kršenje javnih i profesionalnih dužnosti; e) da je redovni član Aktuarskog društva u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aktuarsko društvo); f) da joj do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka su: a) uvjerenje o državljanstvu, a za stranog državljanina kopija putovnice i potvrda o boravištu u Bosni i Hercegovini; b) uvjerenje, odnosno diploma završenog fakulteta; c) uvjerenje o položenim ispitima iz članka 5. ovog Pravilnika; d) uvjerenje o nekažnjavanju izdano od nadležnog tijela, a za strane državljane uvjerenje nadležnog tijela zemlje čiji je državljanin; e) potvrda o redovnom članstvu izdana od Aktuarskog društva;
Pravilnik o dopunama Pravilnika o nadzoru FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 SN FBiH 82/17 nadzor PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NADZORU Član 1. U Pravilniku o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17) u članu 5. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Nadzor nad subjektom nadzora ne mogu provoditi radnici Agencije za nadzor koji su bili zaposleni po osnovu ugovora o radu ili su po drugom osnovu obavljali poslove za subjekt nadzora, u periodu od 3 godine od dana prestanka radnog odnosa u subjektu nadzora, odnosno 3 godine od dana prestanka obavljanja poslova za subjekt nadzora po drugom osnovu". Stav (2) postaje stav (3). Član 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3450-5/18 19. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 130. točka b), a u svezi sa člankom 140. stavak (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018., donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NADZORU Članak 1. U Pravilniku o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17) u članku 5. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi: "(2) Nadzor nad subjektom nadzora ne mogu provoditi radnici Agencije za nadzor koji su bili zaposleni po osnovu ugovora o radu ili su po drugom osnovu obavljali poslove za subjekt nadzora, u periodu od 3 godine od dana prestanka radnog odnosa u subjektu nadzora, odnosno 3 godine od dana prestanka obavljanja poslova za subjekt nadzora po drugom osnovu". Stavak (2) postaje stavak (3).
Pravilnik o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 103/18 26.12.2018 osiguranje PRAVILNIK O STATISTIČKIM STANDARDIMA I OBLICIMA FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA U OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom bliže se propisuju statistički standardi za obradu podataka o poslovima osiguranja, odnosno reosiguranja, rizicima koje pokriva osiguranje odnosno reosiguranje, evidencijama šteta, te oblici finansijskog izvještavanja društva za osiguranje, društva za reosiguranje, posrednika u osiguranju i Zaštitnog fonda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: obaveznik izvještavanja). Član 2. (Dužnosti obaveznika izvještavanja) (1) Obaveznik izvještavanja je dužan voditi i obrađivati statističke podatke o broju polica/ osiguranja, premiji i štetama po vrstama osiguranja/rizika u skladu s Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17). (2) Obaveznik izvještavanja iz člana 1. ovog Pravilnika dužan je dostavljati izvještaje Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) na način i u rokovima propisanim podzakonskim aktima. Kriterij pripadnosti podataka izvještajnom periodu jeste datum knjigovodstvenog evidentiranja u poslovnim knjigama obaveznika izvještavanja. (3) Odredbe ovog Pravilnika dužna je primjenjivati i podružnica društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: podružnica). II. DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE DIO A: Podaci o policama osiguranja i premiji Član 3. (Polica osiguranja) (1) Društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) je dužno dostavljati podatke o broju polica osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-F, 6-K-F, 7-K-F, 1-G-F i 7-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o broju polica osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-RS, 1-G-RS i 4-GRS. Član 4. (Broj osiguranja i osiguranika) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o broju osiguranja za životna osiguranja putem statističkog izvještaja na Obrascu 3-G-F i 8-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o broju osiguranja za životna osiguranja putem statističkog izvještaja na Obrascu 3-G-RS i 5-G-RS. Srijeda, 26. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 103 - Strana 85 Član 5. (Premija osiguranja) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o premiji osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-F, 1-K-F, 6-K-F, 7-K-F, 1-G-F i 7-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o premiji osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-RS, 1-G-RS i 4-G-RS. (3) Premija neživotnih osiguranja iz st. (1) i (2) ovog člana predstavlja obračunatu premiju umanjenu za iznos predanog saosiguranja, a uvećanu za iznos primljenog saosiguranja. Premija životnih osiguranja predstavlja naplaćenu premiju. (4) Društvo za reosiguranje je dužno dostavljati podatke o premiji reosiguranja po vrstama osiguranja putem statističkog izvještaja na obrascu 1R-K-F. DIO B: Podaci o štetama Član 6. (Štete) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o štetama po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 2-M-F, 2-K-F, 3-K-F, 2-G-F, 9-G-F, 10-G-F, 11-GF, 12-G-F, 13-G-F, 14-G-F, 15-G-F, 16-G-F i 18-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o štetama po vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to na obrascima: 2-M-RS i 2-G-RS. (3) Podaci o štetama neživotnih osiguranja iz st. (1) i (2) ovog člana predstavljaju štete umanjene za iznos štete po predanom saosiguranju, a uvećanu za iznos štete po primljenom saosiguranju. (4) Podatke o štetama, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkim izvještajima na obrascima: 2R-K-F i 3R-K-F. DIO C: Tehničke rezerve Član 7. (Rezerve) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o tehničkim rezervama po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 2-M-F, 1-K-F, 3-K-F, 5-K-F, 1-GF, 2-G-F, 6-G-F i 18-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o tehničkim rezervama po vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to na obrascima: 2-M-RS, 1-G-RS i 2-G-RS. (3) Podatke o tehničkim rezervama, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkim izvještajima na obrascima: 1R-K-F, 3R-K-F i 1R-G-F. DIO D: Troškovi osiguranja Član 8. (Troškovi) Društvo dostavlja podatke o troškovima pribave i uprave na statističkim izvještajima u obrascima 6-K-F, 7-K-F i 5-G-F, koji moraju odgovarati podacima iskazanim u finansijskim izvještajima društva. DIO E: Stroga evidencija Član 9. (Stroga evidencija) Društvo je dužno dostavljati podatke o strogoj evidenciji na statističkom izvještaju i to obrazac: 4-K-F. DIO F: Regresna potraživanja Član 10. (Regresna potraživanja) Društvo je dužno dostavljati podatke o regresnim potraživanjima na statističkom izvještaju i to obrazac: 4-G-F. DIO G: Kvalifikaciona struktura Član 11. (Kvalifikaciona struktura) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o kvalifikacionoj strukturi na statističkom izvještaju i to obrazac: 17-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o kvalifikacionoj strukturi na statističkom izvještaju i to obrazac: 6-G-RS. (3) Podatke o kvalifikacionoj strukturi, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkom izvještaju i to obrazac: 2R-G-F. DIO H: Finansijski izvještaji Član 12. (Finansijski izvještaji) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: 1FK- F, 2F-K-F, 3F-K-F, 4F-K-F, 5F-K-F, 6F-K-F, 7F-K-F, 8F-K-F, 9F-K-F, 10F-K-F, 11F-K-F i 12F-K-F. III. POSREDNICI U OSIGURANJU Član 13. (Izvještaji posrednika) Posrednik u osiguranju je dužan dostavljati podatke o broju polica osiguranja, premiji osiguranja i proviziji po društvima za osiguranje, zaključenim ugovorima i uposlenicima na obrascima: POS1-PG–F, POS2-PG–F, POS1–G–F, POS2–G–F i POS3–G–F. Posrednik u osiguranju dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: POS1-K-F i POS2-G-F. IV. ZAŠTITNI FOND Član 14. (Izvještaji Zaštitnog fonda) Zaštitni fond je dužan dostavljati podatke o štetama i regresnim potraživnjima na obrascima: ZF1-K-F, ZF2-K-F, ZF3- K-F i ZF4-K-F. Zaštitni fond dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: ZF1F-G-F, ZF2F-G-F, ZF3FG- F, ZF4F-G-F i ZF5F-G-F. V. TEHNIČKA UPUTSTVA I DEFINICIJE Član 15. (Tehnička uputstva) (1) Način izrade i dostave obrazaca definisanih ovim Pravilnikom su određeni u tehničkim uputstvima koja su objavljena na web stranici Agencije za nadzor: www.nados.ba. (2) E-mail adresa za dostavu elektronskih obrazaca je xml@nados.ba. (3) Društva su dužna odrediti jednu e-mail adresu sa koje će dostavljati sve elektronske obrasce i o istoj informisati Agenciju za nadzor u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 16. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u svim obrascima definisani su u Pojmovniku koji je sastavni dio ovog Pravilnika. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 17. (Stavljanje van snage) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o statističkim standardima za osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/18). Broj 103 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 26. 12. 2018. Član 18. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu 01.01.2019. godine i primjenjuje za izvještajne periode počev od 01.01.2019. godine. Broj 021-3342-4/18 04. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. DEFINICIJE POJMOVA UZ PRAVILNIK O STATISTIČKIM STANDARDIMA I OBLICIMA FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA U OSIGURANJU Redni broj Pojam Definicija 1 FBiH Realizovano od strane društva za osiguranje u FBiH 2 RS Realizovano od strane podružnice društva za osiguranje iz FBiH 3 Broj osiguranja/polica Predstavlja kod neživotnih osiguranja broj preuzetih vrsta rizika u osiguranje u skladu sa Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja (Sl. novine br. 82/17). Kod poslova saosiguranja svi nosioci rizika po polici saosiguranja unose broj osiguranja/polica, tj. i lider i član brojčano iskazuju broj vrsta rizika. Predstavlja kod životnih osiguranja broj preuzetih vrsta rizika u osiguranje za sve aktivne police u skladu sa Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja (Sl. novine br. 82/17). 4 Premija Obračunata bruto premija neživotnih osiguranja je iznos policirane premije u tekućem obračunskom periodu na period najduže do godinu dana bez obzira da li se iznos odnosi u cjelosti ili djelimično na naredni obračunski period, navedeni iznos je umanjen/uvečan za predato/ primljeno saosiguranje. Obračunata bruto premija životnih osiguranja koja uključuje sve iznose premija koji su naplaćeni do kraja obračunskog perioda (stvarno naplaćena premija uključujući naplaćeni dio djelimično naplaćenih rata), bez obzira da li se ti iznosi u cijelosti ili djelimično odnose na kasniji obračunski period ili periode, dospjele djelimično naplaćene rate mogu se smatrati naplaćenim ukoliko je naplaćeno najmanje 50% rate. 5 Prijavljene štete - broj Broj šteta koje su rezervisane na 31.12. prethodne godine uvećan za prijavljene (štete prvi put prijavljene) i reaktivirane štete (štete koje su nastale i radi nadoknade bile prijavljene i riješene u nekom prethodnom obračunskom periodu, pa su ponovo otvorene u tekućoj godini) u toku izvještajnog perioda. 6 Rezervisane štete (rezervacija za nastale i prijavljene štete) - broj Broj neriješenih prijavljenih šteta za koje se na dan obračuna (zadnji dan izvještajnog perioda) vrši procjena rezervisanog iznosa. 7 Rezervisane štete (rezervacija za nastale i prijavljene štete) - iznos Iznos neriješenih prijavljenih šteta za koje se na dan obračuna (zadnji dan izvještajnog perioda) vrši procjena rezervisanog iznosa. 8 Rješene štete - broj - odbijene Predstavlja broj odbijenih šteta gdje su odbijene štete štete po kojima je obrađeni iznos koji je isplaćen prema osiguraniku, oštećenom ili ugovaratelju osiguranja jednak nuli, dok se dodatni troškovi koje je društvo imalo prilikom utvrđivanja osnovanosti ili visine šteta, a koji se plaćaju trećim licima, tretiraju kao odbijene štete sa iznosom koji je veći od nula. 9 Rješene štete - broj - isplaćene Predstavlja broj isplaćenih šteta gdje su isplaćene štete štete koje su konačno isplaćene uz uslov da na dan na koji se posmatraju ne postoji osnov za daljnju isplatu na osnovu obaveze osiguravača. 10 Riješene štete - isplaćeni iznos Predstavlja iznos isplaćenih šteta, djelimično isplaćenih šteta gdje djelimično isplaćene štete su štete kod kojih postoji mogućnost daljih isplata na osnovu obaveze osiguravača (što uključuje i direktne troškove obrade šteta, ako se ne vode odvojeno) i iznos dodatnih troškova koje je društvo imalo prilikom utvrđivanja osnovanosti ili visine odbijenih šteta, a koji se plaćaju trećim licima. 11 Režijski dodatak Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje, odnosno dio policirane premije koji služi za pokriće svih troškova poslovanja osim troškova vezanih za štete, preventivu i vatrogasni doprinos. 12 Obrađene štete u redovnom postupku - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje nisu rješavane sudskim putem. 13 Obrađene štete u redovnom postupku - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje nisu rješavane sudskim putem. 14 Obrađene štete u sporu - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje su rješavane sudskim putem. 15 Obrađene štete u sporu - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje su rješavane sudskim putem. 16 Obrađene a neisplaćene štete na kraju perioda podnošenja izvještaja Štete koje su obrađene, ali do dana izvještaja nisu riješene. 17 Tehnička premija Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje koji služi za pokriće svih direktnih i indirektnih troškova vezanih za naknade odštetnih zahtjeva. 18 Preventivu Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje. 19 Udio reosiguranja premija/štete Dio policirane premije/dio iznosa štete predat u reosiguranje u skladu sa zaključenim ugovorom o reosiguranju. 20 Bruto prenosna premija Predstavlja dio premije koji se izračunava za one ugovore o osiguranju kod kojih osiguravajuće pokriće traje i nakon kraja obračunskog perioda budući da se osiguravajući i obračunski periodi ne poklapaju. 21 Udio reosiguranja u bruto prenosnoj premiji Predstavlja udio reosiguravača u bruto prenosnoj premiji izračunat u skladu sa zaključenim ugovorom o reosiguranju koji je važio na datum izdavanja police osiguranja za koju se obračunava prenosna premija. 22 Isplaćene štete od obrađenih u ranijim godinama (obveze 01.01. tekuće godine) - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača u prethodnom obračunskom periodu (obaveza na dan 31.12. prethodne godine), a koje su plaćene u tekućem obračunskom periodu 23 Isplaćene štete od obrađenih u ranijim godinama (obveze 01.01. tekuće godine) - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača u prethodnom obračunskom periodu (obaveza na dan 31.12. prethodne godine), a koje su plaćene u tekućem obračunskom periodu. 24 Obrađene a neisplaćene štete na kraju obračunskog perioda broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača, a koje na dan izvještaja nisu bile plaćene. 25 Obrađene a neisplaćene štete na kraju obračunskog perioda iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača, a koje na dan izvještaja nisu bile plaćene. 26 U redovnom postupku Štete koje se rješavaju vansudskim putem. 27 U sporu Štete koje se rješavaju putem suda. 28 Rezerve za nastale neprijavljene štete Rezerva za štete koje su nastale i nisu prijavljene do kraja obračunskog perioda za koje se utvrđuje šteta (IBNR). 29 Matematička rezerva na kraju perioda Matematičku rezerva je rezerva koja se formira za sve dugoročne ugovore o osiguranju lica kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće povećanih rizika u kasnijim godinama osiguranja, a posebno za: a) životna osiguranja, b) druga osiguranja kod kojih se upotrebljavaju tablice vjerovatnoće i obračuni kao u životnim osiguranjima (npr. zdravstveno osiguranje s višegodišnjim trajanjem ako je premija osiguranja nezavisno o starosti jednaka za cijelo vrijeme trajanja osiguranja). Matematička rezerva na kraju perioda je rezerva čiji je obračun izvršen na dan izvještaja. Srijeda, 26. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 103 - Strana 87 30 Udio u dobiti na kraju perioda Udio u dobiti predstavlja iznos rezervacije koju društvo za osiguranje oblikuje za udio u dobiti za sve dugoročne ugovore o osiguranju života kod kojih se kumuliraju sredstva štednje. Rezerva za udio u dobiti mora biti dovoljna da omogući ostvarenje predviđenog sudjelovanja u dobiti. Iznos rezervacije za udio u dobiti je sadržan u matematičkoj rezervi. 31 ID posrednika u osiguranju ID posrednika u osiguranju predstavlja identifikacioni broj dodjeljen prilikom registracije, sastoji se od trinaest cifara. 32 Naziv posrednika u osiguranju Naziv posrednika u osiguranju predstavlja naziv posrednika pod kojim je isti registrovan, odnosno koji je naveden u Registrima posrednika koji vodi Agencija za nadzor FBiH. 33 Ukupno naplaćena premija osigurana Ukupno naplaćena premija osiguranja predstavlja iznos premije koju je društvo za osiguranje naplatilo u izvještajnom periodu bez obzira na datum izdavanja police osiguranja. 34 Ukupno fakturisana provizija Ukupno fakturisana provizija predstavlja iznos provizije koji je posrednik u osiguranju fakturisao društvu za osiguranje u izvještajnom periodu 35 Ukupno isplaćena provizija Ukupno isplaćena provizija predstavlja iznos provizije koju je društvo za osiguranje isplatilo posredniku u osiguranju u izvještajnom periodu bez obzira kada je nastala obaveza za istu. 36 Amortizacija Amortizacija predstavlja ukupni iznos amortizacije konto 444 - Amortizacija Pravilnika o primjeni kontnog okvira društva za osiguranje i reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 37 Plaće, porezi i doprinosi Plaće, porezi i doprinosi - iznos troška evidentiran na grupi konta 47 - Troškovi zaposlenih Pravilnika o primjeni kontnog okvira društva za osiguranje i reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 38 Ostali troškovi uprave Ostali troškovi uprave predstavljaju iznos svih troškova osim troškova vezanih za štete, pribavu, ulaganja, amortizaciju i troškove zaposlenih. 39 Provizija od reosiguratelja Provizija od reosiguratelja predstavlja iznos prihoda koje je društvo ostvarilo na osnovu provizije koja proizilazi iz ugovora o reosiguranju. 40 Provizija Provizija predstavlja iznos troška koji je nastao po osnovu zaključenih ugovora o posredovanju sa licima ovlaštenim za posredovanje na osnovu Zakona o posredovanju uprivatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 41 Ostali troškovi pribave Ostali troškovi pribave predstavljaju iznos troškova koje je društvo za osiguranje evidentiralo na grupi 43 - Troškovi pribave ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09), bez troškova nastalih po osnovu provizije po ugovorima o posredovanju i promjene razgraničenih troškova pribave. 42 Promjen razgraničenih troškova pribave (+/-) Promjena razgraničenih troškova pribave predstavlja iznos koji se dobije kao razlika stanja razgraničenih troškova pribave na početku izvještajnog perioda i stanja razgraničenih troškova pribave na kraju izvještajnog perioda. Konto 433 - Promjena razgraničenih troškova pribave osiguranja ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 43 Stanje razgraničenih troškova pribave na dan 31.12. Stanje razgraničenih troškova pribave predstavlja iznos razgraničenih troškova pribave koji se dobije obračunom definisanim u Obrascu RTP kako je definisano Uputstvom o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih pozicija ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/18). 44 Rezerve za rente Rezerve za rente predstavljaju iznos rentnih šteta iz ugovora o osiguranju iz odgovornosti, koju društvo posebno iskazuje. Iznos prijavljenih šteta koji se isplaćuje u obliku renti utvrđuje se aktuarskim metodama kao sadašnja vrijednost budućih obaveza (kapitalizirana vrijednost). 45 Rezervacije za kolebanje šteta Rezervacija za kolebanje šteta predstavlja iznos rezervacije koju društvo za osiguranje formira sa svrhom izravnanja neravnomjernog nastajanja štetnih događaja, iste se formiranju ako društvo za osiguranje obavlja poslove osiguranja kredita, osim ako ugovorima o osiguranju ne pokriva samo rizik smrtnosti, nezgode ili nesposobnosti za rad zbog zdravstvenog stanja. 46 Rezervacija za bonuse i popuste Rezervacija za bonuse i popuste formiraju se u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici na osnovu: sudjelovanja u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na osnovu ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička rezerva; budućeg djelomičnog sniženja premije (popusti); povrata dijela premije za neiskorišteno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno). 47 Ostale rezervacije Ostale rezervacije predstavljaju druge tehničke rezerve prema računovodstvenim propisima koje izračunava društvo za osiguranje prema izabranoj aktuarskoj metodi s obzirom na predviđene buduće obaveze i rizike od velikih šteta koje proizlaze iz ugovora o osiguranju odnosno ugovora o reosiguranju od odgovornosti za nuklearne štete ili odgovornosti proizvođača za farmaceutske proizvode, zemljotresa, poplave te druge obaveze i rizike u vezi kojih ne oblikuje: rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta, posebne rezerve, rezerve za kolebanje šteta i matematičke rezerve. 48 Vlastita mreža Vlastita mreža predstavlja uposlenike društva za osiguranje koji su direktno angažovani na policiranju premije. 49 Zastupnici u osiguranju Zastupnici u osiguranju predstavljaju posrednike koji su sa društvo za osiguranje sklopili ugovor o posredovanju u skladu sa odredbama Zakona o posredovanju uprivatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 50 Brokeri u osiguranju Brokeri u osiguranju predstavljaju posrednike koji su sa društvom za osiguranje sklopili ugovor o posredovanju u skladu sa odredbama Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 51 Aktivan posao Aktivan posao društva za reosiguranje predstavlja poslovanje reosiguravajućeg društva kojim preuzima u pokriće rizike od drugih društava. 52 Pasivan posao Pasivan posao društva za reosiguranje predstavlja poslovanje reosiguravajućeg društva kojim predaje u pokriće rizike drugim društvima. 53 Prvi put prijavljena šteta Prvi put prijavljena šteta je nastala šteta za koju je društvo za osiguranje prvi put dobilo prijavu ili zahtjev ili saznanje u tekućem obračunskom periodu. 54 Reaktivirana šteta Reaktivirana šteta je šteta koja je nastala i radi nadoknade bila prijavljena i riješena u nekom prethodnom obračunskom periodu, pa je ponovo otvorena u tekućoj godini. 55 Regresna potraživanja Regresno potraživanje predstavlja potraživanje koje nastaje kada društvo za osiguranje ima pravo da potražuje iznos isplaćene štete oštećenom od osobe odgovorne za štetu. 56 Prihod po osnovu provizije za izdate police neživotnih osiguranja Prihod ostvaren na osnovu faktura za proviziju obračunatu u skladu sa ugovorom o posredovanju za izdate police neživotnog osiguranja 57 Prihod po osnovu provizije za izdate police životnih osiguranja Prihod ostvaren na osnovu faktura za proviziju obračunatu u skladu sa ugovorom o posredovanju za izdate police životnog osiguranja. 58 Ostali prihodi nastali po osnovu posredovanja u osiguranju Drugi prihodi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju. 59 Troškovi plata i naknade zaposlenim angažovanim na poslovima posredovanja u osiguranju Pripadajući dio troškova zaposlenika na poslovima posredovanja u osiguranju, raspoređen prema internom aktu u kojem je definisan ključ za distribuciju/obračun. 60 Ostali troškovi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju Drugi rashodi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju. 64 Procenat ugovorene provizije Procenat provizije definisan u ugovoru o posredovanju
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/18 09.11.2018 SN FBiH 42/21, SN FBiH 44/20, SN FBiH 58/14 pravilnik,izmjene,građevina PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE Članak 1. U Pravilniku o tehničkom pregledu građevine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/14), u članku 2. stavak 1. riječi: "na prijedlog voditelja postupka" brišu se. Članak 2. U članku 3. stavak 1. riječ "četvrte" zamjenjuje se riječju "dvije". Članak 3. U članku 4. alineja 2 briše se. Članak 4. U članku 7. stavak 1. riječ: "urbanim" zamjenjuje se riječima: "urbanističko-tehničkim". Članak 5. U članku 9 stavak 2. riječ "pismenoj" zamjenjuje se riječju: "pisanoj". Članak 6. U članku 10. stavak 1. alineja 3 riječi: "građevinskom dozvolom" zamjenjuju se riječima: "odobrenjem za građenje". Stavak 2. mijenja se i glasi: "Završno izvješće izrađuje glavni nadzorni inženjer na osnovu zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od ostalih imenovanih nadzornih inženjera". Članak 7. Članak 16. mijenja se i glasi: "Do formiranja liste stručnih lica za vršenje tehničkih pregleda, u skladu sa članom 2. ovog Pravilnika, Ministarstvo će imenovati komisiju s ranije formiranih lista." Članak 8. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o obavezi informisanja ugovarača osiguranja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 01.10.2018 osiguranje PRAVILNIK O OBAVEZI INFORMISANJA UGOVARAČA OSIGURANJA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom bliže se određuje način na koji društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) informiše ugovarača osiguranja i sadržaj obavijesti ugovaraču osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, koja je propisana Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon) i završne odredbe. Član 2. (Obaveza društva) (1) Društvo je dužno ugovaraču osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom pružiti obavijest u pisanoj formi, koja će sadržavati podatke o svim bitnim elementima u vezi s ugovorom o osiguranju. Broj 1 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. (2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se na ugovore o osiguranju u svakoj vrsti osiguranja za koju društvo ima odobrenje za rad. II. INFORMISANJE KOD SKLAPANJA UGOVORA O OSIGURANJU Član 3. (Obavijest) Obavijest iz stava (1) člana 2. ovog Pravilnika kod sklapanja ugovora o osiguranju obavezno treba sadržavati podatke o: a) firmi isjedištu društva koje sklapa ugovor o osiguranju, uz navođenje podružnice ukoliko se u istoj sklapa ugovor, b) vrsti ugovora osiguranju, c) kontakt podacima društva (web stranica društva, tel., fax, e-mail), d) općim uvjetima osiguranja (naziv akta poslovne politike, broj i datum akta), e) pravu koje vrijedi za ugovor o osiguranju, f) vremenu trajanja ugovora o osiguranju (navesti konkretan period od - do sa satom početka i satom završetka pokrića), g) roku u kojem ponuda obavezuje ponuđača (navesti rok od 8 dana definiran Zakonom o obligacionim odnosima), h) pravu na opoziv ponude za sklapanje ugovora za osiguranje (navesti rok od 8 dana definiran Zakonom o obligacionim odnosima), i) pravu na odustanak od sklopljenog ugovora o osiguranju (navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), j) visini premije osiguranja (navesti tačan iznos premije), k) načinu plaćanja premije osiguranja, l) visini doprinosa, poreza i drugih troškova,ukoliko se zaračunavaju pored premije osiguranja i ukupnom iznosu plaćanja, m) uvjetima za prestanak i raskid ugovora(navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), n) načinu rješavanja sporova ugovornih strana (navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), o) nadzornom tijelu koje je nadležno za nadzor nad društvom. Član 4. (Obavijest o suosiguranju) (1) Pored podataka iz člana 3. ovog Pravilnika društvo je dužno obavezno informisati ugovarača osiguranja pri sklapanju ugovora osiguranju i o namjeri zaključivanja ugovora sa suosiguravačem. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana mora sadržavati firmu i sjedište suosiguravača. Član 5. (Obavijest za ugovore o životnom osiguranju) (1) U slučaju životnog osiguranja obavještenje iz člana 3. ovog Pravilnika mora sadržavati i podatke o: a) načinu obračuna i raspodjeli učešća u dobiti društva, b) tabelama otkupne vrijednosti (navesti podatke koji će biti korišteni po navedenoj polici osiguranja), c) pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju i pravima iz takvog osiguranja, d) informaciji da ugovarač osiguranja može odustati od ugovora o životnom osiguranju najkasnije u roku od 14 dana od dana prijema obavijesti osiguravača o sklapanju ugovora, pri čemu ugovarač osiguranja ne snosi obaveze koje proizlaze iz tog ugovora, e) poreznom sistemu koji se odnosi na životna osiguranja. (2) Kod ugovora o životnom osiguranju vezanih za jedinice investicijskih fondova društvo je dužno prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz podatke iz člana 3. ovog Pravilnika, ugovarača osiguranja pismeno obavijestiti i o prospektu investicijskog fonda za koji se veže ugovor o osiguranju, a naročito o strukturi ulaganja fonda. Član 6. (Ovjera obavijesti) (1) Obavijesti iz čl. 3., 4. i 5. ovog Pravilnika sačinjavaju se u dva primjerka, od kojih jedan primjerak zadržava društvo uz ugovor o osiguranju, a drugi se dostavlja ugovaraču osiguranja. (2) Primjerak iz stava(1) ovog člana koji zadržava društvo mora sadržavati datum i potpis kojim se potvrđuje prijem obavijesti u slučaju da je ugovarač osiguranja fizičkolice, odnosno u slučaju kada je pravno lice ugovarač osiguranja potpis i pečat. III. INFORMISANJE ZA VRIJEME TRAJANJA UGOVORA O OSIGURANJU Član 7. (Obavijest o promjeni podataka za vrijeme trajanja ugovora) (1) Društvo je dužno za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju obavijestiti ugovarača osiguranja o: a) promjeni firme i sjedišta društva, b) promjenama podataka iz člana 3. tač. b) do m) i 4. ovog Pravilnika. (2) Društvo je dužno za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju obavijestiti ugovarača osiguranja o promjeni podataka iz člana 5. ovog Pravilnika. Član 8. (Obavijesti za vrijeme trajanja ugovora) Za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju društvo je dužno jednom godišnje pismeno obavijestiti osiguranika o učešću u dobiti uz navođenje godišnjeg iznosa učešća u dobiti za predmetnu godinu. Član 9. (Dostava obavijesti) Društvo je obavezno obavijesti iz čl. 7. i 8. ovog Pravilnika ugovaraču osiguranja dostaviti preporučenom poštom u roku od 15 dana od dana promjene. IV. NAČIN INFORMISANJA Član 10. (Službeni jezik) (1) Obavijesti iz čl. 3. do 7. ovog Pravilnika dostavljaju se na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (2) Svi podaci u obavijesti iz stava (1) ovog člana u vezi s ugovorom o osiguranju moraju biti napisani jednakom veličinom slova i jednako uočljivi.
Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i postupku izdavanja odobrenja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/18 18.07.2018 osiguranja,posredovanje Broj 56 - Stranica 188 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. Na osnovu čl. 126. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), člana 11. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 16. sjednici održanoj 19. 06. 2018. godine, donio je PRAVILNIK O UVJETIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA POSREDOVANJA U OSIGURANJU I POSTUPKU IZDAVANJA ODOBRENJA DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i dokumentacija koja se dostavlja, ostajanje na snazi odobrenja za rad i registrovanje, postupak odlučivanja i prelazne i završne odredbe. Član 2. (Poslovi posredovanja u osiguranju) Poslovima posredovanja u osiguranju u smislu ovog Pravilnika smatraju se poslovi posredovanja u osiguranju koje obavljaju fizička lica putem obrta, društva za zastupanje u osiguranju, banke i javna preduzeća - poštanski operateri, brokeri u osiguranju fizička lica i brokerska društva. DRUGI DIO - ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA POSREDOVANJA U OSIGURANJU I DOKUMENTACIJA KOJA SE DOSTAVLJA POGLAVLJE I. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU FIZIČKOG LICA Član 3. (Podnošenje zahtjeva fizičkog lica) (1) Fizičko lice, koje ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju kao fizičko lice (u daljem tekstu: zastupnik u osiguranju fizičko lice), dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor). (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana se podnosi na obrascu 1 ZFLO - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju FIZIČKO LICE (OBRT). Član 4. (Dokumentacija) (1) Uz zahtjev iz člana 3. stav (2) zastupnik u osiguranju fizičko lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) uvjerenje o ploženom stručnom ispitu za zastupnika u osiguranju, b) diplomu o stečenoj stručnoj spremi, c) uvjerenje nadležnog organa da mu nije oduzeta poslovna sposobnost, d) uvjerenje društva za osiguranje/posrednika u osiguranju o jednogodišnjem iskustvu iz područja poslova osiguranja odnosno posredovanja u osiguranju, e) dokaz o uplati naknade za rješavanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju fizičkom licu. POGLAVLJE II. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU DRUŠTVA ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU Član 5. (Podnošenje zahtjeva društva za zastupanje u osiguranju) (1) Osnivač privrednog društva koji ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju osnivanjem privrednog društva organizovanog kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću dužan je lično ili putem ovlaštenog lica podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, Agenciji za nadzor, za društvo za zastupanje u osiguranju. (2) Zahtjev se podnosi na obrascu 2 ZDZ - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju - DRUŠTVO ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU. (3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana podnosi se sljedeća dokumentacija: a) akt o osnivanju društva za zastupanje u osiguranju, b) statut društva za zastupanje u osiguranju, c) dokaz banke o uplati osnovnog kapitala za privredno društvo, d) poslovni plan društva za dvije godine poslovanja, e) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva, f) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 6. (Sadržaj akta o osnivanju društva za zastupanje) (1) Akt o osnivanju društva za zastupanje je odluka ili ugovor o osnivanju, zavisno koliko je osnivača društva. (2) Osnivački akt i statut pored elemenata propisanih Zakonom o privrednim društvima treba da sadrži i sljedeće: a) firma društva treba obavezno da sadrži riječi: "zastupanje u osiguranju", b) kod definisanja djelatnosti djelatnost definisati kako je propisano članom 6. stav (1) Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju i prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju, c) ne može se propisati obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, d) u odredbama o zastupanju i predstavljanju društva propisati da direktor društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i mora biti upisan u registar zastupnika u osiguranju, e) odredbu da će društvo početi raditi nakon dobijanja rješenja o upisu u Registar zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor. Član 7. (Sadržaj poslovnog plana) Poslovni plan treba da sadrži: - preambulu koja treba da sadrži član statuta koji ovlašćuje organ društva za donošenja poslovnog plana, - naziv i oznaku za koji period se donosi (dvije godine za koje se izdaje odobrenje), - osnovne podatke o društvu, - podatke o društavima za osiguranje sa kojima društvo ima namjeru zaključiti ugovore o zastupanju i za koje vrste osiguranja, - podatke o poslovnom prostoru u kojem će društvo obavljati djelatnost, - planirani broj zaposlenih putem kojih će obavljati registrovanu djelatnost, Srijeda, 18. 7. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 56 - Stranica 189 - procjenu prihoda i rashoda po godinama, planirane iznose prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u periodu od dvije godine prikazane za svaku godinu posebno, - tabelarni pregled planiranih iznosa prihoda (provizije) po vrstama osiguranja iskazane kako slijedi: redni broj (kolona 1), vrsta osiguranja (kolona 2), broj polica (kolona 3), ukupan iznos premije (kolona 4), procenat provizije (kolona 5) i iznos provizije (kolona 6), ukupno provizije, - tabelarni pregled planiranih poslovnih rashoda po godinama, analitički prikazane sve rashode (materijalni troškovi poslovanja, troškovi zaposlenih i ostali rashodi) kao i u ukupnim iznosima, - broj i datum i - potpis ovlaštene osobe. Član 8. (Sadržaj akta o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti) Akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva za zastupanje je akt ovlaštenog organa društva za zastupanje koji sadrži: - podatke o broju zaposlenih, za period od dvije godine, sa nazivom radnog mjesta i opisom poslova, kao i podacima o poslovima koje će obavljati putem eksternih subjekata, - podatke o tehničkoj osposobljenosti za rad društva (posjedovanje informatičke opreme -hardver i softver, te mogućnost elektronske razmjene podataka sa društvom za osiguranje sa kojim namjerava zaključiti ugovore o zastupanju). POGLAVLJE III. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU BANKE I POŠTE Član 9. (Obavljanje poslova zastupanja u osiguranju banke i pošte) (1) Poslove zastupanja u osiguranju može obavljati banka, osim osiguranja od odgovornosti za motorna vozila odnosno javno preduzeće - poštanski operater (u daljem tekstu: banka odnosno pošta) koja ima odobrenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju izdato od Agencije za nadzor na zahtjev banke odnosno pošte. (2) Posao zastupanja u osiguranju u banci odnosno pošti može obavljati lice zaposleno u banci odnosno pošti koje je registrovano u Registru zastupnika u osiguranju Agencije za nadzor. Član 10. (Zahtjev banke odnosno pošte za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju) (1) Banka odnosno pošta koja ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju Agenciji za nadzor. (2) Banka podnosi zahtjev na obrascu 3 ZB Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju banka, a pošta na obrascu 4 ZP Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju pošta. Član 11. (Dokumenti koji se dostavljaju uz zahtjev) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja banka odnosno pošta prilaže sljedeće dokumente: a) prijedlog odluke, nadležnog organa, o obavljanju djelatnosti zastupanja u osiguranju, b) prijedlog odluke o izmjenama i dopunama statuta, c) plan poslovanja koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju za period od dvije godine, za koje se izdaje odobrenje za rad, d) akt kojim se uređuje, najmanje: 1) način obavljanja poslova zastupanja u osiguranju sa odredbama koje uređuju način vođenja i sadržaj evidencija polica osiguranja, postupanje sa obrascima stroge evidencije (po vrstama osiguranja), obim i način pružanja informacija ugovaračima osiguranja, odnosno osiguranicima, obim i način prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka koji se odnose na provođenje obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma za životno osiguranje, 2) način zaštite dokumenata i informacija koje se odnose na ugovarače odnosno osiguranike. e) prijedlog unutrašnje organizacije za organizacioni dio u kojem će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju sa sistematizacijom radnih mjesta, općim i posebnim uvjetima za obavljanje istih, f) spisak lica koja će obavljati poslove zastupanja u osiguranju, g) popis organizacionih dijelova u kojima će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju, h) dokaz o tehničkoj osposobljenosti za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 12. (Sadržaj odluke o izmjenama i dopunama statuta) Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama statuta, pored elemenata propisanih zakonom treba da sadrži odredbe da će banka obavljati poslove zastupanja u osiguranju osim osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, a pošta poslove zastupanja u osiguranju, a prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju. Član 13. (Sadržaj poslovnog plana) Poslovni plan treba da sadrži: - preambulu koja treba da sadrži član statuta koji ovlašćuje organ banke odnosno pošte za donošenja poslovnog plana, - naziv i oznaku za koji period se donosi (dvije godine za koje se izdaje odobrenje), - osnovne podatke o banci odnosno pošti, - podatke o društvima za osiguranje sa kojima banka odnosno pošta ima namjeru zaključiti ugovore o zastupanju i za koje vrste osiguranja, - podatke o poslovnom prostoru u kojem će banka odnosno pošta obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju, - planirani broj zaposlenih putem kojih će obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju, - procjenu prihoda i rashoda po godinama, planirane iznose prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u periodu od dvije godine prikazane za svaku godinu posebno, iz poslova zastupanja u osiguranju, - tabelarni pregled planiranih iznosa prihoda po vrstama osiguranja (provizije) iskazane kako slijedi: redni broj (kolona 1), vrsta osiguranja (kolona 2), broj polica (kolona 3), ukupan iznos premije (kolona 4), procenat provizije (kolona 5) i iznos provizije (kolona 6), ukupno provizije, - tabelarni pregled planiranih poslovnih rashoda za poslove zastupanja u osiguranju, po godinama, Broj 56 - Stranica 190 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. analitički prikazane sve rashode (materijalni troškovi poslovanja, troškovi zaposlenih i ostali rashodi, kao i u ukupnim iznosima), - broj i datum i - potpis ovlaštene osobe. Član 14. (Sadržaj akta o načinu obavljanja poslova zastupanja u osiguranju) Akt o načinu obavljanja poslova zastupanja u osiguranju treba da sadrži način obavljanja poslova zastupanja u osiguranju, sa odredbama koje uređuju način vođenja i sadržaj evidencija polica osiguranja, postupanje sa obrascima stroge evidencije (po vrstama osiguranja), obim i način pružanja informacija ugovaračima osiguranja, odnosno osiguranicima, obim i način prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka koji se odnose na provođenje obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma za životno osiguranje i način zaštite dokumenata i informacija koje se odnose na ugovarače osiguranja odnosno osiguranike. Član 15. (Sadržaj akta unutrašnje organizacije) Prijedlog akta unutrašnje organizacije za organizacioni dio banke odnosno pošte u kojem će se obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju treba da sadrži: a) naziv organizacionog dijela banke odnosno pošte u kome će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju. U nazivu organizacionog dijela treba da budu i riječi "za zastupanje u osiguranju". b) radna mjesta u organizacionom dijelu za zastupanje, opise poslova i zadataka izvršilaca i opće i posebne uvjete za obavljanje istih. Član 16. (Spisak lica za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju) Spisak lica koja će obavljati poslove zastupanja u osiguranju treba da sadrži: redni broj, ime (ime oca) i prezime, stručnu spremu i broj i datum uvjerenja o položenom ispitu za zastupnika u osiguranju. Član 17. (Popis organizacionih dijelova) Popis organizacionih dijelova banke odnosno pošte čiji će radnici obavljati poslove zastupanja u osiguranju treba da sadrži naziv i adresu organizacionog dijela banke i ime i prezime radnika tog organizacionog dijela koji će obavljati poslove zastupanja u osiguranju. Član 18. (Sadržaj akta o tehničkoj osposobljenosti) Akt o tehničkoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju treba da sadrži podatke o softveru i hardveru koji će radnici koji obavljaju poslove zastupanja u osiguranju koristiti te mogućnost elektronske razmjene podataka sa društvom za osiguranje sa kojim banka odnosno pošta namjerava zaključiti ugovore o zastupanju. Član 19. (Upis u registar radnika banke odnosno pošte) (1) Rukovodilac organizacione jedinice banke odnosno pošte i radnik koji će obavljati poslove zastupanja u osiguranju mora biti registrovan u Registru zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor. (2) Registracija lica iz stava (1) ovog člana u Registru zastupnika u osiguranju vrši se na dan upisa u registar banke odnosno pošte za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. (3) U slučaju prestanka obavljanja poslova zastupanja u osiguranju lica iz stava (1) ovog člana banka odnosno pošta dužna je u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja poslova tog lica podnijeti zahtjev za brisanje iz registra. POGLAVLJE IV. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA FIZIČKOG LICA Član 20. (Podnošenje zahtjeva fizičkog lica) (1) Fizičko lice, koje ima namjeru da obavlja brokerske poslove u osiguranju kao fizičko lice (u daljem tekstu: broker u osiguranju fizičko lice), dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju Agenciji za nadzor. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se na obrascu 5. ZBFLO - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju FIZIČKO LICE (OBRT). Član 21. (Dokumentacija) Uz zahtjev iz člana 20. stav (2) broker u osiguranju fizičko lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) uvjerenje o ploženom stručnom ispitu za brokera u osiguranju, b) diplomu o stečenoj stručnoj spremi, c) uvjerenje nadležnog organa da mu nije oduzeta poslovna sposobnost, d) uvjerenje društva za osiguranje/posrednika u osiguranju o jednogodišnjem iskustvu iz područja poslova osiguranja odnosno posredovanja u osiguranju, e) dokaz o deponovanim sredstvima u iznosu od 200.000,00 KM ili garanciju banke na navedeni iznos, f) ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM, g) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju. POGLAVLJE V. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA BROKERSKOG DRUŠTVA Član 22. (Obavljanje brokerskih poslova putem pravnog lica) (1) Osnivač privrednog društva koji ima namjeru da obavlja brokerske poslove u osiguranju osnivanjem privrednog društva organizovanog kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću dužan je lično ili putem ovlaštenog lica podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova Agenciji za nadzor za društvo za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju (u daljem tekstu: brokersko društvo). (2) Zahtjev se podnosi na obrascu 6 ZBD - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju - BROKERSKO DRUŠTVO U OSIGURANJU. Član 23. (Dokumentacija koja se podnosi uz zahtjev) (1) Uz zahtjev iz člana 22. stav (2) osnivač ili ovlašteno lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) akt o osnivanju brokerskog društva, b) statut brokerskog društva, c) dokaz banke o uplati osnovnog kapitala za privredno društvo, d) poslovni plan društva za dvije godine poslovanja, e) dokaz o deponovanim sredstvima u iznosu od 200.000,00 KM ili garanciju banke na navedeni iznos, f) ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM, g) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva, Srijeda, 18. 7. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 56 - Stranica 191 h) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 24. (Sadržaj akta o osnivanju brokerskog društva) (1) Akt o osnivanju brokerskog društva je odluka ili ugovor o osnivanju, zavisno koliko je osnivača društva. Osnivački akt i statut pored elemenata propisanih Zakonom o privrednim društvima treba da sadrži i sljedeće: a) firma društva treba obavezno da sadrži riječi: "broker u osiguranju", b) kod definisanja djelatnosti djelatnost definisati kako je propisano članom 8. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju i prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju, c) ne može se propisati obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, d) u odredbama o zastupanju i predstavljanju društva propisati da direktor društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i mora biti upisan u registar brokera u osiguranju, e) odredbu da će društvo početi raditi nakon dobijanja rješenja o upisu u Registar brokera u osiguranju kod Agencije za nadzor. POGLAVLJE VI. ZAJEDNIČKE ODREDBE ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA Član 25. (Dokument o deponovanim sredstvima) (1) Dokument iz člana 21. tačka e) i člana 23. tačka e) je potvrda banke o deponovanim sredstvima osnivača društva u iznosu od 200.000,00 KM za obavljanje djelatnosi brokera u osiguranju ili bankarska garancija na iznos od 200.000,00 KM za obavljanje djelatnosi brokera u osiguranju. (2) Tekst bankarske garancije mora biti prihvaćen od strane Agencije za nadzor. Član 26. (Ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti) Ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u slučaju greške ili propusta u izvršavanju poslova brokera u osiguranju sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM zaključuje se sa društvom za osiguranje koje posluje u Federaciji Bosne i Hercegovine i zaključuje se najmanje za period za koji se vrši registracija brokerskog društva uvećan za jedan mjesec. Član 27. (Upis u registar brokera u osiguranju) (1) Broker u osiguranju fizičko lice i direktor brokerskog društva mora biti registrovan u Registru brokera u osiguranju kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Registracija lica iz stava (1) ovog člana u Registru brokera u osiguranju vrši se u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja nadležne jedinice lokalne samouprave kojim se odobrava obavljanje brokerskih poslova fizičkom licu, odnosno od dana dostavljanja rješenja o upisu u sudski registar direktora brokerskog društva. Član 28. (Stručni ispit radnika) Radnici društva za zastupanje i brokerskog društva koji rade na poslovima zastupanja odnosno brokerskim poslovima moraju imati položen stručni ispit za zastupnika u osiguranju odnosno brokera u osiguranju. TREĆI DIO - OSTAJANJE NA SNAZI ODOBRENJA ZA RAD I REGISTROVANJA POGLAVLJE I. ZAHTJEV ZA OSTAJANJE NA SNAZI ODOBRENJA ZA RAD Član 29. (Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja i upisa u registar) Posrednici u osiguranju upisani u odgovarajući registar Agencije za nadzor ukoliko žele nastaviti obavljanje odobrenih poslova posredovanja u osiguranju dužni su u roku od 30 dana prije isteka roka od dvije godine za koje su registrovani podnijeti zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja i upisa u registar. Član 30. (Obrazac zahtjeva) (1) Zahtjev iz člana 29. podnosi se obrascima: a) Obrazac 1 OSOFL -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika - FIZIČKO LICE (OBRT) b) Obrazac 2 OSODZ - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika - DRUŠTVO ZA ZASTUPANJE c) Obrazac 3 OSOB - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika u osiguranju BANKA d) Obrazac 4 OSOP - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika u osiguranju pošta POŠTA e) Obrazac 5 OSOBFL -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar brokera u osiguranju - BROKER FIZIČKO LICE (OBRT) f) Obrazac 6 OSOBD -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar brokera u osiguranju - BROKERSKO DRUŠTVO (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se dokumentacija navedena u istom. ČETVRTI DIO - POSTUPAK ODLUČIVANJA POGLAVLJE I. DOKUMENTACIJA Član 31. (Original ili kopija dokumentacije) (1) Dokumenti koji se podnose uz zahtjev iz ovog Pravilnika mogu se dostaviti u originalu ili kopiji. (2) Kopije dokumenata moraju biti ovjerene od nadležnog organa za ovjeru istovjetnosti kopije sa originalom. (3) Ovjerena kopija dokumenta nema ograničen rok važenja, pod uvjetom da ni dokument čija je kopija ovjerena nema naznačen rok važenja. Član 32. (Najmanja stručna sprema) (1) Zastupnik i broker fizičko lice, radnik banke odnosno pošte i lice ovlašteno za zastupanje društva za zastupanje i brokerskog društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i dostavlja diplomu o najmanje srednjoj stručnoj spremi. (2) Ukoliko lice iz stava (1) ovog člana ima veću stručnu spremu od spreme iz stava (1) ovog člana može dostaviti diplomu te stručne spreme. (3) Ukoliko je obrazovanje završeno van Bosne i Hercegovine, odnosno ako je diploma stečena u nekoj drugoj državi nakon 06. 04. 1992. godine, dostavlja se ovjerena kopija Broj 56 - Stranica 192 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. nostrifikovane/priznate diplome, u skladu sa odredbama Zakona o važnosti javnih isprava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH, br. 23/04). Ukoliko je postupak nostrifikacije/priznavanja započet ranije ili je u toku, u momentu podnošenja zahtjeva uz zahtjev se dostavlja i dokaz o podnesenom zahtjevu za nostrifikaciju/priznavanje diplome nadležnom organu. Član33. (Vremenska važnost uvjerenja) Uvjerenje nadležnog organa iz člana 4. tačka c) i člana 21. tačka c) da nije oduzeta poslovna sposobnost neće biti prihvaćeno ako je starije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. Član 34. (Obrasci zahtjeva) Obrasci iz člana 3. stav (2), člana 5. stav (2), člana 10. stav (2), člana 20. stav (2), člana 22. stav (2) i člana 30. sastavni su dio ovog Pravilnika. POGLAVLJE II. POSTUPAK RJEŠAVANJA ZAHTJEVA Član 35. (Obrada zahtjeva) Nakon prijema zahtjeva iz ovog Pravilnika Agencija za nadzor vrši obradu istog. U slučaju da uz zahtjev nisu dostavljeni svi propisani dokumenti ili da isti imaju određene nedostatke Agencija za nadzor će zaključkom naložiti dostavljanje, dopunu ili ispravku istih. Član 36. (Odlučivanje o zahtjevu) (1) U roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno podnošenja svih dokumenata Agencija za nadzor će odlučiti o zahtjevu. (2) Agencija za nadzor o zahtjevu odlučuje rješenjem. (3) Rješenje Agencije za nadzor je konačno i nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. PET DIO - UPIS U REGISTAR I ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O ZASTUPANJU Član 37. (Rješenje o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata) (1) Zastupnik u osiguranju fizičko lice odnosno broker u osiguranju fizičko lice nakon dobivanja odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju dužan je pribaviti odobrenje o obrtu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju. (2) Društvo za zastupanje, brokersko društvo, banka odnosno pošta nakon dobivanja odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju dužno je izvršiti upis u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda. Član 38. (Dostava rješenja o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata) (1) U roku od osam dana od dana dobivanja rješenja o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata, subjekti iz člana 37. stav (1) i (2) dužni su Agenciji za nadzor dostaviti prijavu za upis. (2) Na osnovu dostavljenog rješenja iz stava (1) ovog člana i akata propisanih Pravilnikom o registrima koje vodi Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine Agencija za nadzor će donijeti rješenje o upisu u registar posrednika u osiguranju. Član 39. (Zaključivanje ugovora o zastupanju) Zastupnik u osiguranju fizičko lice obrtnik, društvo za zastupanje, banka odnosno pošta nakon dobivanja rješenja o upisu u registar Agencije za nadzor stiče pravo na zaključivanje ugovora o zastupanju sa društvom za osiguranje.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 35/18 09.05.2018 SN FBiH 100/23, SN FBiH 68/19, SN FBiH 49/12 trgovina,tehnička opremljenost
Ispravka Pravilnika o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/18 11.04.2018 SN FBiH 106/18, SN FBiH 82/17 likvidnost,osiguranje,reosiguranje ISPRAVKU PRAVILNIKA O LIKVIDNOSTI U Pravilniku o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17), Obrascu "L-M-F" na hrvatskom jeziku, ispravlja se greška kako slijedi: pod rednim brojem 9. "UKUPNO LIKVIDNA SREDSTVA" umjesto riječi: "(1 do 8)" treba da stoji: "(1+2+3+4+5+6+7+8)".
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje Federacija BiH Službene novine FBiH 27/18 11.04.2018 SN FBiH 92/17 osiguranje,reosiguranje PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O VRSTAMA I SISTEMU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE Član 1. U Pravilniku o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/17) u članu 6. stav (1) mijenja se i glasi: "Uprava društva uz odobrenje Nadzornog odbora društva dužna je usvojiti Strategiju upravljanja rizicima kojom će jasno definisati, opisati i dokumentovati sistem upravljanja rizicima, sklonost preuzimanja rizika društva, kao i politiku upravljanja rizicima društva." Stav (5) mijenja se i glasi: "Usvojenu Strategiju upravljanja rizicima društvo je dužno dostaviti bez odgode Agenciji za nadzor za potrebe nadzora." Član 2. Član 13. stav (7) mijenja se i glasi: "Društvo je obavezno dostaviti Agenciji za nadzor Izvještaj o upravljanju rizicima u rokovima za dostavu godišnjih finansijskih izvještaja propisanim u članu 108. stav (3) Zakona o osiguranju." Član 3. Član 15. mijenja se i glasi: "Član 15. (Donošenje akata) (1) Društvo je dužno, najkasnije u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Pravilnika, u cilju uspostavljanja sveobuhvatnog sistema upravljanja rizicima: - uspostaviti funkciju upravljanja rizicima, - usvojiti Strategiju upravljanja rizicima, - usvojiti Izjavu o apetitu rizika, - usvojiti Politiku funkcije upravljanja rizicima, - imenovati Nosioca funkcije upravljanja rizicima. (2) Društvo je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 31.12.2018. godine. (3) Društvo može da uspostavi više standarde u odnosu na standarde propisane ovim Pravilnikom. (4) Društvo je do uspostavljanja sistema upravljanja rizicima u skladu s odredbama ovog Pravilnika dužno upravljati rizicima u skladu sa odredbama Zakona, podzakonskim aktima donesenih na osnovu istog i internim aktima društva."
Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 10.01.2018 sredstva,ulaganja Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 151 Члан 14. (Провјера мишљења) Агенција за надзор може у току вршења надзора захтијевати провјеру мишљења овлаштеног актуара од стране овлаштеног актуара кога она одреди, ако постоје разлози за сумњу у исправност мишљења овлаштеног актуара. 12 Na osnovu člana 74. stav (1) tačka g., člana 89. stav (6), čl. 130. i 144. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici održanoj 05. 12. 2017. godine, donosi PRAVILNIK O VISINI I NAČINU ULAGANJA SREDSTAVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Opće odredbe) Ovim Pravilnikom uređuju se sredstva društava za osiguranje (u daljem tekstu: sredstva društva), principi ulaganja, vrste imovine u koju se mogu ulagati sredstva društva i visina pojedinog ulaganja sredstava, oblik i sadržaj izvještaja i rokovi i način izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) i prelazne i završne odredbe. II. SREDSTVA DRUŠTVA Član 2. (Tehničke rezerve osiguranja) (1) Društvo za osiguranje i reosiguranje (u daljem tekstu: društvo za osiguranje) mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke rezerve osiguranja namijenjene pokriću nastalih i budućih obaveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. (2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste tehničke rezerve odvojeno za životna i neživotna osiguranja: a) rezerve za prijenosne premije, b) rezerve za bonuse i popuste, c) rezerve šteta, d) druge tehničke rezerve osiguranja, e) matematička rezerva. (3) Tehnička rezerva neživotnog osiguranja, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata rezervu za prijenosne premije, rezervu šteta, rezervu za bonuse i popuste i druge tehničke rezerve osiguravača. (4) Tehnička rezerva životnog osiguranja, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata matematičku rezervu i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja. Matematička rezerva životnog osiguranja obuhvata čistu matematičku rezervu, rezervu za prijenosnu premiju životnog osiguranja i rezervu za pripis dobiti. Ostale tehničke rezerve životnih osiguranja obuhvataju rezervu za prijenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranja života, rezervu šteta dopunskih osiguranja uz osiguranja života i rezervu šteta osnovnih životnih osiguranja. (5) Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi sa ovim osiguranjima oblikovati i posebne rezerve. Član 3. (Imovina za pokriće sredstava društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) (1) Imovina za pokriće tehničke rezerve neživotnih i životnih osiguranja je imovina društva za osiguranje namijenjena pokriću budućih obaveza iz osiguranja koje sklapa društvo za osiguranje te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje i na koje je društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke rezerve osiguranja. (2) Traženo pokriće tehničke rezerve osim matematičke rezerve obuhvata rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta i druge tehničke rezerve osiguranja. (3) Društvо zа оsigurаnjе dužnо је dа srеdstvа zа pоkrićе tеhničkih rеzеrvi dеpоnuје i ulаžе tаkо dа u svоm pоslоvаnju uvijеk osigurava usklаđеnоst sа vrstаmа pоslоvа оsigurаnjа kоје оbаvlја, rоčnu usklаđеnоst dеpоnоvаnih i ulоžеnih srеdstаvа i оbаvеzа društvа za osiguranje na оsnоvu оbrаčunаtih tеhničkih rеzеrvi, vаlutnu usklаđеnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i оbаvеzа iz tеhničkih rеzеrvi, rаznоvrsnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i njihоvu dispеrziјu. (4) Društvo za osiguranje je dužno imovinom iz stava (1) ovog člana upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Član 4. (Sredstva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) (1) Sredstva društva, u smislu ovog Pravilnika smatraju se sredstva garantnog fonda životnog osiguranja, sredstva garantnog fonda neživotnog osiguranja, sredstva tehničke rezerve neživotnog osiguranja, sredstva tehničke rezerve životnog osiguranja i sredstva preventive. (2) Iznos minimalnog garantog fonda propisan je odredbama člana 73. Zakona o osiguranju. III. CILJEVI I PRINCIPI ULAGANJA SREDSTAVA TEHNIČKE REZERVE Član 5. (Ciljevi) Ciljevi kojih se društva za osiguranje trebaju voditi u poslovanju sredstvima, odnosno ulaganju imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika su: a) primjereno upravljanje rizikom kojem je izloženo društvo za osiguranje u vezi sa složenošću i obuhvatom poslovanja, odnosno rizikom koje obavljanjem svoje djelatnosti i/ili formiranjem imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika društvo za osiguranje preuzima; b) formiranje dijela rezervi u imovini koje služe za pokriće budućih neizvjesnih događaja odnosno neočekivanih rizika; c) osiguravanje usklađenosti visine, kvaliteta i obilježja imovine kojom se pokrivaju rezerve iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika sa vrstama i obilježjima rizika kojima je društvo za osiguranje izloženo; d) pojedinačna procjena profitno rizičnih karakteristika pojedine stavke imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika iz koje se formiraju sredstva osiguravajućih rezervi; e) osiguravanje solventnosti i finansijske stabilnosti društva za osiguranje odnosno primjerene likvidnosti za ispunjavanje preuzetih obaveza; f) primjerene i adekvatne pojedinačne procjene imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika zasnivaju se na Broj 1 - Strana 152 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. zaštiti osiguranika od insolventnosti društva za osiguranje; g) uvažavanje ekonomske vrijednosti pri procjeni imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika kao i samih preuzetih rizika; h) očuvanje imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika uz ostvarivanje primjerenog prinosa na ulaganja putem: 1) postizanja ciljeva diverzifikacije, dakle negativnih korelacija ili 2) ulaganja uz marginu sigurnosti; i) uvažavanje principa proporcionalnosti u: 1) formiranju imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika u vezi sa veličinom društva za osiguranje, rizicima kojima je društvo za osiguranje izloženo i značaju društva za osiguranje za sistematski rizik, 2) obuhvatu i razmjeru nadzora u segmentu imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika, a zavisno od veličine društva za osiguranje, rizicima kojima je društvo za osiguranje izloženo i značaju društva za osiguranje za stabilnost sistema mora biti primjereno, nužno i razumno u postizanju ciljeva; j) postizanje tržišne discipline putem veće transparentnosti finansijskog stanja i položaja društva za osiguranje; k) izbjegavanje sukoba interesa putem jasno organizacionog, tehničkog, kadrovskog razgraničenja te odvajanje ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju imovinom za pokriće tehničkih i/ili matematičkih rezervi od ostalih poslovnih linija u društvu za osiguranje. Član 6. (Principi ulaganja sredstava tehničkih rezervi) (1) Društvo za osiguranje je dužno, zavisno od vrste osiguranja, ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja vršiti tako da je ulaganjem zagarantovana sigurnost, ročna usklađenost, isplativost, utrživost te raznovrsnost i disperzija ulaganja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati da iznos ulaganja u sredstva utvrđena ovim Pravilnikom bude najmanje jednak izračunatoj tehničkoj rezervi. (3) Ako Agencija za nadzor ocjeni da ulaganja imovine za pokriće tehničke, odnosno matematičke rezerve ne odgovaraju principima iz stava (1) ovoga člana, može od društva za osiguranje, zahtijevati usklađenje u skladu sa odredbama zakona i ovoga Pravilnika. Član 7. (Sigurnost ulaganja) (1) Ulaganje sredstava tehničke rezerve u određenu imovinu je sigurno ako zadovoljava ekonomski i pravni aspekt. (2) Ekonomski aspekt iz stava (1) ovog člana podrazumijeva održavanje realne vrijednosti imovine sa mogućnosti njenog kontinuiranog uvećanja. (3) Pravni aspekt iz stava (1) ovog člana podrazumijeva raspolaganje imovinom i transakcije sredstvima u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom. Član 8. (Isplativost ulaganja) Ulaganje sredstava tehničke rezerve društva za osiguranje je isplativo ako se ulaganjem ostvaruje prinos u skladu sa tržišnim kretanjima. Član 9. (Raznovrsnost i disperzija ulaganja) Društvo za osiguranje je dužno sredstva tehničke rezerve ulagati u različite vrste imovine i do visine pojedinog ulaganja, propisane ovim Pravilnikom, a u cilju očuvanja njihove realne vrijednosti i ograničenja rizika gubitka od ulaganja. Član 10. (Utrživost ulaganja) (1) Sredstva društva za osiguranje su utrživa ako se mogu zamijeniti za novac ili novčani ekvivalent. (2) Utrživost sredstava zavisi o vremenskom periodu raspoloživosti imovine odnosno mogućnosti trgovanja na tržištu. Član 11. (Upravljanje uloženim sredstvima) Društvo za osiguranje je dužno ulaganjima sredstava upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. IV. VRSTE IMOVINE U KOJU SE ULAŽU SREDSTVA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I VISINA POJEDINOG ULAGANJA Član 12. (Vrste dopuštenih ulaganja imovine) (1) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata; b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH; d) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) dionice sa kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH, koje prema dva posljednja finansijska izvještaja posluje sa dobiti; f) zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini, ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u BiH, te ako vrijednost zajma nije veća od 40 % vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH; g) zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz tač. a) i b) ovog člana; h) zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života iz sredstava matematičke rezerve; j) nekretnine i druga prava na nekretnini ako kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: 1) upisane su u zemljišne knjige u BiH, već donose ili se od njih očekuje prihod, 2) imaju procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, 3) nemaju teret; k) nenamjenski depozit u bankama sa sjedištem u BiH; Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 153 l) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, sredstva matematičke rezerve ne mogu se ulagati u imovinu iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana. (3) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati i van BiH u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač država članica ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neki od navedenih subjekata, b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državama članicama, c) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državi članici. (4) Pored ulaganja iz st. (1) i (3) ovog člana društvo za osiguranje može sredstva držati na računima društva za osiguranje kod poslovnih banaka u BiH, izuzev društva za reosiguranje koje sredstva može držati i na računima banaka van BiH, uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. Član 13. (Visina ulaganja sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja) (1) Visina pojedinog ulaganja sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja iz člana 12. stav (1) ovog Pravilnika ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja i to u: a) vrijednosne papire iz tačke a) do 50 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača i iste namjene do 20%; b) vrijednosne papire iz tačke b) do 35 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 10 % sredstava; c) vrijednosne papire iz tačke c) do 5 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 1 % sredstava; d) vrijednosne papire iz tačke d) do 30 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 5 % sredstava; e) vrijednosne papire iz tačke e) do 5 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 1 % sredstava; f) zajmove iz tačke f) do 20 % sredstava, a po jednom zajmoprimcu do 10 % sredstava; g) zajmove iz tač. g) i h) do 20 % sredstava, a po jednom zajmoprimcu do 5% sredstava; h) nekretnine iz tačke j) do 40 % sredstava, a u jednu nekretninu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu do 20 % sredstava; i) nenamjenske depozite iz tačke k) u jednu banku do 15 % sredstava, a ukupna ulaganja u depozite mogu iznositi do 60 % sredstava; j) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH iz tačke l) ukupno do 20 %, a po jednom investicijskom fondu do 5% sredstava. (2) Sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja mogu se držati na transakcijskim računima kod poslovnih banaka, iz člana 12. stav (4) ovog Pravilnika, bez ograničenja vodeći računa o osnovnim principima ulaganja. Član 14. (Visina ulaganja sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja) (1) Visina pojedinog ulaganja sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja iz člana 12. stav (1) ovog Pravilnika ne smije prelaziti sljedeća ograničenja i to u: a) vrijednosne papire iz tačke a) do 50 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača i iste namjene do 20%; b) vrijednosne papire iz tačke b) do 35 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 10 % sredstava; c) vrijednosne papire iz tačke d) do 30 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 5 % sredstava; d) ulaganje u zajmove iz tačke f) do 20 % sredstava, a jednom zajmoprimcu do 10 % sredstava; e) zajmove iz tač. g) i h) do 20 % sredstava, a iznos odobrenog zajma po jednom zajmoprimcu do 5 % sredstava; f) zajmove iz tačke i) u skladu sa uvjetima osiguranja; g) ulaganja u nekretnine iz tačke j) do 40 % sredstava, a u jednu nekretninu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu do 20 % sredstava; h) ulaganja u nenamjenske depozite iz tačke k) u jednu banku ne smiju prelaziti 15 % sredstava, a ukupna ulaganja u depozite mogu iznositi do 60% sredstava; i) udjele i dionice investicijskih fondova iz tačke l) ukupno do 20 %, a po jednom investicijskom fondu do 5% sredstava. (2) Sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja mogu se držati na transakcijskim računima kod poslovnih banaka iz člana 12. stav (4) ovog Pravilnika,bez ograničenja vodeći računa o osnovnim principima ulaganja. Član 15. (Visina dozvoljenih ulaganja sredstava izvan BiH) Zbir uloženih sredstava tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda, odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika ne može prelaziti 20% zbira tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda, a po jednom emitentu do 5% zbira tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda. Član 16. (Ostala sredstva koja služe kao pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja i društva za reosiguranje) (1) Društvo za osiguranje može za pokriće tehničke rezerve neživotnih osiguranja koristiti i razgraničene troškove pribavljanja neživotnih osiguranja izračunate u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor. (2) Društvo za reosiguranje može za pokriće tehničke rezerve koristiti razgraničene troškove pribavljanja izračunate u skladu s internim aktom o izračunu razgraničenih troškova pribave uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije za nadzor. Član 17. (Odluka o ulaganju sredstava) (1) Društvo za osiguranje je obavezno donijeti oodluku o ulaganju sredstava, za svako pojedino ulaganje iz člana 12. st. (1) i (3) ovog Pravilnika. (2) U oodluci iz stava (1) ovog člana obavezno treba biti navedeno iz kojih sredstava se vrši ulaganje. (3) Nakon početnog priznavanja imovine, odlukom iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje ne može izvršiti promjenu izvora ulaganja, bez prethodno pribavljene saglasnosti Agencije za nadzor. Broj 1 - Strana 154 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 18. (Dodatni kriteriji koje mora zadovoljavati imovina za pokriće matematičkih rezervi) (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve namijenjena je pokriću obaveza društva za osiguranje iz onih vrsta osiguranja za koje je potrebno oblikovati matematičke rezerve. (2) Imovina za pokriće matematičke rezerve smije se upotrijebiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja u vezi sa kojima je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. Član 19. (1) Traženo pokriće matematičke rezerve obuhvata, osim matematičke rezerve i rezerve za prijenosne premije, rezerve šteta te rezerve za bonuse i popuste. (2) Traženo pokriće izračunava se odvojeno za svaku vrstu osiguranja iz člana 20. stav (1) ovog Pravilnika. Član 20. (1) Društvo za osiguranje koje provodi osiguranja u vrstama osiguranja za koje je nužno oblikovati matematičke rezerve dužno je oblikovati imovinu za pokriće matematičke rezerve i imovinom za pokriće matematičke rezerve upravljati odvojeno od druge imovine. (2) Vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića. (3) Društvo za osiguranje mora održavati vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve tako da je u svakom trenutku najmanje jednaka visini traženog pokrića. (4) Društvo za osiguranje mora krajem svakog tromjesečja za račun imovine za pokriće matematičke rezerve steći dodatnu imovinu ako je to nužno radi usklađivanja vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve sa visinom traženog pokrića. Član 21. (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sačinjena od ulaganja u skladu sa članom 12. ovog Pravilnika mora činiti portfelj koji, pored što ispunjava opće odredbe, ciljeve i metodologiju procjena, na odgovarajući način ispunjava i sljedeće kriterije primjerenog upravljanja rizikom i to posebno kamatne i valutne imunizacije: a) usklađenost sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sa sadašnjom vrijednošću preuzetih obaveza po osiguranju na način da se obaveze diskontiraju nerizičnom kamatnom stopom, a stavke imovine pojedinačno sa individualnom riziku prilagođenom diskontnom stopom, b) usklađenost valutne izloženosti imovine i obaveza od najmanje 40%. (2) Društvo za osiguranje u svakom trenutku mora biti u mogućnosti dokazati likvidnost svog portfelja imovine za pokriće matematičke rezerve za osiguranje života. (3) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju činiti portfelj koji u najvećoj mjeri obuhvata ulaganja u odgovarajuće imovinske oblike koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju preuzetim rizicima iz osiguranja. (4) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti zasebno obuhvaćena procjenama generalnih odrednica upravljanja rizikom visokog menadžmenta, procjenama kreditnog rizika, tržišnog rizika, kontrolnim mehanizmima i signalima ranog upozorenja te preporukama Agencije za nadzor. (5) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti predmet redovnih internih kontrola i revizija u sklopu sveobuhvatnog principa kulture kontrole koje društvo za osiguranje primjenjuje. Član 22. (1) Društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće matematičke rezerve odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, određen ovim Pravilnikom. (2) Izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve iz stava (1) ovog člana dopušteno je samo radi omogućavanja, odnosno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi sa kojim je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. (3) U slučaju životnih osiguranja te u slučaju osiguranja za koja se primjenjuju slične tabele vjerovatnoće i izračuni kao za životna osiguranja, izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve ograničena je na onaj dio imovine za pokriće matematičke rezerve: a) čija je vrijednost u jednakom omjeru sa traženim pokrićem u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja kao omjer sveukupne vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve i traženog pokrića za sva osiguranja koje je sklopilo društvo za osiguranje u vezi sa kojom je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve i b) čija vrijednost nije veća od traženog pokrića u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja. Član 23. Društvo za osiguranje dužno je, kod banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa otvoriti račun za uplate i isplate iz poslova u vezi sa osiguranjem života iz člana 21. ovog Pravilnika. Član 24. (Izdvojena sredstva u fond Biroa zelene karte) Izdvojena sredstva u fond Biroa zelene karte u BiH, u smislu odredbi ovog pPravilnika, ne smatraju se sredstvima za iznos od 50 % minimalnog garantnog fonda uloženog u skladu sa članom 31. ovog Pravilnika. Član 25. (Ulaganja u povezana lica) (1) Društvo za osiguranje ne može ulagati sredstva tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda u povezana lica. (2) Zabrana ulaganja u povezana lica iz stava (1) ovog člana, odnosi se na neposredna i posredna ulaganja. (3) Povezana lica, u smislu stava (1) ovog člana, su lica definisana Zakonom o osiguranju. Član 26. (Ulaganja u zajmove) (1) Društvo za osiguranje je prilikom ulaganja u zajmove iz člana 12. stav (1) tač. f), g) i h) ovog Pravilnika obavezno voditi računa o profitabilnosti ulaganja i likvidnosti zajmoprimca. (2) Zajam se može odobriti samo na osnovu pisanog zahtjeva zajmoprimca, pisane odluke nadležnog organa društva za osiguranje i pisanog ugovora o zajmu. (3) Zajmovi odobreni uz grejs period duži od šest mjeseci i sa rokom otplate dužim od pet godina ne mogu se koristiti kao sredstvo pokrića tehničkih rezervi neživotnih i životnog osiguranja u smislu člana 12. stav (1) tač. f), g) i h) ovog Pravilnika. (4) Društvo za osiguranje je obavezno izvršiti ocjenu finansijske sposobnosti potencijalnog zajmoprimca prije Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 155 donošenja odluke o ulaganju u zajam, koja obuhvata provjeru najmanje tri prethodne godine poslovanja istog. (5) Po odobrenju zajma društvo za osiguranje je obavezno polugodišnje vršiti provjeru iz stava (3) ovog člana do potpunog povrata zajma i o navedenom voditi evidenciju. (6) Zajmoprimac je obavezan vratiti zajam u roku dospijeća bez mogućnosti produženja roka otplate istog. (7) Društvo za osiguranje može koristiti za pokriće tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja isključivo neotpisani dio zajma u skladu sa podzakonskim aktima. (8) Društvo za osiguranje je dužno voditi evidenciju za svakog pojedinog zajmoprimca koja minimalno sadrži: a) odluku o ulaganju u zajam iz stava (2) ovog člana, b) ugovor iz stava (2) ovog člana, c) ocjenu iz st. (4) i (5) ovog člana, d) dokumentaciju vezano za sredstva osiguranja povrata zajma, e) dokumentaciju vezano za praćenje otplate zajma. (9) Ukoliko je zajam osiguran založnim pravom na nekretnini evidencija iz stava (8) ovog člana obavezno minimalno sadrži i: a) zemljišnoknjižni izvadak u kojem je upisano založno pravo na nekretnini po tom ugovoru o zajmu, b) procjenu vrijednosti nekretnine od strane sudskog vještaka ili ovlaštenog procjenitelja registriranog u BiH. (10) Evidencije iz st. (8) i (9) ovog člana društvo za osiguranje je dužno voditi ažurno. Član 27. (Ograničenja ulaganja) Sredstva (nekretnine, vrijednosni papiri) na kojima je zasnovano založno pravo, te oročeni depoziti koji služe kao garancija za osiguranje obaveza, ne mogu se koristiti za pokriće tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda društva za osiguranje. Član 28. (Ulaganja u nekretnine) (1) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati evidenciju za svaku nekretninu koju je kvalifikovalo kao sredstvo za pokriće tehničke rezerve životnog odnosno neživotnog osiguranja. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana obavezno minimalno sadrži: a) zemljišnoknjižni izvadak, b) ugovor o kupoprodaji za kupljene nekretnine, c) procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH koja obavezno obuhvata tri metode procjene u skladu sa Međunarodnim standardima vrednovanja, fotografiju i opis nekretnine, te podatke o godini izgradnje, adaptaciji i broju stanova i prostorija. (3) Agencija za nadzor može u toku poslovne godine naložiti društvu za osiguranje da izvrši novu procjenu bilo koje pojedinačne nekretnine čija knjigovodstvena vrijednost se vodi po fer vrijednosti, uz angažovanje ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, koji nije radio trenutno važeću procjenu. (4) Isti ovlašteni sudski vještak ili procjenitelja registriran u BiH ne može da vrši procjenu vrijednosti nekretnine, odnosno grupe nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu, više od tri puta uzastopno. (5) Ovlašteni sudski vještak ili procjenitelj registriran u BiH kojeg društvo za osiguranje angažuje za procjenu vrijednosti nekretnine ne smije biti povezano pravno ili fizičko lice. (6) Društvo za osiguranje je obavezno da donese interni akt kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, a koji minimalno sadrži: način, učestalost i opis metode procjene vrijednosti nekretnina. (7) Evidenciju iz stava (2) ovog člana društvo za osiguranje je dužno voditi ažurno. Član 29. (Ulaganje u depozite) (1) Društvo za osiguranje je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke, odnosno u zajmove date zajmoprimcu zaključiti ugovor sa bankom, odnosno zajmoprimcem u kojem mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje sredstava tehničke rezerve životnih odnosno neživotnih osiguranja. (2) Društvo je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke pribaviti pisanu i ovjerenu izjavu banke kojom se banka odriče svih prava kompenzacija, prava zadržavanja, te ostalih prava na teret društava za osiguranje. Član 30. (Ulaganje u vrijednosne papire) (1) Za ulaganja u vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, društvo za osiguranje je obavezno da donese interni akt kojim se detaljno definišu tehnike procjene fer vrijednosti u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno na zahtjev Agencije za nadzor, za svaku vrstu vrijednosnih papira dostavi procjenu fer vrijednosti iz koje se mogu nesporno utvrditi primjenjene tehnike procjene. (3) Agencija za nadzor može da traži od društva za osiguranje objašnjenje za iskazanu fer vrijednost pojedinog finansijskog instrumenta te da naloži pravilnu procjenu vrijednosti ako utvrdi da primjenjene tehnike procjene nisu u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Član 31. (Ulaganja 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju) (1) Društvo za osiguranje može, bez obzira na visinu garantnog fonda, iznos u vrijednosti od 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju, a u vezi s vrstom posla koje društvo za osiguranje obavlja ulagati samo u: a) oročene depozite kod banaka u BiH, koje prema dva posljednja godišnja finansijska izvještaja posluje sa dobiti, b) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata. (2) Sredstva iz stava (1) ovog člana služe isključivo u svrhu zaštite osiguranika i očuvanja solventnosti društva za osiguranje i u druge svrhe se ne mogu koristiti. (3) Depozit iz stava (1) ovog člana ne može biti sredstvo osiguranja obaveza iz drugih pravnih poslova društva za osiguranje ili drugog pravnog i fizičkog subjekta. (4) U ugovoru o depozitu mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje 50% sredstava minimalnog garantnog fonda. (5) Društvo za osiguranje je obavezno ugovor o depozitu sredstava garantnog fonda iz stava (4) ovog člana i sve njegove izmjene, u roku od 7 dana od dana zaključenja, dostaviti Agenciji za nadzor. Broj 1 - Strana 156 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 32. (Ulaganja sredstava garantnog fonda) (1) Sredstva garantnog fonda, izuzev sredstava uloženih u skladu sa odredbama člana 31. ovog Pravilnika, u skladu sa čl. 25. i 27. ovog Pravilnika mogu se ulagati u skladu sa Pravilnikom o uvjetima i načinu deponovanja i ulaganja sredstava društva za osiguranje. (2) Na sredstva minimalnog garantnog fonda, izuzev sredstava definisanih članom 31. ovog Pravilnika, u slučaju plasmana istih u zajmove primjenjuju se odredbe člana 26. st. (2) – (12) ovog Pravilnika. Član 33. (Ulaganja sredstava preventive) Sredstva preventive društvo za osiguranje može koristiti u skladu sa vlastitim pravilnikom o korištenju sredstava preventive društva za osiguranje. Član 34. (Ulaganja izvan BiH) (1) Za ulaganja sredstava društva za osiguranje iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika, društvo za osiguranje je obavezno pribaviti saglasnost Agencije za nadzor, prije samog ulaganja sredstava. (2) O svim promjenama ulaganja u sredstva iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika, društvo za osiguranje je obavezno da obavijesti Agenciju za nadzor u roku 10 dana od dana promjene stanja ulaganja. Član 35. (Prekoračenje ulaganja sredstava) (1) Izuzetno od odredbi čl. 9., 10, 11 i 12. ovog Pravilnika, Agencija za nadzor može na zahtjev, odobriti društvu za osiguranje da za pojedinu vrstu ulaganja sredstava prekorači propisana ograničenja, najviše do 50 % propisanih ograničenja i ne duže od jedne godine, u cilju boljeg i sigurnijeg prinosa na uložena sredstva društva za osiguranje ili sprečavanje gubitaka. (2) Agencija za nadzor može da odobri prekoračenja ulaganja u depozite i vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata i preko iznosa i roka iz stava (1) ovog člana. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana društvo za osiguranje podnosi Agenciji za nadzor uz pregled prekoračenja ulaganja, prije ulaganja sredstava. (4) Izuzetno od odredbe iz stava (3) ovog člana u slučajevima promjene vrijednosti ulaganja ili promjene visine obaveze iz osnova tehničkih rezervi društvo za osiguranje može tražiti naknadnu saglasnost na prekoračenje ulaganja u roku od 30 dana od dana utvrđivanja istog. (5) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje je dužno dostaviti detaljno obrazloženje ekonomske opravdanosti za prekoračenje ulaganja i procjenu sigurnosti ulaganja ovlaštenog aktuara, odluku o ulaganju sredstava i ugovor o ulaganju sredstava. U slučaju ulaganja u nekretnine dokumentacija treba da sadrži dokumente propisane članom 18 stav (2) ovog Pravilnika. (6) U odlučivanju po zahtjevu Agencija za nadzor može tražiti i drugu dokumentaciju za koju ocjeni da je relevantna za odlučivanje. (7) O zahtjevu za prekoračenje, Agencija za nadzor odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema potpune dokumentacije. (8) U slučajevima kada društvo za osiguranje podnosi zahtjev za prekoračenje ulaganja iz stava (4) ovog člana, obavezno je podnijeti i plan za usklađivanje ulaganja sredstava sa tačno utvrđenim rokovima usklađenosti. V. OBLIK I SADRŽAJ IZVJEŠTAJA I ROKOVI IZVJEŠTAVANJA Član 36. (Rokovi izračuna) Društvo za osiguranje je obavezno za svako tromjesečje izračunati odnosno utvrditi: a) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz tehničke rezerve životnih osiguranja, b) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz tehničke rezerve neživotnih osiguranja, c) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz sredstava garantnog fonda odvojeno za neživotna i životno osiguranje. Član 37. (Izvještaji o ulaganju sredstava) (1) Podaci iz člana 26. ovog Pravilnika dostavljaju se Agenciji za nadzor na obrascima: "Obrazac US1N-K-F", "Obrazac US1Ž-K-F", "Obrazac US2-K-F", "Obrazac US3Ž-K-F" i "Obrazac US3N-K-F", koji su sastavni dio ovog Pravilnika. (2) Društvo za osiguranje sačinjava i izvještaj o načinu korištenja sredstava preventive po vrstama osiguranja na obrascu "Obrazac PREV-K-F". Član 38. (Analitički izvještaj o ulaganju sredstava) (1) Društvo za osiguranje je dužno dostavljati i analitičke podatke o ulaganju sredstava i to odvojeno za garantni fond, tehničku rezervu životnih osiguranja i tehničku rezervu neživotnih osiguranja. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana dostavljaju se na obrascima: a) Obrazac AU1-K-F: Vrijednosni papiri čiji je izdavač ili garant BiH, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine; b) Obrazac AU2-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) Obrazac AU3-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se ne trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u Bosni i Hercegovini; d) Obrazac AU4-K-F: Dionice sa kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) Obrazac AU5-K-F: Dionice sa kojima se ne trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira; f) Obrazac AU6-K-F: Zajmovi osigurani založnim pravom na nekretnini; g) Obrazac AU7-K-F: Zajmovi osigurani vrijednosnim papirima; h) Obrazac AU8-K-F: Zajmovi osigurani garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) Obrazac AU9-K-F: Zajmovi u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života; j) Obrazac AU10-K-F: Vlasništvo nekretnine; k) Obrazac AU11-K-F: Nenamjenski depoziti u banci sa sjedištem u BiH; l) Obrazac AU12-K-F: Udjeli i dionice investicijskih fondova koji su registrovani u BiH; m) Obrazac AU13-K-F: Sredstva na računima društva za osiguranje kod poslovne banke; n) Obrazac AU14-K-F: Vrijednosni papiri čiji je izdavač država članica EU ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosni papiri za koje garantira neki od navedenih subjekata; Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 157 o) Obrazac AU15-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u zemljama članicama EU; p) Obrazac AU16-K-F: Dionice sa kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u zemlji članici EU; q) Obrazac AU17-K-F: Ulaganja uz saglasnost Agencije za nadzor; r) Obrazac AU18-K-F: Ulaganja u udjele privrednih društava. (3) Pisani obrasci iz stava (2) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xls i preuzimaju se sa web stranice Agencije za nadzor: www.nados.ba. (4) U obrascima iz člana 27. i stava (2) ovog člana iskazuju se neto iznosi u konvertibilnim markama sa dva decimalna mjesta. Član 39. (Rokovi za dostavu izvještaja) (1) Društvo za osiguranje je dužno obrasce iz čl. 27. i 28. ovog Pravilnika Agenciji za nadzor dostaviti u pisanoj i elektronskoj formi u sljedećim rokovima: a) za prvo tromjesečje do 30. 04. tekuće poslovne godine; b) za drugo tromjesečje do 31. 07. tekuće poslovne godine; c) za treće tromjesečje do 31. 10. tekuće poslovne godine i d) za četvrto tromjesečje u roku od tri mjeseca po isteku tekuće poslovne godine, odnosno do 31. 03 naredne godine. (2) Uprava društva za osiguranje je obavezna obezbjediti ovlaštenom aktuaru društva za osiguranje sve podatke potrebne za popunjavanje obrazaca iz čl. 27. i 28. ovog Pravilnika. (3) Obrasci iz stava (1) ovog člana moraju biti potpisani od direktora i ovlaštenog aktuara društva za osiguranje. VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 40. (Usklađivanje poslovanja društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje je obavezno ulaganja sredstava uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu istog. Član 41. (Usklađivanje akata poslovne politike društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje obavezno je da akte poslovne politike propisane ovim Pravilnikom donese, odnosno uskladi sa odredbama ovog Pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 42. (Usklađivanje ulaganja u udjele društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje je dužno izvještaj o ulaganjima, iz sredstava tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja, u udjele u privredna društva do usklađivanja sa odredbama ovog Pravilnika, dostavljati Agenciji za nadzor sa izvještajima iz čl. 37. i 38. ovog Pravilnika, u pisanoj formi i rokovima iz člana 39. ovog Pravilnika. Član 43. (Usklađivanje ulaganja u zajmove i depozite društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Sredstva uložena u zajmove i depozite u skladu sa Pravilnikom o visini i načinu ulaganja sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/14), na rok duži od roka iz člana 40. ovog Pravilnika, priznat će se kao sredstva za pokriće tehničkih rezervi životnih osiguranja, tehničkih rezervi neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda do isteka ugovora o zajmu i ugovora o depozitu. Član 44. (Započeti postupci) Svi započeti postupci izdavanja saglasnosti na prekoračenja ulaganja i ulaganja izvan BiH završit će se u skladu sa ovim Pravilnikom. Član 45. (Prestanak važenja propisa) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/14).
Pravilnik o vanjskoj reviziji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 10.01.2018 revizija Broj 1 - Strana 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. 5 Na osnovu člana 130. stav (1) tačka b), a u vezi sa članom 123. stav (2) i člana 124. stav (2) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 9. sjednici održanoj 05.12.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VANJSKOJ REVIZIJI I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom se propisuje način izbora vanjskog revizora, postupak vanjske revizije društava za osiguranje i reosiguranje, minimalni sadržaj revizije i revizorskog izvještaja društava za osiguranje i reosiguranje (u daljem tekstu: društvo), razlozi i način neprihvatanja revizije, odnosno revizorskog izvještaja. II. IZBOR VANJSKOG REVIZORA I POSTUPAK VANJSKE REVIZIJE Član 2. (Izbor vanjskog revizora) (1) Skupština društva imenuje vanjskog revizora, uz prethodno pribavljanje saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) na prijedlog za izbor vanjskog revizora. (2) Vanjski revizor pored ispunjavanja uvjeta utvrđenih propisima o računovodstvu i reviziji, koje dokazuje rješenjem o izdavanju dozvole za rad, mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da u godini na koju se odnosi revizija, nije kod istog društva obavljao usluge u vezi sa procjenom vrijednosti društava, aktuarske usluge, interne revizije, menadžerske usluge i usluge ljudskih resursa, pravne i stručne usluge koje se odnose na proces revizije, savjetodavne, brokerske, dilerske ili investicijske usluge, što se potvrđuje izjavom direktora društva i izjavom direktora revizorskog društva ovjerenom kod nadležnog organa, b) da u društvu u kojem obavlja reviziju u prethodnoj godini nije ostvario više od 50% ukupnog prihoda, što se dokazuje odgovarajućom knjigovodstvenom dokumentacijom - bilansom uspjeha i izjavom o naplaćenoj naknadi za obavljenu reviziju u tom društvu, c) da je u odnosu na društvo i dioničare društva nezavisan, odnosno da nije u vezi odnos koji bi mogao dovesti u pitanje nezavisnost i nepristrasnost, što se dokazuje izjavom direktora revizorskog društva, ovjerenom kod nadležnog organa, da izvještaj o reviziji za neko od društava, u periodu od dvije prethodne godine, nije prihvaćen od strane Agencije za nadzor, d) da nije dao pozitivno revizorsko mišljenje u izvještaju o reviziji za društvo kome je, nakon toga, a u vezi sa nepravilnostima i/ili nezakonitostima, u radu u godini na koju se odnosi izvještaj o reviziji, oduzeto odobrenje za rad ili izrečena mjera zabrane raspolaganja imovinom od strane Agencije za nadzor, odnosno nad kojim je otvoren postupak posebne likvidacije, e) da nema bilo kakav direktan ili indirektan finansijski interes u društvu ili kod bilo kog povezanog lica sa društvom, što se potvrđuje izjavama direktora društva i revizorskog društva, ovjerenom kod nadležnog organa, f) da nema bilo kakav drugi odnos koji može kompromitovati njegovu nezavisnu ocjenu. (3) Pored dostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stava (2) ovog člana, koji su sastavni dio prijedloga za izbor vanjskog revizora, za vanjskog revizora je potrebno dostaviti i dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih članom 50. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). (4) Na sva pitanja koja se odnose na reviziju finansijskih izvještaja društva, a koja nisu regulisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine i Kodeks profesionalne etike revizora. (5) Uz prijedlog o izboru vanjskog revizora, društvo je dužno Agenciji za nadzor dostaviti i plan obavljanja revizije od strane revizorskog društva kojemu se namjerava povjeriti obavljanje revizije, uključujući i opis sadržaja planirane revizije po pojedinim područjima kao i planirani sastav revizorskog tima. (6) Prijedlog za izbor vanjskog revizora iz stava (1) ovog člana, društvo podnosi svake godine, najkasnije do 30. septembra za tekuću godinu. (7) Agencija za nadzor će u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga za izbor vanjskog revizora iz stava (6) ovog člana, ukoliko nema primjedbi, izdati saglasnost da predloženi vanjski revizor izvrši reviziju. (8) U slučaju da Agencija za nadzor ima primjedbu na predloženog vanjskog revizora, o tome obavještava društvo u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti uz obrazloženje istih. (9) U slučaju primjedbi na predloženog vanjskog revizora, društvo je u obavezi da dostavi dokaze o otklanjanju primjedbi Agencije za nadzor na izbor istog vanjskog revizora u roku od 10 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stava (8) ovog člana, nakon čega će Agencija za nadzor provesti postupak utvrđen stavom(7) i (8) ovog člana. (10) U slučaju da društvo nije u mogućnosti dostaviti dokaze o otklanjanju primjedbi Agencije za nadzor iz stava (8) ovog člana, dužno je predložiti drugog vanjskog revizora uz dostavljanje dokaza o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Pravilnikom i o tome obavijesti Agenciju za nadzor, u roku od 10 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stava (8) ovog člana, nakon čega će Agencija za nadzor provesti postupak utvrđen stavom (7) i (8) ovog člana. Član 3. (Postupak vanjske revizije) (1) Revizorski izvještaj društva sačinjava se na osnovu: a) Revidiranja finansijskih i konsolidiranih finansijskih izvještaja društava za osiguranje, konsolidiranih finansijskih izvještaja grupe osiguravača i konsolidiranih finansijskih izvještaja koncerna osiguravača osiguravajućeg holdinga, te mješovitog osiguravajućeg holdinga, odnosno društava za reosiguranje, koje društvo sastavlja na osnovu Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Međunarodnih računovodstvenih standarda, Međunarodnih revizorskih standarda i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: finansijski izvještaji), b) provjeravanja pravilnosti, tačnosti i potpunosti izvještaja koje društvo sastavlja na osnovu podzakonskih akata Agencije za nadzor, Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 69 c) provjere i ocjenjivanja organizacije i djelotvornosti poslovnih funkcija, a posebno rada interne kontrole, interne revizije, kadrovske osposobljenosti, te kvalitete općih akata društva i njihove primjene, d) provjere i ocjenjivanja funkcionisanja informacionog sistema, pravila i načina upravljanja rizicima u poslovanju i ulaganjima i e) davanja ocjene o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor. (2) Provjera i ocjenjivanje iz stava (1) tačka d) će se vršiti u skladu sa minimalnim standardima koje će propisati Agencija za nadzor. Član 4. (Sačinjavanje revizorskog izvještaja) Revizorski izvještaj društva sačinjava se na osnovu obavljene revizije, a u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o osiguranju, Međunarodnim revizijskim standardima, pravilima revizijske struke i drugim pravilima i propisima, poštujući Kodeks profesionalne etike revizora. Član 5. (Obaveze vanjskog revizora) (1) Vanjski revizor obavezan je davati mišljenja o tome jesu li finansijski izvještaji društva za osiguranje (nekonsolidirani i konsolidirani) sastavljeni u skladu sa propisima i standardima struke. (2) Tokom obavljanja revizije, vanjski revizor je obvezan odmah obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja: a) teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za rad društva za osiguranje, b) težu prevaru ili pronevjeru, c) materijalno značajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim finansijskim izvještajima, d) teže kršenje internih akata društva za osiguranje, e) kao i ostalim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje. (3) Vanjski revizori također su dužni obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj činjenici iz stava (2) ovoga člana za koju saznaju tokom obavljanja revizije u društvu koje ima usku povezanost u smislu člana 2. tačke s) Zakona o osiguranju. (4) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu st. (2) i (3) ovoga člana od strane vanjskog revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između vanjskog revizora i društva za osiguranje koje se odnose na ograničenja davanja podataka pa zbog toga neće snositi odgovornost koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila. III. MINIMALNI SADRŽAJ REVIZIJE I REVIZORSKOG IZVJEŠTAJA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE Član 6. (Sadržaj revizorskog izvještaja) (1) Revizorski izvještaj sadrži: a) izvještaj i mišljenje revizora o finansijskim izvještajima, b) dodatne izvještaje društva, c) analize uz finansijske i dodatne izvještaje, d) ostale relevantne nalaze u skladu sa propisima. (2) Vanjski revizor potpisuje mišljenje izrađeno na osnovu pojedinačnih izvještaja i analiza društva, utvrđenih na osnovu revizije društva iz člana 4. ovog Pravilnika. Član 7. (Postupanja društva po preporukama) Revizor je dužan dati ocjenu o postupanju društva po preporukama provedene revizije za prethodnu finansijsku godinu i vanredne revizije ukoliko je provedena. Član 8. (Revizija u slučaju statusnih promjena društva) U slučaju statusne promjene društva, vanjski revizor je dužan izvršiti reviziju finansijskih izvještaja koji su sačinjeni prema stanju na dan upisa promjene u registar, dati svoje mišljenje, a društvo je isto, zajedno s finansijskim izvještajima, dužno dostaviti Agenciji za nadzor u roku od 60 dana od dana promjene. Član 9. (Revizorski izvještaji) Izvještaji iz člana 6. stava (1) tačka a) i b). ovog Pravilnika su: a) finansijski izvještaji (bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama u kapitalu, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz finansijske izvještaje), b) izvještaj o stanju i promjenama kapitala i garantnog fonda, odnosno ispunjavanja uvjeta u skladu sa Pravilnikom o elementima i kontroli margine solventnosti, c) izvještaj o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja, d) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih rezervi, ne uključujući matematičku rezervu, e) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava matematičke rezerve, f) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja garantnog fonda, g) izvještaj o načinu vođenja poslovnih knjiga, h) izvještaj o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvještaja i obavijesti Agenciji za nadzor, i) izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenim politikama, j) izvještaj o finansijskim transakcijama s povezanim licima, k) izvještaj o posrednicima u osiguranju s kojima društvo ima sklopljen ugovor o posredovanju, l) izvještaj o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor i preporukama iz provedene revizije za prethodnu finansijsku godinu i vanrednu reviziju ukoliko je provedena, m) izvještaj o upravljanju i ograničavanju rizika kojima je izloženo društvo, n) izvještaj o radu interne revizije, o) izvještaj o funkcionisanju i kvaliteti informacionog sistema, p) izvještaj o organizaciji društva, efikasnosti poslovnih funkcija i kadrovskoj osposobljenosti. Član 10. (Analize uz revizorski izvještaj) Uz izvještaje iz člana 9. ovog Pravilnika, vanjski revizor obavezno prilaže i analize iz člana 6. stav (1) tačka c) koje se odnose na: a) finansijske i statističke izvještaje, b) analizu o stanju i promjenama tehničkih rezervi društva, c) analizu o stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, matematičke rezerve i garantnog fonda, d) način vođenja poslovnih knjiga, Broj 1 - Strana 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. e) osnovne pokazatelje poslovanja (ekonomičnost, rentabilnost, profitabilnost, likvidnost, solventnost, efikasnost rješavanja odštetnih zahtjeva), f) organizaciju društva, efikasnosti poslovnih funkcija, funkcionisanju i kvaliteti informacionog sistema i kadrovskoj osposobljenosti. Član 11. (Analiza finansijskih i statističkih izvještaja) (1) Analiza bilansnih pozicija, pored ostalog, obavezno sadrži prikaz: a) vrijednosti i strukture nematerijalnih sredstava, kao i uvjeta pod kojima su navedena ulaganja izvršena i ocjenu navedenih uvjeta u odnosu na tržišne, b) vrijednosti i strukture nekretnina (posebno namijenjenih za obavljanje djelatnosti osiguranja i investicijskih nekretnina - ulaganja), stepena amortizovanosti i evidencije o vlasništvu, c) vrijednosti, strukture i stepena završenosti nekretnina i opreme u pripremi, d) dugoročnih finansijskih ulaganja, posebno u povezana pravna lica, po strukturi i ročnosti, kao i podatke o uvjetima pod kojima su plasirana sredstva sa ocjenom tih uvjeta u odnosu na tržišne uvjete i usklađenosti plasmana sa vrstom poslova osiguranja koje društvo obavlja, e) učešća u kapitalu zavisnih, povezanih i ostalih pravnih lica, sa nazivom, iznosom, procentom učešća društva u kapitalu i podacima o ukupnoj strukturi vlasništva tih lica, f) kratkoročnih finansijskih plasmana, posebno u povezana pravna lica, po strukturi i ročnosti, kao i podatke o uvjetima pod kojima su plasirana sredstva sa ocjenom tih uvjeta u odnosu na tržišne uvjete i usklađenosti plasmana sa vrstom poslova osiguranja koje društvo obavlja, g) potraživanja po osnovu premije data po vrstama osiguranja, ročnoj strukturi i ispravci vrijednosti tih potraživanja, sa podacima o najvećim dužnicima; h) potraživanja po osnovu učešća u naknadi šteta sa ispravkom vrijednosti, te podacima o najvećim dužnicima, i) ostalih potraživanja, uključujući i potraživanja iz specifičnih poslova, zajedničkih ulaganja i sl., po strukturi i ročnosti, ispravci vrijednosti tih potraživanja, sa podacima o najvećim dužnicima, kao i poseban prikaz međusobnih potraživanja i obaveza i njihovom izvršavanju kod zajedničkih ulaganja, j) vrijednosti i strukture aktivnih vremenskih razgraničenja, promjena u toku godine, sa obrazloženim stavom o izvršenim razgraničenjima, k) iznosa i strukture kapitala društva i garantnog fonda, obračuna margine solventnosti, kao i ocjenu usklađenosti sa propisima, l) dioničara društva sa kvalifikovanim udjelom, kao i podatke o povezanosti dioničara, podatke o vlasnicima pravnih lica, koja su dioničari društva, sve do krajnjih vlasnika u lancu vlasništva - fizičkih lica, m) vrijednosti i strukture dugoročnih i kratkoročnih rezervisanja, kao i ocjenu usklađenosti sa propisima, n) dugoročnih obaveza, po strukturi i ročnosti, posebno prema povezanim licima, o) kratkoročnih obaveza, po strukturi i ročnosti, posebno prema povezanim licima, p) obaveza za štete i njihovoj usklađenosti sa propisanim ili ugovorenim rokovima za isplatu šteta, q) obaveza prema Zaštitnom fondu Federacije BiH, r) ostalih obaveza, posebno prema povezanim licima, obaveza iz specifičnih poslova, zajedničkih ulaganja i sl., s) vrijednosti i strukture pasivnih vremenskih razgraničenja, promjena u toku godine, sa obrazloženim stavom o izvršenim razgraničenjima, t) likvidnosti i solventnosti društva, nakon analize i ocjene stanja i realnosti potraživanja i obaveza. (2) Za sve vrste plasmana i potraživanja obavezno se navode podaci o vrsti, odnosno strukturi, vrijednosti, ročnosti, ispravci vrijednosti, osnovanosti i realnosti otpisa, kao i pojedinačni podaci o najvećim dužnicima. (3) Analiza bilansa stanja obavezno sadrži i prikaz strukture rizične aktive i ocjenu o rezervama za taj dio aktive, kao i van bilansnu evidenciju. (4) Analiza bilansa uspjeha društva, pored ostalog, obavezno sadrži podatke o: a) poslovnim prihodima i rashodima, b) ostvarenoj premiji osiguranja po vrstama, prihodu od premije, rasporedu bruto premije osiguranja prema propisima i internim aktima društva, svim vrstama datih popusta na premiju, usklađenosti sa propisima i uticaju odobrenih popusta na poslovni rezultat, c) ostvarenim poslovnim rashodima, odnosno troškovima poslovanja i njihovoj pokrivenosti obračunatim režijskim dodatkom, d) ostvarenim finansijskim prihodima i rashodima, a posebno sa povezanim licima, e) ostalim prihodima i rashodima, f) finansijskom rezultatu, po segmentima prihoda i rashoda, a posebno se daje obrazloženje u slučaju gubitka, sa detaljnijim pregledom strukture one grupe prihoda i rashoda u okviru koje je ostvaren gubitak. Član 12. (Izvještaj i analiza o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja) Izvještaj i analiza o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja mora sadržavati najmanje: a) stanje tehničkih rezervi osiguranja na početku godine, stanje tehničkih rezervi osiguranja na kraju godine i promjene stanja tehničkih rezervi osiguranja tokom godine, b) opis metoda koje društvo primjenjuje za utvrđivanje tehničkih rezervi osiguranja (ako je društvo promijenilo metodu izračunavanja tehničkih rezervi osiguranja vanjski revizor mora pojasniti promjenu i učinak na finansijski rezultat i položaj društva), kao i ocjenu pouzdanosti i kvaliteta podataka i pretpostavki, c) u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti dostavlja se preporuka vanjskog revizora, d) objašnjenja u vezi ispunjavanja preporuka vanjskog revizora iz prethodnih godina. Član 13. (Izvještaj i analiza o stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, matematičke rezerve i garantnog fonda) Pojedinačni izvještaji i analize o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih rezervi, posebno matematičke rezerve i garantnog fonda društva mora sadržavati najmanje: a) kratak opis stanja i strukture ulaganja sredstava u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima Agencije za nadzor, kojima se reguliše ulaganje sredstva društva, s uporednim tabelarnim prikazom prethodne godine, b) stanje ulaganja sredstava na početku godine, na kraju godine i promjene stanja ulaganja tokom godine, Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 71 c) u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti dostavlja se preporuka vanjskog revizora, d) objašnjenja u vezi ispunjavanja preporuka vanjskog revizora iz prethodnih godina, e) mišljenje o stanju i strukturi ulaganja sredstava, te o sigurnosti, isplativosti i tržišnosti ulaganja, ročnosti ulaganja, raznovrsnosti i disperziji ulaganja, kao i o valutnoj i vremenskoj usklađenosti. Član 14. (Izvještaj i analiza o načinu vođenja poslovnih knjiga) (1) Izvještaj i analiza o načinu vođenja poslovnih knjiga uključuje mišljenje vanjskog revizora o načinu vođenja poslovnih knjiga društva, uz navođenje eventualnih nepravilnosti ili slabosti koje su utvrđene tokom revizije, kao i rizika koji iz tih slabosti proizlaze. (2) Vanjski revizor naročito ispituje i daje ocjenu o tome da li se, na način iz stava (1) ovog člana i u skladu sa propisima, vodi evidencija obrazaca "stroge evidencije", po vrstama osiguranja, u društvu i kod zaduženih lica, kao i evidencija šteta po vrstama osiguranja. Član 15. (Izvještaj o ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvještaja koji se dostavljaju Agenciji za nadzor) Izvještaj o ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvještaja koje društvo dostavlja Agenciji za nadzor uključuje mišljenje revizora o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvještaja i obavijesti. Kriterij ispravnosti i potpunosti je između ostalog i usaglašenost s revidiranim finansijskim izvještajima. Član 16. (Izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenih politika) Izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenim politikama, uključuje opis metoda upotrebljenih pri vrednovanju pojedinih bilansnih i vanbilansnih stavki kao i navođenje upotrebljenih računovodstvenih politika. Član 17. (Izvještaj o transakcijama sa povezanim licima) (1) Analiza finansijskih transakcija sa povezanim licima sadrži nazive, odnosno ime i prezime, povezanih lica sa kojima je društvo obavljalo finansijske transakcije, vrstu povezanosti, pravni ili drugi osnov transakcije, vrstu i vrijednost izvršenih transakcija, te mišljenje vanjskog revizora o uticaju izvršenih transakcija na finansijski rezultat i položaj društva. (2) Pod povezanim licima u smislu ovog Pravilnika se smatraju lica definisana Zakonom o osiguranju i utvrđena u podzakonskim aktima. Član 18. (Izvještaj o posrednicima u osiguranju) (1) Izvještaj o posrednicima u osiguranju s kojima je društvo zaključilo ugovor o posredovanju, uključuje podatke o obračunatoj i isplaćenoj proviziji posredniku, kao i ostvarenoj premiji putem posrednika po vrstama osiguranja. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana se sačinjava posebno za posrednike - fizička lica, posrednike - pravna lica i javna preduzeća - poštanske operatere i banke. Član 19. (Izvještaj o postupanjima društva po nalozima Agencije za nadzor) Izvještaj o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor sadržava ocjenu vanjskog revizora o postupanju po svakom nalogu. U slučaju nepostupanja društva po nalogu Agencije za nadzor, izvještaj mora sadržavati mišljenje vanjskog revizora o uticaju neprovođenja istog na istinit i fer pregled finansijskih izvještaja društva i efekat istog na kontinuitet poslovanja društva. Član 20. (Izvještaj o poštivanju pravila o upravljanju rizicima) (1) Vanjski revizor dužan je provjeriti i ocijeniti pravila, politike i procedure društva za identificiranje, mjerenje, praćenje i ograničavanje rizika kojima je društvo izloženo u svom poslovanju, kao i primjenu navedenih akata o čemu mora izraditi izvještaj o upravljanju i ograničavanju rizika društva. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) kratak opis vrsta rizika kojima je društvo izloženo u svojem poslovanju, b) procjenu politika i procedura koje se odnose na upravljanje pojedinim rizikom, kao i provedbu istih, c) nedostatke u upravljanju pojedinim rizikom, d) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti identificiranja, mjerenja i upravljanja pojedinim rizikom, e) preporuke koje se odnose na eventualne korekcije pri izračunu kapitala i adekvatnosti kapitala, te na upravljanje rizikom likvidnosti i solventnosti, kao i na ostale rizike kojima je društvo izloženo, f) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti i djelotvornosti sistema internih kontrola, vezano uz upravljanje pojedinim rizikom, g) mišljenje o postupanju društva na osnovu preporuka interne revizije, h) mišljenje o postupanju društva s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina, i) preporuke vanjskog revizora za poboljšanje politika i procedura upravljanja rizicima. (3) Vanjski revizor je dužan ispuniti i potpisati Upitnik koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 1). Član 21. (Izvještaj o djelovanju interne revizije) (1) Vanjski revizor je dužan provjeriti i ocijeniti djelotvornost interne revizije te izraditi izvještaj o radu interne revizije. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) kratak opis rada interne revizije s podacima o stručnoj osposobljenosti zaposlenih u internoj reviziji (navesti ime i prezime lica koja posjeduju certifikat ovlaštenog internog revizora), b) mišljenje vanjskog revizora o radu interne revizije (revizor procjenjuje djeluje li interna revizija na način propisan zakonom i općim aktima, da li je interni revizor nezavisan, obavlja li poslove prema pravilima struke, procjenjuje li zakonitost poslovanja društva, te primjerenost i djelotvornost sistema internih kontrola na način da osigura sigurno i razumno upravljanje društvom), c) popis eventualnih nedostataka u radu interne revizije društva i rizika koji iz njih proizilaze, d) mišljenje o postupcima društva u vezi sa internom revizijom, s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina za unapređenje funkcije interne revizije, e) preporuke vanjskog revizora za poboljšanje djelotvornosti interne revizije. (3) Revizor je dužan ispuniti i potpisati Upitnik koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2). Broj 1 - Strana 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 22. (Izvještaj o kvaliteti informacionog sistema) (1) Vanjski revizor je dužan provjeriti i ocijeniti stanje i kvalitet informacionog sistema o čemu mora izraditi izvještaj o kvaliteti informacionog sistema. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana sadrži ocjenu koja se odnosi na stanje i adekvatnost upravljanja informacionim sistemom u skladu sa međunarodno priznatim standardima i okvirima za reviziju informacionog sistema, korištenjem metoda i postupaka za reviziju informacionog sistema zasnovanih na procjeni rizika. (3) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) usklađenost djelovanja informacionog sistema s poslovnim ciljem i propisanim internim procedurama poslovanja, b) učinkovitost djelovanja informacionog sistema, c) politike i organizaciju sigurnosti i zaštite informacionog sistema i podataka, d) sigurnost baze podataka (stroge evidencije o zaključenim policama i prijavljenim štetama itd.), e) primjerenost vanjskih, sistemskih i ostalih kontrola, f) tehnološka opremljenost, g) eventualno uočene slabosti i rizici sistema, h) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti upravljanja informacionim sistemom, i) preporuke koje se odnose na unapređenje sistema i otklanjanje uočenih slabosti, j) mišljenje o postupcima društva s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina. Član 23. (Mišljenje vanjskog revizora) (1) Mišljenje u izvještaju vanjskog revizora izražava se isključivo kao: a) pozitivno ili neuvjetno mišljenje, odnosno mišljenje da su finansijski izvještaji društva tačno i objektivno sačinjeni, da su potpuno u skladu sa propisima Agencije za nadzor, međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i da je revizija u potpunosti obavljena, b) mišljenje sa rezervom, odnosno mišljenje da postoje određeni problemi vezani za izvještaje društva kao što su nedostatak dokaznog materijala, odstupanje finansijskih izvještaja ili njihovih dijelova od međunarodnih računovodstvenih standarda, međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, propisa Agencije za nadzor i ograničenja u obimu postupka revizije, itd., c) negativno mišljenje, odnosno mišljenje da finansijski izvještaji društva nisu tačno i objektivno sačinjeni i da nisu u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i propisima Agencije za nadzor, d) suzdržano mišljenje, odnosno suzdržavanje od davanja mišljenja o finansijskim izvještajima društva kada vanjski revizor zaključi da postoji ozbiljna sumnja u sposobnost društva za daljnje uspješno poslovanje i sadrži napomenu da vanjski revizor ne preuzima nikakvu odgovornost za tačnost i objektivnost izvještaja koji su bili predmet postupka revizije. (2) Revizorski izvještaj, potpisuju i ovjeravaju ovlašteni revizor, u svoje ime, kao i odgovorna osoba revizorskog društva u ime revizorskog društva. Član 24. (Objavljivanje revizorskog izvještaja) (1) U roku od četiri mjeseca od okončanja finansijske godine društvo je u obavezi Agenciji za nadzor dostaviti izvještaj o obavljenoj vanjskoj reviziji zajedno sa revizorskim mišljenjem. (2) Revidirani finansijski izvještaj iz člana 124. Zakona o osiguranju se objavljuje u roku i na način definisan stavom (1) ovog člana, a sadržaj sažetka revidiranog izvještaja čine: skraćene šeme bilansa uspjeha i bilansa stanja, uključujući i vanbilansnu evidenciju, revizorsko mišljenje, mišljenje ovlaštenog aktuara te osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora, odbora za reviziju i ovlaštenog aktuara društva. Sažetak ne sadrži priloge i analize. Sažetak revidiranog finansijskog izvještaja mora biti dostupan najmanje pet godina na internet stranici društva za osiguranje (web stranici). IV. NEPRIHVATANJE REVIZORSKOG IZVJEŠTAJA Član 25. (Neprihvatanje revizorskog izvještaja) (1) Agencija za nadzor neće prihvatiti revizorski izvještaj o provedenoj reviziji izvještaja definisanih čl. 6. i 9. ovog Pravilnika, ako utvrdi da je isti sastavljen protivno odredbama Zakona o osiguranju, odredbama ovog Pravilnika i drugim podzakonskim aktima Agencije za nadzor, te zakona kojima se uređuje revizija i pravila revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja društva ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišljenje nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama. (2) Revizorski izvještaj je neprihvatljiv Agenciji za nadzor ako postoje odstupanja između revidiranih finansijskih izvještaja i stanja u društvu koje je Agencija za nadzor utvrdila neposrednim i/ili posrednim nadzorom. (3) Ako postoje razlozi za sumnju u istinitost, ispravnost i potpunost izvještaja o reviziji, Agencija za nadzor može u postupku nadzora da zahtijeva korekciju od strane istog vanjskog revizora i/ili zahtijeva provjeru izvještaja o reviziji od strane drugog vanjskog revizora. (4) O ustanovljenim propustima, nepravilnostima i/ili nezakonitostima u obavljenoj reviziji u radu vanjskog revizora Agencija za nadzor može obavijestiti organ nadležan za nadzor društava za reviziju. (5) U slučaju neprihvatanja revizorskog izvještaja, Agencija za nadzor sljedeće dvije kalendarske godine neće odobriti izbor navedenog vanjskog revizora za bilo koje društvo registrovano kod Agencije za nadzor. V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vanjskoj reviziji ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/16). Član 27. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3284-2/17 05. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 73 PRILOG 1. UPITNIK O UPRAVLJANJU RIZICIMA I UTICAJ NA ADEKVATNOST KAPITALA 1) Da li je adekvatnost kapitala izračunata u skladu s propisima Agencije za nadzor? 2) Da li je društvo pravilno i redovno izvještavalo Agenciju za nadzor o kapitalu i adekvatnosti kapitala? 3) Raspolaže li društvo dovoljnim kapitalom s obzirom na obim i vrstu poslova u osiguranju te pripadajuće rizike? 4) Ima li društvo izrađen plan za formiranje potrebne visine kapitala kako bi udovoljilo propisanoj adekvatnosti, u slučaju ugrožene adekvatnosti kapitala? 5) Da li je garantni fond umanjen za odbitne stavke za obavljanje poslova životnog osiguranja izračunat u skladu s propisima Agencije za nadzor? 6) Da li je garantni fond umanjen za odbitne stavke za obavljanje poslova neživotnog osiguranja izračunat u skladu s propisima Agencije za nadzor? Upisuje se odgovor DA ili NE. Ukoliko je odgovor negativan, potrebno je navesti odstupanja. PRILOG 2. UPITNIK O RADU INTERNE REVIZIJE 1) Ima li društvo organiziranu internu reviziju kao samostalni organizacijski dio koji je funkcionalno i organizacijski odvojen od drugih organizacijskih dijelova? 2) Da li je interna revizija neposredno podređena upravi društva? 3) Da li su u društvu definisana pravila i strategije djelovanja interne revizije u saglasnosti s nadzornim odborom? 6) Ima li interna revizija stalan i cjelovit nadzor nad poslovanjem društva? 7) Djeluje li interna revizija u skladu sa načelima struke i standardima interne revizije, Etičkim kodeksom internih revizora te pravilima rada interne revizije? 8) Obavlja li internu reviziju društva barem jedno lice koje posjeduje certifikat ovlaštenog internog revizora u skladu sa zakonima koji regulišu ovu oblast? 9) Da li lica koja obavljaju posao interne revizije obavljaju i neke druge poslove u društvu? 10) Da li su lica koja obavljaju poslove interne revizije, članovi uprave društva? 11) Odobrava li odbor za reviziju društva godišnji plan i program interne revizije, kao i trogodišnji (strateški) plan interne revizije? 12) Da li odbor za reviziju društva obavještava/upoznaje nadzorni odbor društva o godišnjem planu i programu interne revizije, kao i trogodišnjem (strateškom) planu interne revizije? 13) Izdaje li interna revizija najmanje dva puta godišnje izvještaj o internoj reviziji u skladu sa Pravilnikom o internoj reviziji u društvu za osiguranje ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:13/09)? 14) Dostavlja li interna revizija upravi društva i nadzornom odboru polugodišnje i godišnje izvještaje u skladu sa Pravilnikom o internoj reviziji u društvu za osiguranje ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:13/09)? 15) Uvrštava li uprava društva na dnevni red skupštine godišnje izvještaje interne revizije? 16) Ako je pregledom poslovanja utvrđeno kršenje pravila upravljanja rizicima što bi za posljedicu moglo imati nelikvidnost ili nesolventnost, odnosno sigurnost poslovanja, obavještava li interna revizija upravu društva, odbor za reviziju i nadzorni odbor društva redovno o svojim nalazima? 17) Ako pregledom poslovanja interna revizija utvrdi da je uprava društva kršila pravila upravljanja rizicima, obavještava li odbor za reviziju i nadzorni odbor? 18) Da li je interna revizija utvrdila obzirom na veličinu društva i obim poslovanja, dovoljno učinkovit sistem interne revizije? 19) Da li je interna revizija u potpunosti upoznata s politikama društva? Upisuje se odgovor DA ili NE. Ukoliko je potrebno, navesti pojašnjenje. Na temelju članka 130. stavak (1) točka b), a u svezi sa člankom 123. stavak (2) i člankom 124. stavak (2) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", 23/17) i članka 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 9. sjednici održanoj 5.12.2017., donosi PRAVILNIK O VANJSKOJ REVIZIJI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom se propisuje način izbora vanjskog revizora, postupak vanjske revizije društava za osiguranje i reosiguranje, minimalni sadržaj revizije i revizorskog izvješća društava za osiguranje i reosiguranje (u daljnjem tekstu: društvo), razlozi i način neprihvaćanje revizije, odnosno revizorskog izvješća. II. IZBOR VANJSKOG REVIZORA I POSTUPAK VANJSKE REVIZIJE Članak 2. (Izbor vanjskog revizora) (1) Skupština društva imenuje vanjskog revizora, uz prethodno pribavljanje suglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor) na prijedlog za izbor vanjskog revizora. (2) Vanjski revizor pored ispunjavanja uvjeta utvrđenih propisima o računovodstvu i reviziji, koje dokazuje rješenjem o izdavanju dozvole za rad, mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da u godini na koju se odnosi revizija, nije kod istog društva obavljao usluge u svezi s procjenom vrijednosti društava, aktuarske usluge, interne revizije, menadžerske usluge i usluge ljudskih resursa, pravne i stručne usluge koje se odnose na proces revizije, savjetodavne, brokerske, dilerske ili investicijske usluge, što se potvrđuje izjavom direktora društva i izjavom direktora revizorskog društva ovjerenom kod nadležnog organa, b) da u društvu u kojem obavlja reviziju u prethodnoj godini nije ostvario više od 50% ukupnog prihoda, što se dokazuje odgovarajućom knjigovodstvenom dokumentacijom - bilancom uspjeha i izjavom o naplaćenoj naknadi za obavljenu reviziju u tom društvu, c) da je u odnosu na društvo i dioničare društva neovisan, odnosno da nije u svezi odnos koji bi
Pravilnik o nadzoru FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/17 29.11.2017 SN FBiH 106/18 nadzor Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 79 Члан 19. (Поступање субјекта надзора по мјерама) (1) Субјект надзора дужан је да, у року утврђеном у Акту Агенције за надзор, отклони утврђене незаконитости и/или неправилности и Агенцији за надзор достави извјештај о извршењу наложених мјера. (2) Уз извјештај из става (1) овог члана прилажу се исправе и докази. (3) Агенција за надзор може, на основу извјештаја из става (1) овог члана, извршити надзор (контролу) извршења мјера, у обиму који је неопходан, у циљу утврђивања да ли су незаконитости и/или неправилности отклоњене. (4) Уколико је извјештај из става (1) овог члана непотпун Агенција за надзор може наложити допуну извјештаја са роком за достављање. (5) У случају да се на основу извјештаја утврди да незаконитости и/или неправилности нису отклоњене Агенција за надзор подузима друге мјере у складу са Законом. (6) У случају да се на основу извјештаја и контроле извршења мјера, утврди да су незаконитости и/или неправилности отклоњене или дјелимично отклоњене, Агенција за надзор доноси рјешење. III. СЛУЖБЕНА ЛЕГИТИМАЦИЈА Члан 20. (Овлаштена лица Агенције за надзор) (1) Овлаштена лица Агенције за надзор које проводи надзор има службену легитимацију. (2) Службена легитимација из става (1) овог члана је јавна исправа којом се доказује овлаштење за провођење надзора у смислу овог Правилника и идентитет лица које је овлаштено да проводи надзор. (3) Овлаштено лице Агенције за надзор је дужно да приликом надзора покаже службену легитимацију субјекту надзора. Члан 21. (Службена легитимација) (1) Директор Агенције за надзор ће посебном одлуком прописати изглед, садржај, увјете, замјену те престанак важења службене легитимације. (2) Изданим службеним легитимацијама надлежни одјел Агенције за надзор води посебну евиденцију. IV. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 22. (Праћење извршење мјера) Овлаштена лица Агенције за надзор која су обавиле посредни и непосредни надзор, на основу којих је издато рјешење са мјерама према субјекту надзора, прате и воде евиденцију о извршењу наложених мјера и роковима. Члан 23. (Примјена других закона) На поступак провођења надзора примјењују се одговарајуће одредбе Закона о управном поступку, ако Законом о осигурању, Законом о посредовању у приватном осигурању, Законом о осигурању од одговорности за моторна возила и остале одредбе о обавезном осигурању од одговорности и овим Правилником није другачије уређено. Члан 24. (Поступци) Поступци надзора који нису завршени у вријеме ступања на снагу овог Правилника окончат ће се према одредбама Правилника о надзору ("Службене новине Федерације БиХ", број 99/15), ако нису у супротности са Законом о осигурању, Законом о посредовању у приватном осигурању и Законом о осигурању од одговорности за моторна возила и остале одредбе о обавезном осигурању од одговорности. Члан 25. (Престанак важења) Ступањем на снагу овог Правилника престаје да важи Правилник о надзору ("Службене новине Федерације БиХ", број 99/15). Члан 26. (Ступање на снагу) Овај Правилник ступа на снагу осам дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 021-2951-1/17 27. октобра 2017. године Сарајево Предсједник Стручног савјета Мр sci. Едита Калајџић, с. р. Na osnovu člana 128. stav (2) tačka g), čl. 130. i čl. 140. stav (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), člana 12. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), člana 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 7. sjednici održanoj 27. 10. 2017. godine, donosi PRAVILNIK O NADZORU I. OPŠTE ODREDBE Član 1. (Uvodne odredbe) Ovim Pravilnikom se bliže propisuju vrste, način i postupak provođenja nadzora nad učesnicima na tržištu osiguranja (u daljem tekstu: subjekt nadzora), postupak izdavanja naloga za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu, poduzimanje nadzornih i drugih mjera, rokovi za izvršenje naloga i trajanje mjera u skladu sa odredbama zakona kojima se uređuje tržište osiguranja, a koje provodi i izriče Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor). Član 2. (Subjekti nadzora) Subjekti nadzora su: - Društva za osiguranje, - Društva za reosiguranje, - Podružnica društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, - Podružnice društava za osiguranje iz Republike Srpske koje su registrovane u Federaciji Bosne i Hercegovine, - Društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, - Posrednici u osiguranju, - Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine, - Ovlašteni aktuari i - Povezana lica definisana zakonima iz oblasti osiguranja. Član 3. (Predmet nadzora) (1) Pod nadzorom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se uvid u zakonitost rada i postupanja subjekta nadzora, te nalaganje i provođenje upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i Број 92 - Страна 80 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i akata subjekta nadzora. (2) Pored odredbi iz stava (1) ovog člana, pod nadzorom se podrazumijeva i uvid u postojanje i primjenu akata i procedura u subjektu nadzora i postupanje po naloženim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju subjekata nadzora. (3) U okviru nadzora Agencija za nadzor prati i zahtijeva trajnu ispunjivost obaveza iz osiguranja, a u okviru toga posebno na stvaranje dostatnih osigurateljno tehničkih rezervi i ulaganje u odgovarajuću imovinu. Član 4. (Ovlasti Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor provodi nadzor nad subjektom nadzora po službenoj dužnosti. (2) Radi obavljanja poslova pregleda poslovanja, Agencija za nadzor može ovlastiti i ovlaštenog revizora i/ili ovlaštenog aktuara ili drugo stručno osposobljeno lice. Član 5. (1) Nadzor nad subjektom nadzora provode ovlaštena lica Agencije za nadzor. (2) Ovlaštena lica Agencije za nadzor su dužna da povjerena ovlaštenja izvršavaju savjesno, nepristrasno i profesionalno, pridržavajući se svih važećih propisa, pravila struke i Etičkog kodeksa Agencije za nadzor. Član 6. (Obaveza davanja informacija subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora je dužan da Agenciji za nadzor u propisanim rokovima dostavlja propisane izvještaje i podatke, te da ovlaštenim licima Agencije za nadzor omogući pristup u poslovne prostorije, osigura odgovarajuće prostorije i zaposlene, daje na uvid i odmah dostavi traženu dokumentaciju i isprave, omogući pristup i uvid u elektronska i druga sredstva komunikacije instalirana kod subjekta nadzora, baze podataka, spise, poslovne knjige i drugu dokumentaciju, da daje izjave u usmenoj ili pisanoj formi o okolnostima ili činjenicama bitnim za obavljanje nadzora te izjašnjenja na zapisnik i da osigura sve ostale uvjete za nesmetano provođenje nadzora. (2) Za provođenje nesmetanog nadzora iz stava (1) ovog člana odgovoran je direktor subjekta nadzora, a prilikom provođenja nadzora nad povezanim licima na tržištu osiguranja nadležan je direktor ili lice određeno statutom. (3) Dokumentacija, podaci, informacije i saznanja do kojih se dođe u postupku nadzora predstavljaju službenu tajnu. II. VRSTE, NAČIN I POSTUPAK PROVOĐENJA NADZORA A. Vrste i način provođenja nadzora Član 7. (Vrste i način provođenja nadzora) (1) Vrste nadzora koje provodi Agencija za nadzor su: neposredni nadzor, posredni nadzor i posebne istrage. (2) Posredan nadzor se provodi u sjedištu Agencije za nadzor prikupljanjem, pregledom, analizom i provjerom dostavljenih izvještaja, obavijesti, dokumentacije i podataka, koja podrazumijeva analizu statističkih i finansijskih izvještaja, ili po potrebi dodatnih izvještaja i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja i uočavanjem promjena u poslovanju subjekta nadzora. (3) Neposredan nadzor se provodi u prostorijama subjekta nadzora, pregledom akata, poslovnih knjiga, dokumentacije i drugih evidencija subjekata nadzora i povezanih lica. (4) Posebne istrage se provode na osnovu saznanja da postoji osnovana sumnja o nezakonitom i nepravilnom poslovanju ili postupanju subjekata nadzora i kada se osnovano vjeruje da se dokumenti skrivaju u cilju prikrivanja nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju ili da postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo, odnosno da bi dokumenti mogli biti uništeni ili izmijenjeni kako bi se prikrile nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju ili počinjenje krivičnog djela, kojom prilikom Agencija za nadzor oduzima ili kopira dokumente. (5) Posebna istraga iz stava (4) ovog člana može se provoditi i na osnovu prijave treće osobe koja mora biti obrazložena i potkrijepljena činjenicama iz kojih proizilazi osnovana sumnja za radnje iz stava (4) ovog člana. (6) Agencija za nadzor prilikom obavljanja neposrednog nadzora i posebnih istraga, ima pravo da ulazi u poslovne prostorije subjekta nadzora. B. Dinamika provođenja nadzora Član 8. (Dinamika nadzora) (1) Prema dinamici i učestalosti obavljanja neposrednog nadzora i posrednog nadzora, Agencija za nadzor provodi: kontinuirani nadzor, redovni nadzor i vanredni nadzor. (2) Kontinuirani nadzor se vrši stalnim praćenjem poslovanja i aktivnosti subjekata nadzora na tržištu osiguranja, proučavanjem stanja i kretanja na tržištu osiguranja i stalnom analizom izvještaja i druge dokumentacije koju su subjekti nadzora dužni dostavljati Agenciji za nadzor u skladu sa odredbama zakona, podzakonskih akata i drugih propisa. (3) Redovan nadzor se provodi u skladu sa operativnim planom rada Agencije za nadzor na osnovu godišnjeg plana rada Agencije za nadzor, a koji može biti posredan i neposredan. Podaci o redovnom nadzoru iz operativnog plana rada Agencije za nadzor nisu dostupni javnosti. (4) Vanredan nadzor se provodi u slučajevima kada Agencija za nadzor utvrđuje da li je subjekt nadzora postupio po rješenju Agencije za nadzor o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti u poslovanju, na osnovu prijave o nepravilnom i nezakonitom poslovanju ili postupanju subjekata nadzora, prije ili nakon obavljenog prijenosa portfelja, prije otvaranja redovne ili prinudne likvidacije društva za osiguranje ili reosiguranje. Podaci o vanrednom nadzoru nisu dostupni javnosti. (5) Vanredni nadzor se provodi kao neposredni nadzor i posebna istraga. C. Postupak provođenja posrednog i neposrednog nadzora Član 9. (Postupak nadzora) (1) Postupak nadzora obuhvata sve radnje poduzete u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica i okolnosti u predmetnom nadzoru. (2) Ovlaštena lica Agencije za nadzor imaju pravo da od subjekta nadzora, bez ograničenja, zahtijevaju stavljanje na uvid i dostavljanje akata u skladu sa članom 6. stav (1) ovog Pravilnika. Član 10. (Posredni nadzor) (1) Posredni nadzor se provodi kontinuiranim pregledom i analizom statističkih, finansijskih i dodatnih izvještaja, te druge dokumentacije koju subjekti nadzora u skladu sa podzakonskim aktima i dodatnim zahtjevima dostavljaju Agenciji za nadzor. (2) Posredni nadzor provodi najmanje jedna ovlaštena osoba Agencije za nadzor. Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 81 (3) U slučaju uočenih nezakonitosti i/ili nepravilnosti u poslovanju sačinjava se zapisnik o nadzoru koji sadrži nalaz. (4) Nalaz sadrži podatke sa detaljnim opisom činjenica u pregledu predmeta nalaza, izvore na osnovu kojih su činjenice utvrđene i druge relevantne podatke, kao i pravnu kvalifikaciju uočenih nezakonitosti i/ili nepravilnosti u odnosu na propis, a u zavisnosti od predmeta nadzora i subjekta nadzora. Član 11. (Neposredni nadzor) (1) Redovni neposredni nadzor ili vanredni nadzor pokreće se zaključkom koji donosi direktor Agencije za nadzor. (2) Posebna istraga pokreće se zaključkom koji donosi direktor Agencije za nadzor, uz konsultaciju sa stručnim kolegijem Agencije za nadzor o čemu se sačinjava poseban zapisnik. (3) Zaključak iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži: a) naziv subjekta nadzora, b) mjesto provođenja nadzora, c) predmet nadzora, koji mora biti konkretno određen, d) podatke o ovlaštenim licima koja će obaviti nadzor, s određivanjem koordinatora nadzora, e) vrijeme trajanja nadzora i rok za izradu zapisnika o nadzoru. (4) Redovni neposredni nadzor i vanredni nadzor provode najmanje dvije ovlaštene osobe Agencije za nadzor. Član 12. (Obavještenje o nadzoru) (1) Na osnovu zaključka iz člana 11. stav (1) ovog Pravilnika sačinjava se obavijest o redovnom nadzoru ili vanrednom nadzoru. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana, osim u slučaju vanrednog nadzora, dostavlja se subjektu nadzora najkasnije 10 dana prije datuma određenog za početak nadzora, sa pozivom članova uprave subjekta nadzora na usmeni razgovor u Agenciju za nadzor, kojem prisustvuje i direktor Agencije za nadzor, a u vezi sa planiranim nadzorom. (3) Za posebnu istragu ne dostavlja se obavijest u roku predviđenom u stavu (2) ovog člana. (4) U slučaju vanrednog nadzora, koordinator nadzora uručuje subjektu nadzora obavještenje o nadzoru neposredno prije početka nadzora. Član 13. (Sačinjavanje zapisnika o nadzoru) (1) Po provedenom nadzoru (posrednom i neposrednom) ovlaštena lica sastavljaju zapisnik o nadzoru. (2) Zapisnik o nadzoru iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) podatke o subjektu nadzora; b) predmet nadzora; c) osnov za pokretanje postupka nadzora; d) vrijeme i mjesto nadzora; e) podatke o licima koja su prisustvovala neposrednom nadzoru i njihovoj funkciji kod subjekta nadzora; f) podatke o ovlaštenim licima Agencije za nadzor koja su provela postupak nadzora; g) popis zakonske regulative na temelju koje se obavljao nadzor, h) podatke o odgovornoj osobi, i) nalaz, koji sadrži podatke iz člana 10. stav (4) ovog Pravilnika; j) pouku o pravu na prigovor iz člana 15. ovog Pravilnika; k) broj protokola i datum; l) potpisi ovlaštenih lica Agencije za nadzor. Član 14. (Rokovi za sačinjavanje zapisnika) (1) Ovlaštena lica koja su izvršila nadzor, dužna su da sačine i potpišu zapisnik o nadzoru u tri primjerka. (2) Zapisnik o izvršenom neposrednom nadzoru sačinjava se u roku od 20 dana od dana poduzimanja zadnje radnje na utvrđivanju činjeničnog stanja. (3) U opravdanom slučaju u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja pri razmatranju dokumentacije i izradi zapisnika, najmanje dvoje ovlaštenih lica Agencije za nadzor (od toga jedan član je koordinator nadzora) u cilju pribavljanja dodatne dokumentacije odnosno neposrednog uvida u akte, mogu otići u nadzor u prostorije subjekta nadzora uz usmenu obavijest upućenu subjektu nadzora. (4) Izuzetno, rok iz stava (2) ovog člana može se produžiti odlukom direktora Agencije za nadzor na prijedlog koordinatora nadzora koje je predmetni nadzor izvršilo i uz saglasnost pomoćnika direktora, a najduže do 15 dana. (5) Zapisnik se dostavlja direktoru i predsjedniku nadzornog odbora subjekta nadzora pravnog lica, direktoru i predsjedniku upravnog odbora Zaštitnog fonda Federacije BiH, odnosno direktoru društva za posredovanje u osiguranju, fizičkom licu - posredniku u osiguranju, fizičkom licu - ovlaštenom aktuaru, u roku od tri dana od dana sačinjavanja istog. Član 15. (Rokovi za prigovor subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora ima pravo prigovora na zapisnik o nadzoru. (2) Prigovor iz stava (1) ovog člana se dostavlja Agenciji za nadzor osiguranja u roku od 10 dana od dana prijema zapisnika o nadzoru. (3) Ukoliko subjekt nadzora ne podnese prigovor u propisanom roku, smatra se da je saglasan sa nalazom konstatovanim u dostavljenom zapisniku o nadzoru. Član 16. (Odlučivanje o prigovoru subjekta nadzora) (1) O prigovoru na zapisnik o nadzoru Agencija za nadzor odlučuje u roku od 10 dana od dana prijema istog i ukoliko je potrebno sačinjava dodatak zapisniku o nadzoru. (2) Na dodatak zapisnika o nadzoru subjekt nadzora nema pravo prigovora. Član 17. (Posebne odredbe) (1) U slučaju saznanja da postoje lica koja obavljaju djelatnost osiguranja bez potrebnih odobrenja, Agencija za nadzor će provesti nadzor radi utvrđivanja takvih činjenica. (2) Ukoliko se nadzorom utvrdi tačnost saznanja navedenih u stavu (1) ovog člana, Agencija za nadzor će poduzeti sve potrebne aktivnosti u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima kako bi ta lica prestala sa radom i bila sankcionisana zbog takvog postupanja. Član 18. (Mjere nadzora) (1) Agencija za nadzor nakon provedenog nadzora i utvrđivanja činjeničnog stanja, nalaže mjere nadzora (u daljem tekstu: Akti). (2) Akti iz stava (1) ovog člana sadrže operativna ograničenja obuhvaćena nadzorom, pojedinačne naloge, rokove trajanja ograničenja, rok izvršenja naloga, naredbi, zahtjeva i drugih akata koji predstavljaju službenu tajnu. (3) Akte iz stavka (1) ovog člana Agencija za nadzor izdaje u formi rješenja, koje je konačno i protiv koga se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. Број 92 - Страна 82 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. Član 19. (Postupanje subjekta nadzora po mjerama) (1) Subjekt nadzora dužan je da, u roku utvrđenom u Aktu Agencije za nadzor, otkloni utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti i Agenciji za nadzor dostavi izvještaj o izvršenju naloženih mjera. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana prilažu se isprave i dokazi. (3) Agencija za nadzor može, na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana, izvršiti nadzor (kontrolu) izvršenja mjera, u obimu koji je neophodan, u cilju utvrđivanja da li su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene. (4) Ukoliko je izvještaj iz stava (1) ovog člana nepotpun Agencija za nadzor može naložiti dopunu izvještaja sa rokom za dostavljanje. (5) U slučaju da se na osnovu izvještaja utvrdi da nezakonitosti i/ili nepravilnosti nisu otklonjene Agencija za nadzor poduzima druge mjere u skladu sa Zakonom. (6) U slučaju da se na osnovu izvještaja i kontrole izvršenja mjera, utvrdi da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene ili djelimično otklonjene, Agencija za nadzor donosi rješenje. III. SLUŽBENA LEGITIMACIJA Član 20. (Ovlaštena lica Agencije za nadzor) (1) Ovlaštena lica Agencije za nadzor koje provodi nadzor ima službenu legitimaciju. (2) Službena legitimacija iz stava (1) ovog člana je javna isprava kojom se dokazuje ovlaštenje za provođenje nadzora u smislu ovog Pravilnika i identitet lica koje je ovlašteno da provodi nadzor. (3) Ovlašteno lice Agencije za nadzor je dužno da prilikom nadzora pokaže službenu legitimaciju subjektu nadzora. Član 21. (Službena legitimacija) (1) Direktor Agencije za nadzor će posebnom odlukom propisati izgled, sadržaj, uvjete, zamjenu te prestanak važenja službene legitimacije. (2) Izdanim službenim legitimacijama nadležni odjel Agencije za nadzor vodi posebnu evidenciju. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. (Praćenje izvršenje mjera) Ovlaštena lica Agencije za nadzor koja su obavile posredni i neposredni nadzor, na osnovu kojih je izdato rješenje sa mjerama prema subjektu nadzora, prate i vode evidenciju o izvršenju naloženih mjera i rokovima. Član 23. (Primjena drugih zakona) Na postupak provođenja nadzora primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku, ako Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju u privatnom osiguranju, Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti i ovim Pravilnikom nije drugačije uređeno. Član 24. (Postupci) Postupci nadzora koji nisu završeni u vrijeme stupanja na snagu ovog Pravilnika okončat će se prema odredbama Pravilnika o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 99/15), ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju u privatnom osiguranju i Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti. Član 25 (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 99/15). Član 26. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2951-1/17 27. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 128. stavak (2) točka g), članka 130. i članka 140. stavak (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), članka 12. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), članka 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 7. sjednici, održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O NADZORU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Uvodne odredbe) Ovim Pravilnikom se bliže propisuju vrste, način i postupak provođenja nadzora nad učesnicima na tržištu osiguranja (u daljnjem tekstu: subjekt nadzora), postupak izdavanja naloga za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu, poduzimanje nadzornih i drugih mjera, rokovi za izvršenje naloga i trajanje mjera sukladno odredbama zakona kojima se uređuje tržište osiguranja, a koje provodi i izriče Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor). Članak 2. (Subjekti nadzora) Subjekti nadzora su: - Društva za osiguranje, - Društva za reosiguranje, - Podružnica društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, - Podružnice društava za osiguranje iz Republike Srpske koje su registrirane u Federaciji Bosne i Hercegovine, - Društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, - Posrednici u osiguranju, - Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine, - Ovlašteni aktuari i - Povezane osobe definirane zakonima iz oblasti osiguranja. Članak 3. (Predmet nadzora) (1) Pod nadzorom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se uvid u zakonitost rada i postupanja subjekta nadzora, te nalaganje i provođenje upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i akata subjekta nadzora.
Pravilnik o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 SN FBiH 27/18 osiguranja,reosiguranje Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 95 прихватања, смањења, избјегавања или пријеноса ризика. (3) Информације и документација морају бити разумљиве и транспарентне. V. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 15. (Доношење аката) (1) Друштво је дужно ускладити своје пословање с одредбама овог Правилника најкасније у року од 90 дана од дана ступања на снагу овог Правилника. (2) Друштво може да успостави више стандарде у односу на стандарде прописане овим Правилником. (3) Друштво је до успостављања система управљања ризицима у складу с одредбама овог Правилника дужно управљати ризицима у складу са одредбама Закона, подзаконским актима донесеним на основу истог и интерним актима друштва. Члан 16. (Ступање на снагу) Овај Правилник ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 021-2951-3/17 27. октобра 2017. године Сарајево Предсједник Стручног савјета Мр sci. Едита Калајџић, с. р. Na osnovu člana 60. stav (3), člana 61. stav (8), čl. 128. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor, na 7. sjednici održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VRSTAMA I SISTEMU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) (1) Ovim Pravilnikom se detaljnije uređuje sistem upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje u skladu sa Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon), a naročito pitanja: vrste rizika u obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, bliži uvjeti i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima, kao i način uređivanja sistema upravljanja rizicima u društvu za osiguranje, odnosno u društvu za reosiguranje (u daljem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te smanjenja rizika koji proizlaze iz redovnog poslovanja. (2) Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na grupaciju. Član 2. (Definicije) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja: 1. Funkcija, unutar sistema upravljanja, predstavlja internu sposobnost društva da obavlja konkretne zadatke. 2. Kontrolne funkcije su: funkcija praćenja usklađenosti, funkcija interne revizije i funkcija upravljanja rizicima. 3. Rizik u smislu ovog Pravilnika, predstavlja opasnost da budući neizvjesni događaji, postupci, neiskorišteni resursi i potencijali, uzrokuju nemogućnost ostvarenja poslovnih ciljeva društva. 4. Tehnike smanjenja rizika u smislu ovog Pravilnika su sve tehnike koje omogućuju društvu da prenese dio svojih rizika ili sve svoje rizike na drugu pravnu osobu. 5. Proces upravljanja rizicima uključuje definisanje i dokumentovanje profila rizičnosti društva, te usklađivanje profila rizičnosti sa sklonošću za preuzimanje rizika. 6. Rizični profil društva u smislu ovog Pravilnika, obuhvata procjenu svih rizika kojima je ili kojima bi moglo biti izloženo društvo u svom poslovanju. II. SISTEM UPRAVLJANJA RIZICIMA Član 3. (Obaveza uspostave) (1) Društvo je dužno uspostaviti djelotvoran sistem upravljanja koji osigurava stabilno i razumno upravljanje poslovima, a što između ostalog, obuhvata i djelotvoran sistem upravljanja rizicima. (2) Sistem iz stava (1) ovog člana treba najmanje uključivati odgovarajuću preglednu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućom podjelom odgovornosti te djelotvoran sistem izvještavanja. (3) Sistem upravljanja rizicima zasniva se i usklađuje sa veličinom i organizacionom strukturom društva, obimom poslovnih aktivnosti i vrstama osiguranja koje društvo obavlja. (4) Sistem upravljanja rizicima treba biti djelotvoran i dobro integrisan u organizacijsku strukturu i postupke odlučivanja društva, te na primjeren način uzimati u obzir osobe koje upravljaju društvom ili nositelje drugih ključnih funkcija. Član 4. (Područja obuhvata) (1) Sistem upravljanja rizicima obuhvaća strategije, procese i postupke izvještavanja nužne za identificiranje, mjerenje, praćenje i upravljanje rizicima te kontinuirano izvještavanje na pojedinačnoj i grupnoj osnovi, o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju te o međuzavisnosti tih rizika, a podliježe redovnom internom pregledu u cilju njegovog unapređenja. (2) Sistem upravljanja rizicima pokriva najmanje sljedeća područja: a) preuzimanje rizika i oblikovanje rezervi; b) upravljanje imovinom i obavezama; c) ulaganja, posebno izvedenice i slične obaveze, d) upravljanje rizikom (ne)likvidnosti i rizikom koncentracije, e) upravljanje operativnim rizikom, f) reosiguranje i druge tehnike smanjenja rizika. (3) Društvo je dužno uspostaviti, dokumentovati i primjenjivati pisana pravila koja se odnose na sistem upravljanja rizicima te osigurati da se ista pravila provode na najmanje područja iz stava (2) ovog člana. (4) U okviru sistema upravljanja rizicima društvo obavlja vlastitu procjenu rizika i solventnosti, koja je sastavni dio poslovne strategije i uzima se u obzir pri donošenju strateških odluka društva. (5) Pisana pravila iz stava (3) ovog člana donosi Uprava uz odobrenje Nadzornog odbora društva i ista se prilagođavaju u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu upravljanja ili području poslovanja. (6) Pisana pravila iz stava (3) ovog člana podliježu internom pregledu najmanje jednom godišnje, te ih je potrebno redovno ažurirati. Број 92 - Страна 96 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. (7) Društvo je dužno osigurati jasnu podjelu poslovnih funkcija i spriječiti sukob interesa. (8) Ovlasti i odgovornosti potrebno je definisati na način da zaposlenicima odgovornima za preuzimanje ili upravljanje rizicima na operativnom nivou ne mogu istovremeno biti povjereni nadzor i kontrola istih. (9) Ako potpuno razdvajanje poslovnih funkcija nije primjereno zbog veličine društva, tada je društvo dužno osigurati izbjegavanje i upravljanje sukobom interesa na drugi način. (10) Uprava društva ima krajnju odgovornost za efikasnost cjelokupnog sistema upravljanja rizicima. (11) U djelovanju sistema upravljanja rizicima moraju sudjelovati svi zaposlenici društva. (12) Uprava društva mora biti informisana o rizicima kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo, na način da ih može identificirati, pratiti i procijeniti njihove uticaje na poslovanje društva, te mora donijeti odgovarajuće mjere upravljanja istima. (13) Cjelokupan sistem upravljanja rizicima potrebno je dokumentovati na način da je Upravi društva, kao i trećim osobama, u svakome trenutku moguće razumijevanje djelovanja pojedinog procesa unutar sistema upravljanja rizicima. Član 5. (Funkcija upravljanja rizicima) (1) Društvo je dužno u okviru sistema upravljanja rizicima ustrojiti neovisnu funkciju upravljanja rizicima na način da takva funkcija olakšava provedbu sistema upravljanja rizicima. (2) Društvo je dužno u sklopu funkcije upravljanja rizicima osigurati obavljanje najmanje sljedećih poslova: - identificiranje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - analiza i procjena odnosno mjerenje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - praćenje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - upravljanje rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - nadziranje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - definisanje rizičnog profila društva, odnosno, tolerancije rizika i sposobnosti prihvatanja rizika, u skladu sa strategijama, - stalno praćenje profila rizičnosti društva, uz uspostavljanje sistema ranog upozorenja i prevencije rizika, u vezi sa ispunjenjem zakonom definisanih uslova stalnog održavanja likvidnosti i solventnosti; - provjeru primjene i djelotvornosti postupaka i mjera za upravljanje rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - izvještavanje Uprave društva o upravljanju rizicima; - sudjelovanje u izradi, provođenju i preispitivanju Strategije upravljanja rizicima, kao i drugih internih akata te postupaka i mjera iz domene upravljanja rizicima društva; - savjetovanje Uprave društva vezano za utvrđivanje profila rizičnosti društva, te praćenje utvrđenog profila rizičnosti; - doprinositi uspostavi djelotvornog sistema internih kontrola; - davanje prijedloga i preporuka za primjereno i učinkovito upravljanje rizicima; - provođenje testiranja otpornosti na stres; - provođenje ostalih provjera koje su potrebne za djelotvoran sistem kontrole rizika. (3) Društvo je dužno nositelju funkcije upravljanja rizicima osigurati potrebne ovlasti i pristup svim podacima bitnim za ispunjavanje gore navedenih poslova. (4) Društvo mora osigurati da nositelj funkcije upravljanja rizicima bude kvalificiran za poslove koje obavlja te da raspolaže odgovarajućim znanjima u području djelatnosti osiguranja ili drugih srodnih finansijskih usluga, vještinama i iskustvom kako bi mogao obavljati te obrazložiti metode i načine obavljanja gore navedenih poslova. (5) Poslovi za koje je zadužen nositelj funkcije upravljanja rizicima moraju biti dokumentirani i transparentni. (6) Nositelj funkcije upravljanja rizicima dužan je svoje poslove obavljati s pažnjom dobrog stručnjaka. (7) Uprava društva mora osigurati odgovarajuću interakciju s nositeljem funkcije upravljanja rizicima. Član 6. (Strategija upravljanja rizicima) (1) Uprava društva dužna je usvojiti Strategiju upravljanja rizicima kojom će jasno definisati, opisati i dokumentovati sistem upravljanja rizicima, sklonost preuzimanja rizika društva, kao i politiku upravljanja rizicima društva. (2) Strategija treba sadržavati najmanje: - opis rizika kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo, a koji proizlaze iz glavnih karakteristika poslovanja društva; - limite navedenih rizika društva; - sposobnost nosivosti rizika društva; - ciljeve i opća načela politika upravljanja rizicima; - opis sistema izvještavanja o rizicima na nivou društva; - organizaciju rada sistema upravljanja rizicima, zajedno s opisom ovlasti i odgovornosti; - povezanost procjene ukupnih potreba u vezi sa solventnošću s anticipativnom procjenom vlastitih rizika društva, regulatornim kapitalnim zahtjevima i limitima rizika. (3) Uprava društva najmanje jednom godišnje dužna je preispitati Strategiju upravljanja rizicima, njenu usklađenost s rizičnim profilom društva, poslovnom strategijom i drugim relevantnim parametrima. (4) Strategiju upravljanja rizicima potrebno je ažurirati u slučaju značajnijih promjena rizičnog profila društva, te u slučaju drugih promjena bitnih za poslovanje društva, a naročito u slučaju značajnijih izmjena poslovne politike i strategije društva, odnosno promjena u makroekonomskom okruženju. (5) Usvojenu Strategiju upravljanja rizicima društvo je dužno dostaviti bez odgode na saglasnost Agenciji za nadzor. Član 7. (Interni akti o upravljanju rizicima) (1) Uprava društva dužna je usvojiti, dokumentirati i primjenjivati politike i ostale interne akte o upravljanju pojedinim rizicima ili grupom srodnih rizika kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo. (2) Interni akti iz stava (1) ovog člana najmanje trebaju sadržavati: - opis svakog poslovnog procesa društva, - opis procesa upravljanja pojedinim rizikom, - metode identificiranja, procjene odnosno mjerenja rizika, - konkretne mjere praćenja i nadzora rizika, kao i sistem ranog otkrivanja rizika, - mjere za ublažavanje pojedinačnih rizika i pravila za primjenu tih mjera, Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 97 - način i učestalost dodatnih provjera kao i postupanje u slučaju nepovoljnih rezultata dodatnih provjera, - testiranje otpornosti na stres, - izvještavanje o rizicima, - kao i uticaj rizika na poslovanje, likvidnost i kapitalnu adekvatnost društva. (3) Politike i ostali interni akti o upravljanju rizicima moraju obuhvaćati najmanje područja navedena u članu 4. stav 2. ovog Pravilnika, a u skladu sa specifičnim rizičnim profilom društva mogu sadržavati i ostala područja. (4) Uprava društva dužna je u okviru politika i ostalih internih akata definisati i opisati pojedine procesne korake, organe društva i odgovorne nosioce izvršenja zadataka, ovlasti i odgovornosti učesnika procesa, odnosno odgovarajuću organizacijsku strukturu upravljanja pojedinim rizikom, potrebne resurse i zahtjeve, rizike i kritične tačke procesa, te način kontrole procesa unutar društva. III. RIZIK Član 8. (Identifikacija rizika) (1) U svrhu identifikacije rizika društvo je obavezno da precizno definiše, klasifikuje i kontinuirano prati rizike kroz sve poslovne procese, na svim funkcionalnim i organizaciono hijerarhijskim nivoima poslovne strukture društva, imajući u vidu: a) usklađenost poslovanja, b) utvrđene ciljeve društva (strateški, godišnji i operativni), c) ekonomičnost, efektivnost i efikasnost, d) pouzdano i blagovremeno izvještavanje, e) zaštitu resursa u slučaju zloupotrebe, f) nastanak rizika i njihov uticaj i g) unutrašnje i vanjske informacije koje ukazuju na rizik u okviru sistema ranog upozorenja. (2) Društvo je obavezno da identifikaciju rizika provodi kroz dvije faze: a) početna identifikacija rizika, u procesu strateškog planiranja i b) kontinuirana identifikacija rizika, što podrazumijeva stalnu provjeru identifikovanih odnosno identifikaciju novih rizika. Član 9. (Procjena) (1) Radi mjerenja rizika društvo je obavezno da vrši kvantitativnu i kvalitativnu procjenu potencijalnih i/ili stvarnih odstupanja od poslovnih ciljeva pod dejstvom pojedinačnog, odnosno sveukupnog rizika. (2) Kvantitativno mjerenje/procjena rizika, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva procjenu rizika na osnovu mjerenja vjerovatnoće pojavljivanja i veličine potencijalnog gubitka i njihovog uticaja na likvidnost i solventnost društva. (3) Kvalitativno mjerenje/procjena rizika, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva određivanje značajnosti rizika, određujući im određeni rang, odnosno prioritet. Član 10. (Vrste rizika) Internim aktom društva propisani sistem upravljanja rizicima obuhvata ocjenu i prevencije i svih drugih rizika, pojedinačno i ukupno, kojima je izloženo ili može biti izloženo društvo u svom poslovanju u skladu sa zakonom, a naročito sljedeće rizike: a) Rizik osiguranja u pravilu predstavlja rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obaveza iz ugovorenog osiguranja zbog nemogućnosti društva da apsorbuje preuzete rizike svojstvene djelatnosti osiguranja koju obavlja, a uključuje rizike: 1) neadekvatno određene premije i neadekvatne tarifne politike, 2) neadekvatno formiranje tehničkih rezervi, 3) neadekvatne procjene rizika koji se preuzima u osiguranje, 4) neadekvatno određivanje nivoa samopridržaja društva ili preuzimanje rizika većih od iznosa samopridržaja društva, odnosno neprenošenje viška rizika iznad samopridržaja društva u suosiguranje i reosiguranje, 5) katastrofalnih šteta usljed prirodnih katastrofa i sličnih nepredvidivih događaja, 6) posebne rizike životnog i neživotnog osiguranja koji proizilaze iz promjene visine, trenda i volatilnosti (odstupanja od očekivanih): stopa smrtnosti (rizik smrtnosti i rizik dugovječnosti), stopa isteka, raskida, obnove i otkupa ugovora o osiguranju (rizik isteka osiguranja), stopa invalidnosti i bolesti (rizik oboljevanja), te promjene momenta nastanka i učestalosti osiguranih slučajeva, kao i visine isplate pri nastanku tih slučajeva, 7) ostale rizike (profesionalne i tehničke) koji zavise od prirode, obima i uvjeta poslovanja društva. b) Tržišni rizik je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju društva koji direktno ili indirektno proističe iz kretanja i volatilnosti tržišnih cijena sredstava, obaveza i finansijskih instrumenata, a uključuje naročito sljedeće rizike: 1) promjene kamatnih stopa, 2) promjene valutnih kurseva, 3) promjene cijena vrijednosnih papira, 4) promjene cijena nepokretnosti, 5) rizik prinosa, 6) rizik konkurencije, 7) neadekvatno prilagođavanje zahtjevima korisnika usluga osiguranja, 8) ostale tržišne rizike koji zavise od prirode, vrste, obima i uslova poslovanja društva kao i tržišta na kojem posluje. c) Rizik deponovanja i ulaganja sredstava društva (investicijski rizici) je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju koji proističe iz ulaganja sredstava društva i volatilnosti prinosa od investicija, a uključuje naročito sljedeće rizike: 1) rizik mogućeg smanjenja vrijednosti investicije (usljed promjene deviznih kurseva, kreditnog i tržišnog rizika, promjena na finansijskom tržištu), 2) rizik otežane utrživosti i posljedične nelikvidnosti zbog nemogućnosti blagovremenog unovčavanja investicije, 3) rizik loše procjene investicije, 4) rizik neusklađenosti i volatilnosti dinamike priliva prinosa od investicija u odnosu na dinamiku dospijeća obaveza, 5) rizik koncentracije u određeni oblik imovine, 6) nemogućnost naplate: investiranih i deponovanih sredstava, prinosa od investiranih i deponovanih sredstava, zakupa, 7) ostale rizike deponovanja i investiranja sredstava društva. d) Operativni rizik je rizik gubitka ili mogućeg nastanka negativnih efekata na poslovanje i finansijske rezultate društva usljed neadekvatnih unutrašnjih poslovnih Број 92 - Страна 98 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. procesa, zaposlenika, sistema ili spoljnih događaja, a naročito obuhvata sljedeće rizike: 1) rizik pogrešnog i neodgovarajućeg izbora direktora, članova uprave, nadzornog odbora i organa u društvu koji vrši nadzor, kao i lica kojima je povjereno rukovođenje pojedinim funkcijama, organizacionim dijelovima ili poslovima društva, 2) rizik pogrešnog i neadekvatnog izbora, rasporeda i zapošljavanja zaposlenika u društvu (neovisno o stručnim kvalifikacijama i potrebnogoptimalnog broja izvršilaca poslova, zapošljavanje prema rođačkim i sličnim vezama, itd.), 3) rizik neadekvatne organizacije rada i ukupnog poslovanja društva, 4) rizik pogrešnog i ekonomski štetnog ugovaranja poslova, 5) rizik prevara, korupcije, mita, zloupotreba i drugih nezakonitih aktivnosti kao i rasipništva zaposlenih lica i članova organa društva, 6) ugovaranja, organizovanja i obavljanja poslova osiguranja suprotno propisima, internim aktima i pravilima struke osiguranja, 7) odsustva odgovarajućeg sistema internih kontrola, procedura i radnih postupaka, 8) neadekvatnog upravljanja informacionim sistemima društva, 9) ostale operativne rizike koji zavise od prirode, obima, složenosti i uvjeta poslovanja društva. e) Kreditni rizik je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju društva zbog promjena u kreditnom položaju izdavaoca finansijskih instrumenata, zajmoprimaca, drugih ugovornih strana i bilo kojih dužnika kojima je izloženo društvo u obliku koncentracija rizika neispunjenja obaveza druge ugovorne strane, rizika prinosa ili tržišnog rizika. f) Rizik likvidnosti predstavlja rizik od nemogućnosti društva da unovči svoja ulaganja i drugu imovinu kako bi bilo likvidno i sposobno da izmiruje u ugovorenim rokovima i iznosima svoje dospjele obaveze, a naročito obuhvata sljedeće rizike: rizik neadekvatnog upravljanja imovinom i obavezama društva, rizik pogrešne procjene, evidentiranja, prezentacije i objavljivanja vrijednosti imovine i obaveza društva, njegovih prihoda, rashoda i rezultata poslovanja, rizik nemogućnosti prodaje imovine društva prema vrijednosti iskazanoj u poslovnim knjigama, kao i nemogućnosti naplate od izvršene prodaje te imovine, rizik ročne neusklađenosti imovine i obaveza i ostale rizike likvidnosti. Rizik neispunjenja obaveza druge ugovorne strane obuhvata rizike nemogućnosti naplate: investiranih i deponovanih sredstava, zajmova, zakupnina, potraživanja po osnovu osiguranja, saosiguranja, reosiguranja i retrocesije, te ostale rizike neispunjenja obaveza druge ugovorne strane. Rizik neispunjenja obaveza druge ugovorne strane proizilazi naročito iz koncentracije izloženosti društva drugoj ugovornoj strani, kada je potencijalni gubitak toliko veliki da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva. g) Koncentracijski rizik obuhvata sve izloženosti riziku kod kojih je potencijalni gubitak toliko veliki da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva. h) Ostali značajni rizici koji se procjenjuju i kojima je izloženo ili može biti izloženo poslovanje društva obuhvataju: 1) pravni rizik koji obuhvata rizik nastanka gubitka u poslovanju društva usljed propuštanja usklađivanja poslovanja i akata društva sa propisima, 2) rizik nalaganja nadzornih i drugih mjera od strane Agencije za nadzor ili drugog nadležnog organa, 3) rizik iz ugovora koji se ne mogu u cjelini ili djelimično izvršiti, 4) rizik iz mogućih gubitaka sporova, 5) rizik iz neadekvatnih - neefikasnih procedura vezanih za sprečavanje pranja novca, 6) ostale pravne rizike, 7) rizik poslovnog okruženja ili strateški rizik odnosno rizik neprilagođavanja promjenama u okruženju, 8) rizik pogoršanja ugleda društva na tržištu, 9) rizici po osnovu poslova koje je društvo povjerilo trećim licima, 10) rizici uvođenja novih usluga, poslovnih aktivnosti i procesa, 11) rizici po osnovu preuzetih garancija, jemstava i drugih oblika obezbjeđenja izmirenja obaveza društva ili trećih lica, 12) ostali rizici koji zavise od prirode, obima i složenosti poslovanja društva. Član 11. (Praćenje rizika) (1) U svrhu praćenja i blagovremene prevencije identifikovanih i eventualno novih rizika društvo je obavezno da obezbijediprimjeni: a) sistem ranog upozorenja rizika, b) praćenje promjena u rizičnom profilu, c) praćenja sposobnosti prihvatanja rizika, d) praćenja efektivnosti i efikasnosti upravljanja rizicima i e) predlaganje mjera u svrhu poboljšanja upravljanja rizicima u društvu. (2) Praćenje rizika provodi se u skladu sa ukupnim rizičnim profilom društva, kao i u skladu sa učestalošću i vrstom promjena u poslovnom okruženju. Član 12. (Sistem ranog otkrivanja rizika) (1) Sistem ranog otkrivanja rizika se zasniva na praćenju i identifikaciji upozoravajućih signala koji upozoravaju na mogućnost nastanka gubitaka, odnosno negativnih poremećaja (problema) u poslovanju društva koji mogu prouzročiti ugrožavanje ili neispunjavanje pojedinačnih ili svih kriterija – propisanim Zakonom o osiguranju i podzakonskim aktima donesenim na osnovu istog, kao i poduzimanje preventivnih i korektivnih aktivnosti. (2) Sistem ranog otkrivanja rizika minimalno obuhvata praćenje pokazatelja u okviru pet ključnih poslovnih aspekata i to: a) Finansijama društva - u knjigovodstvu, u periodičnim finansijskim izvještajima društva, pokazateljima na berzi, statističkim i aktuarskim izračunima; b) Tržište na kojem posluje društvo; c) Unutrašnjoj organizaciji, ključnim kadrovima i menadžmentu društva, d) Operativnom poslovanju društva, i e) Bankarskim podacima i aktivnostima, te promjenama na bankovnim računima društva. Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 99 (3) Sistem ranog otkrivanja rizika realizuju zaduženi nosioci u sistemu upravljanja rizicima društva, svaki u okviru njegovih propisanih nadležnosti i odgovornosti, te ovlašteni organi internog i eksternog nadzora i kontrole poslovanja, imovine i obaveza društva. (4) Za efikasnu organizaciju, uspostavu sistema ranog otkrivanja rizika i definisanje preventivnih i korektivnih aktivnosti odgovorna je uprava društva. Član 13. (Registar rizika i Izvještaj o upravljanju rizicima) (1) Društvo je obavezno da uspostavi i vodi registar rizika koji služi za dokumentovanje rezultata upravljanja rizicima i praćenje predloženih i preduzetih mjera, odnosno pruža ključne informacije o rizicima društva, koji sadrži najmanje sljedeće: a) opis/identifikacija rizika sistematizovani po vrstama i kategorijama rizika, b) naziv organizacione jedinice odnosno nosioca rizika odgovornog za preuzimanje rizika/upravljanje identifikovanim rizikom, c) pokretače, odnosno uzroke rizika, d) rezultate procjene odnosno mjerenja rizika, učestalost tj. vjerovatnoća nastanka, uticaj rizika, materijalni značaj, mogućnost otkrivanja i drugi kriteriji koji mogu da utiču na procjenu, e) kvantitativne i kvalitativne procjene identifikovanih rizika, f) limite procijenjenih rizika, g) referentne vrijednosti na koje rizici utiču, h) sposobnost prihvatanja rizika, i) međudjelovanje (međuzavisnost) sa drugim rizicima i j) mjere prevencije-kontrole i minimiziranja rizika. (2) Registar rizika revidira se u slučaju promjene rizičnog profila društva, a najmanje jednom godišnje. (3) Registar rizika je baza podataka za sve informacije o rizicima i mora da pruža jasnu sliku o aktuelnom rizičnom profilu društva, te o mogućim gubicima iz pojedinačnih rizika, kako bi uprava društva mogla pravovremeno da preduzme odgovarajuće mjere upravljanja rizicima. (4) Nositelj funkcije upravljanja rizicima dužan je najmanje jednom godišnje sastaviti Izvještaj o upravljanju rizicima. (5) Izvještaj o upravljanju rizicima mora biti sastavljen na način da uprava društva bude jasno obavještena najmanje o sljedećem: a) ukupnom rizičnom profilu društva; b) promjenama rizičnog profila društva; c) mjerama i aktivnostima koje se namjeravaju preduzeti ili su preduzete radi prevencije i ovladavanja rizikom; d) informacije o prekoračenju limita, e) podatke o pozitivnim i negativnim promjenama u pokazateljima poslovanja koje upućuju ili mogu upućivati na promjenu ukupne izloženosti društva riziku; f) rezultatima djelovanja sistema upravljanja rizicima prethodno definisanog Strategijom upravljanja rizicima; g) nadolazećim promjenama u sistemu upravljanja rizicima. (6) Izvještaj o upravljanju rizicima mora biti sastavljen na način da je i trećim osobama iz istog moguće jasno razumjeti ukupni rizični profil i djelovanje odnosno rezultate sistema upravljanja rizicima društva. (7) Društvo je obavezno dostaviti Agenciji za nadzor Izvještaj o upravljanju rizicima u zakonskim rokovima propisanim za dostavu finansijskih izvještaja. IV. ČUVANJE PODATAKA I DOKUMENTACIJE Član 14. (Dokumentovanje) (1) Sve informacije i dokumentacija nužne za djelovanje sistema upravljanja rizicima te korištene u pojedinim fazama procesa upravljanja rizicima moraju biti adekvatno pohranjene u društvu i dostupne upravi društva, kao i uposlenicima uključenima u pojedine procese upravljanja rizicima. (2) Društvo je obavezno da na odgovarajući način dokumentuje način upravljanja, prevencije i ovladavanja pojedinačnim rizicima, uključujući i razloge prihvatanja, smanjenja, izbjegavanja ili prijenosa rizika. (3) Informacije i dokumentacija moraju biti razumljive i transparentne. V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 15. (Donošenje akata) (1) Društvo je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. (2) Društvo može da uspostavi više standarde u odnosu na standarde propisane ovim Pravilnikom. (3) Društvo je do uspostavljanja sistema upravljanja rizicima u skladu s odredbama ovog Pravilnika dužno upravljati rizicima u skladu sa odredbama Zakona, podzakonskim aktima donesenim na osnovu istog i internim aktima društva. Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2951-3/17 27. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 60. stavak (3), članka 61. stavak (8), čl. 128. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor, na 7. sjednici održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VRSTAMA I SUSTAVU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1) Ovim Pravilnikom se detaljnije uređuje sustav upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje sukladno Zakonu o osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), a naročito pitanja: vrste rizika u obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, bliži uvjeti i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima, kao i način uređivanja sustava upravljanja rizicima u društvu za osiguranje odnosno u društvu za reosiguranje (u daljnjem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te smanjenja rizika koji proizlaze iz redovitog poslovanja. (2) Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na grupaciju.
Pravilnik o postupku redovne likvidacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 likvidacija,osiguranje,reosiguranje PRAVILNIK O POSTUPKU REDOVNE LIKVIDACIJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak redovne likvidacije društva za osiguranje i društva za reosiguranje (u daljem tekstu: društvo za osiguranje). II. REDOVNA LIKVIDACIJA Odjeljak A. Provođenje redovne likvidacije i likvidatori Član 2. (Redovna likvidacija) Redovna likvidacija provodi se u društvu za osiguranje nakon donošenja odluke Skupštine o prestanku društva za osiguranje i dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), na istu. Član 3. (Likvidatori) (1) Redovnu likvidaciju provode najmanje dva likvidatora. (2) Odluku o broju likvidatora donosi skupština društva za osiguranje, od kojih jednog ovlašćuje za zastupanje društva u pravnom prometu u postupku redovne likvidacije. (3) Likvidatori preuzimaju ovlaštenja organa društva za osiguranje, zastupaju društvo za osiguranje u redovnoj likvidaciji i odgovorni su za zakonitost poslovanja društva. Član 4. (Postavljanje likvidatora) (1) Za likvidatora se u pravilu postavljaju članovi uprave društva za osiguranje. (2) Izuzetno, za likvidatora se može postaviti i drugo lice koje mora ispunjavati uvjete iz člana 36. Zakona o osiguranju. (3) Odluku o imenovanju likvidatora društvo za osiguranje dostavit će bez odgađanja Agenciji za nadzor i nadležnom sudu radi upisa likvidatora društva za osiguranje u sudski registar. (4) U slučaju promjene likvidatora, društvo za osiguranje dužno je da o imenovanju novog likvidatora bez odlaganja obavijesti Agenciju za nadzor. Član 5. (Imenovanje likvidatora) (1) Narednog dana od dana dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor na odluku o prestanku društva za osiguranje nadzorni odbor društva za osiguranje imenuje likvidatore. (2) Odobrenje za obavljanje poslova osiguranja prestaje da važi danom davanja saglasnosti Agencije za nadzor na Odluku o prestanku društva za osiguranje. Član 6. (Započinjanje redovne likvidacije) (1) Redovna likvidacija počinje narednog dana od dana donošenja odluke o imenovanju likvidatora. (2) Likvidator je dužan, narednog dana od dana donošenja Odluke o prestanku društva za osiguranje, Skupštine društva za osiguranje, istu dostaviti Agenciji za nadzor. (3) Odluku o pokretanju postupka redovne likvidacije likvidator će objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva lista koji izlaze u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, ukoliko je društvo za osiguranje poslovalo u Republici Srpskoj preko podružnice, u roku od pet dana od donošenja iste. (4) Narednog dana od dana prijema odluke iz stava (1) ovog člana likvidatori uzimaju u posjed imovinu društva za osiguranje. Član 7. (Dužnosti likvidatora) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su sačiniti likvidacioni bilans sa danom početka redovne likvidacije, okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu društva za osiguranje i podmiriti obaveze društva za osiguranje. (2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori ne mogu ulaziti u nove poslove osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase. Član 8. (Obavještavanje povjerilaca) (1) Likvidatori su dužni, pisanim putem, o odluci o pokretanju postupka redovne likvidacije obavijestiti svakog poznatog povjerioca društva za osiguranje, najkasnije u roku od 15 dana od dana početka redovne likvidacije. (2) Povjerioci čije je potraživanje utvrđeno izvršnom ispravom i povjerioci u vezi sa čijim potraživanjem počne da teče parnica do početka likvidacije nemaju obavezu prijavljivanja potraživanja, a njihova potraživanja se smatraju prijavljenim. Član 9. (Izvještavanje) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su Agenciji za nadzor dostavljati kvartalne izvještaje o toku postupka likvidacije, do 15-og u narednom mjesecu za prethodni kvartal i konačni izvještaj u roku od 15 dana, po okončanju postupka redovne likvidacije. (2) Izvještaje iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor objavljuje na svojoj internet stranici. Број 92 - Страна 88 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. (3) Likvidatori društva za osiguranje dužni su na primjeren način redovno obavještavati povjerioce o postupku likvidacije. (4) Likvidatori su dužni da, na zahtjev Agencije za nadzor, dostave i druge podatke od značaja za likvidaciju. Odjeljak B. Važenje ugovora o osiguranju i utvrđivanje potraživanja Član 10. (Prestanak važenja ugovora o osiguranju) (1) Ugovori o osiguranju prestaju da važe 30-og dana od objavljivanja oglasa o otvaranju postupka redovne likvidacije u "Službenim novinama Federacije BiH". (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ugovori o obaveznom osiguranju od odgovornosti za upotrebu motornih vozila prestaju da važe istekom 15-og dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju postupka redovne likvidacije. Član 11. (Lista prijavljenih potraživanja) Likvidatori su dužni da sačine listu prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja i sve pristigle prijave potraživanja evidentiratiraju u listi prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja. Član 12. (Osporavanje potraživanja) (1) Likvidatori mogu, u roku od 30 dana od prijema prijave potraživanja, osporiti potraživanje povjerilaca, u kom slučaju su obavezni da u tom istom roku obavijeste povjerioca uz obrazloženje osporavanja potraživanja. (2) Povjerilac čije je potraživanje osporeno može, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti o osporavanju potraživanja, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom i u tom roku o tome obavijestiti društvo za osiguranje u redovnoj likvidaciji. (3) Ukoliko povjerilac iz stava (2) ovog Pravilnika ne postupi po stavu (2) ovog člana gubi pravo na naplatu potraživanja. Član 13. (Potraživanja nastala nakon otvaranja postupka redovne likvidacije) (1) Potraživanja nastala nakon sačinjavanja liste prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja, a koja su nastala nakon pokretanja postupka redovne likvidacije ne prijavljuju se i moraju se namiriti do okončanja postupka redovne likvidacije. (2) Likvidatori su dužni da sačine likvidacioni bilans u roku od 30. dana od dana sačinjavanja liste prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja. Odjeljak C. Okončanje redovne likvidacije Član 14. (Sastavljanje završnog likvidacionog bilansa) (1) Poslije isplate poverilaca, prodaje preostale imovine i isplate sredstava vlasnicima, ukoliko ih ostane na računu društva za osiguranje likvidatori sastavljaju završni likvidacioni bilans, izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, pisanu izjavu da su uputili obaveštenje svim poznatim povjeriocima kao i da su sve obaveze društva za osiguranje po osnovu prijavljenih potraživanja izmirene u potpunosti. (2) Završni likvidacioni bilans se sastavlja i registruje u skladu sa propisima kojim se uređuje računovodstvo i revizija. Član 15. (Pravosnažno okončanje svih postupaka) Likvidatori ne mogu donijeti odluku o okončanju likvidacije prije pravosnažnog okončanja svih postupaka koji za pravnu posljedicu mogu imati bilo kakvu obavezu društva i izmirenje tih obaveza. Član 16. (Odluka o okončanju likvidacije) Likvidacija se okončava donošenjem odluke o okončanju likvidacije, a društvo se briše iz registra privrednih subjekata u skladu sa zakonom o registraciji poslovnih subjekata. Član 17. (Prijedlog za pokretanje stečaja) (1) Ako se iz početnog likvidacionog bilansa utvrdi da imovina društva za osiguranje nije dovoljna za namirenje svih potraživanja poverilaca, likvidatori su dužni da nadležnom sudu podnesu predlog za pokretanje stečaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja početnog likvidacionog bilansa. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana likvidacioni upravnici mogu namirivati samo potraživanja nastala iz tekućeg poslovanja društva za osiguranje, do dana pokretanja stečajnog postupka.
Pravilnik o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/17 25.10.2017 SN FBiH 106/18, SN FBiH 27/18 likvidnost,osiguranje,reosiguranje Srijeda, 25. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 82 - Stranica 145 Na osnovu čl. 74. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 5. sjednici održanoj 22.09.2017. godine, donosi PRAVILNIK O LIKVIDNOSTI I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom uređuje se: način izračuna i praćenja likvidnosti društva za osiguranje i reosiguranje, (u daljem tekstu: društvo), sadržaj, način i rokovi izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), o likvidnosti društva, te plan mjera i postupanja u slučajevima nelikvidnosti društava. II - NAČIN UTVRĐIVANJA I PRAĆENJA LIKVIDNOSTI Član 2. (Upravljanje sredstvima) Društvo je dužno upravljati imovinom i izvorima sredstava na način da u svakom trenutku može izmiriti sve dospjele obaveze. Član 3. (Obaveze društva) Uprava Društva je obavezna donijeti interni akt za upravljanje likvidnošću društva, kojim se određuje najmanje sljedeće: a) strategija, politika i operativni postupak društva za upravljanje likvidnošću u redovnim i vanrednim okolnostima koje imaju uticaj na likvidnost Društva, b) organizacionu strukturu, sistem internih kontrola i sistem informisanja, koji se primjenjuju za računanje, praćenje, kontrolu i izvještavanje o likvidnosti, c) politika i postupci interne revizije, d) izgradnja i procedura operativnog sistema ranog otkrivanja nelikvidnosti, e) plan i mjere postupanja za sprečavanje, odnosno otklanjanje uzroka nelikvidnosti. Član 4. (Praćenje likvidnosti) Uprava društva je obavezna da redovno prati i analizira stanje likvidnosti i poduzima odgovarajuće mjere radi kontinuiranog održavanja likvidnosti u skladu sa odredbama ovog Pravilnika. Član 5. (Planiranje priliva i odliva novčanih sredstava) (1) Društvo je dužno sačinjavati sedmične planove prvog radnog dana u sedmici za moguće, poznate i očekivane prilive i odlive novčanih sredstava. (2) Društvo je dužno, radi praćenja likvidnosti, planirati moguće prilive i odlive novčanih sredstava na način da sastavi plan mogućih priliva i odliva novčanih sredstava svakog prvog radnog dana u mjesecu za taj mjesec. (3) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati planove iz stava (1) i (2) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. III - SADRŽAJ NAČIN I ROKOVI IZVJEŠTAVANJA AGENCIJE ZA NADZOR Član 6. (Pokazatelj likvidnosti) (1) Likvidnost u smislu ovog Pravilnika je omjer između likvidnih sredstava i obaveza koje su dospjele ili dospijevaju u roku od pet dana. (2) Likvidnost se mjeri i prati na osnovu novčanih tokova i pokazatelja likvidnosti, odvojeno za poslove životnog osiguranja i neživotnog osiguranja. Član 7. (Novčani tokovi i izvještaj o novčanim tokovima) (1) Novčani tokovi iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika su svi prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata koji se utvrđuju na osnovu evidencija o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata putem blagajne i transakcijskih računa, te na osnovu podataka preuzetih sa odgovarajućih računa i grupe računa iz knjigovodstvene evidencije. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana su svi prilivi i odlivi gotovine iz poslovnih, ulagačkih i finansijskih aktivnosti. (3) Izvještaj o novčanim tokovima društvo je dužno da sastavlja na mjesečnom nivou, za period od prvog do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, a dostavlja ga u pisanoj i elektronskoj formi Agenciji za nadzor do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec na obrascu propisanom ovim Pravilnikom. (4) Izvještaj o novčanim tokovima se iskazuje na obrascu NTM- F, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xls i preuzima se sa web stranice Agencije za nadzor www.nados.ba. (5) U izvještaj iz stava (4) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama sa dva decimalna mjesta. (6) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o novčanim tokovima iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. Član 8. (Koeficijent likvidnosti) (1) Pokazatelj likvidnosti je koeficijent likvidnosti. (2) Koeficijent likvidnosti je odnos između vrijednosti likvidnih sredstava i dospjelih obaveza društva ili obaveza koje će dospjeti u roku od 5 dana (3) Vrijednost stavki likvidnih sredstava i dospjelih obaveza iskazuje se po knjigovodstvenoj vrijednosti. Član 9. (Likvidna sredstva) (1) Likvidna sredstva društva u smislu ovoga Pravilnika su: a) novčana sredstva na transakcijskim računima, b) novčana sredstva na deviznim računima po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan obračuna, c) novčana sredstva u blagajni, d) depoziti po viđenju, e) oročeni depoziti koji dospijevaju u roku do 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti, oročeni depoziti koji se mogu bezuslovno razročiti, f) vrijednosni papiri koje je moguće trenutno unovčiti, odnosno koji dospijevaju na naplatu u roku do 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti i to: 1) vrijednosni papiri čiji je izdavač Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH, 2) vrijednosni papiri za koje garantuje neki od subjekata iz alineje 1) i 3) vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu u Bosni i Hercegovini, 4) vrijednosni papiri čiji je izdavač država članica Evropske unije ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosni papiri za koje garantuje neki od navedenih subjekata i Broj 82 - Stranica 146 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 10. 2017. 5) vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u državi članici Evropske unije. (2) Likvidnim sredstvima u smislu ovog Pravilnika ne smatraju se: a) oročeni depoziti koji služe kao garancija za izmirenje drugih obaveza b) sredstva koja služe za pokriće 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju, c) deponovana sredstava društva kod Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini, d) vrijednosni papiri koji služe kao garancija za izmirenje drugih obaveza. Član 10. (Dospjele obaveze i one koje dospijevaju) (1) Dospjele obaveze društva i obaveze koje dospijevaju u roku od 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti su: a) dospjele obaveze po ugovorima o osiguranju, suosiguranju i reosiguranju, b) dospjele obaveze iz ulagačkih aktivnosti, c) dospjele obaveze iz finansijskih aktivnosti, d) ostale dospjele obaveze. (2) Obaveze iz stava (1) tačka d) ovog člana obuhvataju sve ostale obaveze iskazane u bilansnim i vanbilansnim pozicijama. Član 11. (Najmanja vrijednost pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo ispunjava uvjete likvidnosti ukoliko je koeficijent likvidnosti najmanje jedan. (2) U slučaju kada je koeficijent likvidnosti manji od jedan društvo je nelikvidno. Član 12. (Izračunavanje pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo je obavezno dnevno izračunavati: a) koeficijent likvidnosti iz člana 8. stav (2) ovog Pravilnika. b) iznos likvidnih sredstava iz člana 9. stav (1) ovog Pravilnika, c) visinu dospjelih obaveza iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Obračun koeficijenta likvidnosti iz stava (1) ovog člana društvo u pisanoj i u elektronskoj formi dostavlja Agenciji za nadzor do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu "L-M-F". (3) Pisani obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xls i preuzima se sa web stranice Agencije za nadzor www.nados.ba. (4) U izvještaj iz stava (3) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama s dva decimalna mjesta. (5) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o obračunu koeficijenta likvidnosti iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. IV - PLAN MJERA I POSTUPANJA DRUŠTVA U SLUČAJU NELIKVIDNOSTI Član 13. (Obaveze društva u slučaju nelikvidnosti) (1) Uprava društva u slučaju nastupanja nelikvidnosti, obavezna je: a) narednog radnog dana od dana utvrđivanja nelikvidnosti u skladu sa članom 11. stav (2) izvijestiti Agenciju za nadzor, b) u roku tri dana od utvrđivanja ili nastanka pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana mora da sadrži sljedeće: a) obrazac "L-M-F" sa ukupnom vrijednošću likvidnih sredstava i dospjelih neizmirenih obaveza, b) detaljan opis uzroka koji su doveli do stanja nelikvidnosti, c) pregled svih preduzetih aktivnosti na prevazilaženju problema nelikvidnosti i ponovnog uspostavljanja likvidnosti, d) detaljne podatke o izvorima sredstava namijenjenih za ponovno uspostavljanje likvidnosti i plan priliva i odliva novčanih sredstava za naredni mjesec. (3) Dokaz o izvršenju radnji iz stava (2) ovog člana uprava društva je dužna dostaviti Agenciji za nadzor u roku od tri dana od izvršenja. V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. (Rok za donošenja akata) Rok za donošenje akta iz člana 3. ovog pravilnika je 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 15. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/17). Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2589-5/17 22. septembra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Srijeda, 25. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 82 - Stranica 147 Broj 82 - Stranica 148 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 10. 2017.
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o poticanju zapošljavanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/16 27.04.2016 SN FBiH 95/15 poticaj,zapošljavanje UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA Član 1. U Uredbi o poticanju zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 95/15) u članu 4. tačka c), riječi: "potpisivanja ugovora" zamjenjuju se riječima: "objave javnog poziva". Član 2. U članu 6. stav (1) riječi: "31.03.2015. godine", zamjenjuju se riječima: "objave javnog poziva". U stavu (2) iza riječi "subvenciju" dodaju se riječi: "i još najmanje isti period nakon isteka tog roka,". Član 3. U članu 7. stav (2) riječi: "nakon isteka dvostrukog perioda od dana dobijanja subvencije" zamjenjuju se riječima: "još najmanje isti period nakon isteka tog roka". Član 4. U članu 13. stav (2), iza riječi "subvencije" dodaju se riječi: "i još najmanje isto razdoblje nakon isteka tog roka," a riječi: "članom 4. stav 1. tačka c) uvećan za broj novozaposlenih lica", zamjenjuju se riječima: "članom 6. stav (1)". U stavu (3) riječi: "iz stava 2" zamjenjuju se riječima: "iz stava 1". Član 5. U članu 15. dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje mogu potpisati ugovor sa poslodavcem - korisnikom subvencija za više lica, ako poslodavac dostavi onoliki broj mjenica, sa mjeničnom izjavom i bjanko potpisanim i ovjerenim nalozima za plaćanje, kao sredstvom osiguranja povrata sredstava na ime subvencije, za koliko lica traži subvenciju."
Uredba o poticanju zapošljavanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 95/15 11.12.2015 zapošljavanje,poticaj Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 95/15 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 95/15 Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 32. sjednici, održanoj 03.12.2015. godine, donosi UREDBU O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA Član 1. (Predmet) Ovom uredbom se u cilju poticanja zapošljavanja uređuju uslovi za korištenje i postupak za ostvarivanje prava na subvencioniranje poslodavaca za slučaj zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, odnosno radnog staža u zvanju za koje su se obrazovale ili u nivou stručne spreme, i osoba koje se same zapošljavaju, izvori sredstava, kriteriji za raspored sredstava, nadzor nad korištenjem sredstava, kao i druga pitanja od značaja za osiguravanje efektivnog i odgovornog raspolaganja sredstvima koja se za ove namjene izdvajaju iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije). Član 2. (Definicije) (1) Nezaposlena osoba u smislu ove uredbe je osoba u životnoj dobi od 15 do 30 godina, bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala ili u nivou stručne spreme; koja se u evidenciji nadležne službe za zapošIjavanje vodi kao nezaposlena osoba duže od trideset dana i koja, bez obzira na period, nema ukupno evidentiranog staža osiguranja više od jedne godine u zvanju za koje se obrazovala, odnosno evidentiranog radnog staža ostvarenog po toj osnovi kod domaćeg ili inostranog nosioca obaveznog penzionog osiguranja. (2) Osoba koja se sama zapošljava je osoba u životnoj dobi od 18 ili više godina, koja se vodi u evidenciji nadležnog organa za zapošljavanje kao nezaposlena osoba neprekidno duže od 30 dana i koja pod uslovima iz ove uredbe koristi subvenciju kako bi radila sama za sebe. (3) Poslodavac je fizička ili pravna osoba iz privatnog sektora koja može koristiti sufinansiranje pri zapošljavanju u smislu ove uredbe, a koji zapošljava nezaposlenu osobu. (4) Samozapošljavanje u smislu ove uredbe odnosi se na zapošljavanje nezaposlene osobe iz člana 2. stav 2. ove uredbe koja obavlja registriranu djelatnost u svoje ime i za svoj račun. (5) Subvencija je oblik finansijske pomoći iz Budžeta Federacije koja se daje poslodavcu u privatnom sektoru na ime refundiranja obaveza po osnovu doprinosa, plaće i porez na dohodak novozaposlenih osoba ili osobi koja se sama zapošljava na ime refundiranja obaveza po osnovu doprinosa, plaće i poreza na dohodak. (6) Doprinosi u smislu ove uredbe su: doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. (7) Najniža plaća u smislu ove uredbe je iznos utvrđen u skladu sa članom 78. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/15), iznos utvrđen u skladu sa odredbama Općeg kolektivnog ugovora za područje Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/05 i 62/08) i Odlukom o utvrđivanju najniže satnice u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/08). Član 3. (Osiguranje rodne ravnopravnosti) Riječi koje imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u ovoj uredbi korištene u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod. Član 4. (Uslovi za ostvarivanje prava na subvenciju za zapošljavanje) Pravo na subvenciju za zapošljavanje u skladu sa ovom uredbom može ostvariti poslodavac koji ispunjava sljedeće uslove: a) obavlja djelatnost koja nije iz oblasti trgovine, ugostiteljstva ili priređivanja igara na sreću; b) u skladu sa Zakonom o radu zaključi ugovor o radu sa osobom iz člana 2. stav (1) ove uredbe; c) u posljednjih osam mjeseci do dana potpisivanja ugovora o poticanju zapošljavanja u smislu ove uredbe nije smanjio broj zaposlenih osoba sa liste osiguranih osoba poslodavca, osim u slučajevima opravdano upražnjenih radnih mjesta (otkaz na vlastiti zahtjev radnika, penzionisanje, nesposobnost za rad); d) isplaćuje radnicima dospjele plaće u skladu sa odredbama važećih propisa; e) uplaćuje dospjele poreze i doprinose za obavezna osiguranja istovremeno sa isplatom plaće; f) nije evidentiran u Registru novčanih kazni zbog duga neplaćenih novčanih kazni i troškova postupka izrečenih radi učinjenog prekršaja jer sa zaposlenikom nije zaključio ugovor o radu - rad na crno. Član 5. (Uslovi za ostvarivanje prava na subvenciju za samozapošljavanje) Pravo na subvenciju za samozapošljavanje u skladu sa ovom uredbom može ostvariti osoba koja ispunjava sljedeće uslove: a) dostavi dokaz o registraciji društva sa ograničenom odgovornosti u kojem je jedini osnivač ili obrta na vlastito ime koji su registrirani nakon stupanja na snagu ove uredbe i koji nisu u oblasti trgovine, ugostiteljstva ili priređivanja igara na sreću i b) nema neizmirenih dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa. Član 6. (Obaveze poslodavca koji koristi subvenciju) (1) Poslodavac koji koristi subvenciju u skladu sa ovom uredbom, ne može tokom perioda korištenja subvencije i nakon isteka dvostrukog perioda od dana novog zapošljavanja za koje je koristio subvenciju, smanjiti broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih koji je imao na dan 31.03.2015. godine, uvećan za broj novozaposlenih lica. (2) Za vrijeme trajanja perioda za koji prima subvenciju, poslodavac ne može smanjiti broj zaposlenih osoba, osim iz razloga više sile (elementarne nepogode, požar, donošenje i izmjena propisa koji direktno utiču na poslovanje poslodavca), penzionisanja ili nesposobnosti za rad. (3) Poslodavac koji novom zaposleniku isplaćuje plaću u iznosu većem od najniže neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), dužan je obračunavati i uplaćivati razliku iznosa doprinosa u odnosu na iznos koji se subvencionira u skladu sa članom 8. ove uredbe. (4) U slučaju raskida ugovora o radu sa sufinansiranom osobom, tokom perioda za koji se osigurava subvencija, poslodavac je dužan u roku od tri dana o tome obavijestiti Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Zavod za zapošljavanje) ili kantonalnu službu za zapošljavanje (u daljem tekstu: kantonalna služba), te može u roku od 15 dana od dana nastanka te okolnosti zaključiti ugovor o radu sa drugom (zamjenskom) nezaposlenom osobom koja ispunjava uslove navedene u člana 2. stav (1) ove uredbe, na preostali period ugovorne obaveze. (5) U slučaju zaključivanja ugovora o radu, odnosno ugovora o obavljanju pripravničkog staža, sa drugom (zamjenskom) nezaposlenom osobom poslodavac je dužan odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaključenja ugovora dostaviti kopiju ugovora o radu i kopiju prijave na obavezna osiguranja (Obrazac JS 3100) kantonalnoj službi. Član 7. (Obaveze osobe koja se sama zapošljava) (1) Osoba koja se sama zapošljava dužna je vršiti redovan obračun i uplatu poreza i doprinosa u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima, a refundacija će se vršiti u iznosima iz člana 8, stav 2. (2) U slučaju prestanka rada registrirane djelatnosti po osnovu koje je ostvarila pravo na subvenciju tokom perioda korištenja subvencije i nakon isteka dvostrukog perioda od dana dobijanja subvencije, osoba koja se sama zapošljava dužna je u roku od tri dana od dana prestanka rada, o tome obavijestiti kantonalnu službu. Član 8. (Visina subvencije) (1) Poslodavac iz člana 2. stav 3. ove uredbe koji zaposli nezaposlenu osobu iz člana 2. stav (1) nezavisno o stepenu stručne spreme na period od 12 mjeseci, ima pravo na refundiranje troškova u iznosu koji odgovara ukupnom iznosu obaveznih doprinosa na najnižu plaću u Federaciji i iznosu za sufinansiranje plaće u visini od 100% najniže plaće u Federaciji, uključujući i porez na dohodak. (2) Osoba koja se sama zapošljava nezavisno o stepenu stručne spreme na period od 12 mjeseci, ima pravo na refundiranje troškova u iznosu koji odgovara ukupnom iznosu obaveznih doprinosa na najnižu plaću u Federaciji i iznosu za sufinansiranje plaće u visini od 100% najniže plaće u Federaciji, uključujući i porez na dohodak. (3) Za zaposlenike kojima se isplaćuje najniža plaća u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kao i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih zanata, iznos za sufinansiranje obaveznih doprinosa refundira se u zakonom propisanom iznosu, koji ne može biti veći od iznosa iz st. 1. i 2. ovog člana. Član 9. (Ograničenje u pogledu korištenja prava) (1) Poslodavac koji koristi sredstva poticaja u smislu ove uredbe, ne može za istu osobu koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu, niti po toj osnovi ostvariti druga prava. (2) Poslodavac ne može koristiti subvencije u smislu ove uredbe za drugu novozaposlenu osobu u periodu od godinu dana od dana prestanka radnog odnosa za zaposlenika za kojeg je subvenciju koristio, osim ako je do prekida radnog odnosa došlo iz razloga navedenih u članu 6. stav 2. (3) Osoba koja se sama zapošljava ne može koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu, niti po toj osnovi ostvarivati druga prava. Član 10. (Trajanje radnog odnosa sufinansirane osobe) Radni odnos zaposlenika koji se zapošljavaju i osoba koje se same zapošljavaju uz subvencioniranje u smislu ove uredbe traje koliko i period za koji se osigurava subvencija u skladu sa članom 8. ove uredbe i još najmanje isti period nakon isteka tog roka. Član 11. (Postupak za dodjelu subvencije) (1) Postupak za dodjelu subvencije pokreće se na osnovu javnog poziva koji objavljuje Zavod za zapošljavanje i koji ostaje otvoren do utroška raspoloživih sredstava. (2) Javni poziv se objavljuje na internetskoj stranici Zavoda za zapošljavanje, i u najmanje dva dnevna lista dostupna na cijelom području Federacije. (3) Javni poziv sadrži uslove za prijavu (uključujući i uslove za predaju dokumentacije elektronskim putem), dokumentaciju koju je potrebno priložiti uz prijavu, rokove za podnošenje prijave i naznaku da se dokumentacija podnosi Zavodu za zapošljavanje. (4) Obrazac zahtjeva za subvenciju će propisati Zavod za zapošljavanje i isti će biti dostupan na internetskoj stranici Zavoda za zapošljavanje, te u prostorijama kantonalnih službi. (5) Zavod za zapošljavanje provjerava kvalificiranost poslodavaca i osoba koje se same zapošljavaju za učešće na javnom pozivu na osnovu podataka iz prijave kao i podataka koje pribavlja po službenoj dužnosti. Zavod za zapošljavanje dostavlja kantonalnoj službi spisak prijavljenih poslodavaca sa provjerenim podacima. (6) Na zahtjev Zavoda za zapošljavanje, Porezna uprava je dužna dati podatke o poslodavcu od značaja za verifikaciju kvalificiranosti poslodavca. (7) Nakon utvrđivanja potpunosti i validnosti dokumentacije, kantonalna služba potpisuje i ovjerava sve primjerke ugovora o sufinansiranju i dostavlja ih Zavodu za zapošljavanje, koji također potpisuje i ovjerava sve primjerke ugovora o sufinansiranju, te zadržava jedan primjerak, a ostale vraća kantonalnoj službi. Kantonalna služba zadržava jedan primjerak ugovora o sufinansiranju, a jedan prosljeđuje poslodavcu, odnosno osobi koja se sama zapošljava. Član 12. (Nadzor nad ispunjavanjem uslova za subvencije) (1) Nadzor nad ispunjavanjem uslova iz člana 4., 5., 6. i 7. ove uredbe za vrijeme korištenja subvencije, vršit će Zavod za zapošljavanje u saradnji s Poreznom upravom, na mjesečnoj osnovi i o tome informirati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. (2) Zavod za zapošljavanje će putem Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, dostavljati Vladi Federacije Bosne i Hercegovine kvartalni izvještaj o napretku u implementaciji, korištenju subvencija i dostignutim ciljevima. (3) Radi praćenja uslova za korištenje subvencija u smislu ove uredbe Porezna uprava osigurava da se prilikom prijave za upis osiguranja u Jedinstveni sistem označi poslodavac koji koristi subvenciju u smislu ove uredbe, kao i da je osoba zaposlena putem subvencije u radnom odnosu. (4) Ako poslodavac i osoba koja se sama zapošljava ne postupaju na način utvrđen članovima 4., 5., 6. i 7. ove uredbe, Porezna uprava će obavijestiti Zavod za zapošljavanje koji će pokrenuti proceduru povrata iskorištenog iznosa subvencije. Član 13. (Obaveze poslodavca u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza) (1) Ako tokom trajanja radnog odnosa iz člana 10. ove uredbe nastupe okolnosti uslijed kojih poslodavac ne ispunjava neki od uslova iz člana 4. ove uredbe, poslodavac gubi pravo na subvenciju danom prestanka ispunjavanja uslova, te je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ispunjavanja uslova obračunati i uplatiti Zavodu za zapošljavanje iznos u visini ukupno iskorištenih sredstava subvencije. (2) Ako u toku korištenja subvencije poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih u skladu sa članom 4. stav 1. tačka c) uvećan za broj novozaposlenih lica za koja ostvaruje subvenciju, poslodavac gubi pravo na subvenciju pri čemu u slučaju kada je subvencija korištena za više novozaposlenih lica prvo gubi subvenciju za onog novozaposlenog sa kojim je ranije zasnovao radni odnos. (3) Ako Zavod za zapošljavanje, Federalna uprava za inspekcijske poslove ili Porezna uprava utvrde da je došlo do smanjenja broja zaposlenih i da poslodavac nije postupio u skladu sa članom 6. ove uredbe, poslodavac je dužan da uplati, pored novčanog iznosa iz stava 2. ovog člana i pripadajuću zakonsku kamatu u skladu sa važećim propisima, počev od dana isteka roka definiranog stavom 1.ovog člana. Član 14. (Obaveze osobe koja se sama zapošljava u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza) Ako tokom trajanja radnog odnosa iz člana 10. ove uredbe, nastupe okolnosti uslijed kojih dođe do prestanka registrirane djelatnosti iz člana 5. stav a) uredbe, osoba koja se sama zapošljava je dužna u roku od 30 dana od dana prestanka rada registrirane djelatnosti iz člana 5. stav a) ove uredbe, obračunati i uplatiti Zavodu za zapošljavanje iznos u visini ukupno iskorištenih sredstava subvencije sa pripadajućom zakonskom kamatom. Član 15. (Osiguranje povrata sredstava u slučaju neispunjenja uslova za korištenje subvencije) Povrat isplaćenih sredstava na ime subvencije zbog neispunjavanja uslova od strane poslodavca i osobe koja se sama zapošljava, garantira se bjanko potpisanom i ovjerenom mjenicom, sa naznakom "bez protesta", koju su poslodavac, odnosno osoba koja se sama zapošljava, dužni dostaviti, zajedno sa mjeničnom izjavom – ovlaštenjem za popunjavanje mjenice i bjanko potpisanim i ovjerenim nalogom za plaćanje, prilikom zaključivanja ugovora o sufinansiranju sa Zavodom za zapošljavanje odnosno kantonalnim službama. Član 16. (Izvori sredstava za subvencije) (1) Sredstva za subvencije u smislu ove uredbe osigurana su u Budžetu Federacije, na poziciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, a realizirat će se putem Zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi. (2) Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će dostaviti na usvajanje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Plan raspodjele sredstava po kantonima u zavisnosti od broja nezaposlenih osoba iz člana 2. stav (1) ove uredbe. O svim budućim preraspodjelama unutar kantona, odlučuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, prema ukazanim potrebama. Član 17. (Obračun subvencija i način podnošenja zahtjeva) (1) Zavod za zapošljavanje će izvršiti refundaciju sredstava za svakog poslodavca pojedinačno, kao i za osobu koja se sama zapošljava, na način da refundira ugovoreni iznos za protekli mjesec. (2) Nakon potpisivanja ugovora o sufinansiranju, poslodavac, odnosno osoba koja se sama zapošljava, je u obavezi da, najdalje do kraja mjeseca za protekli mjesec, kantonalnoj službi dostavlja specifikacije plaće ovjerene u Poreznoj upravi, ovjerene i potpisane platne liste osobe za koju se osigurava subvencija, uplatnice za pojedinačne isplate plaća, a u slučaju zbirne uplate plaća, kopije izvoda banke iz kojih je vidljiva isplata pojedinačne plaće za sufinansiranu osobu. (3) Kantonalna služba priprema izvještaj o ispunjavanju uslova za isplatu poslodavcu u pisanoj formi i dostavlja ga Zavodu za zapošljavanje, te o tome vodi evidenciju u odgovarajućoj bazi. (4) Zavod za zapošljavanje, na osnovu dostavljenog izvještaja kantonalne službe o ispunjavanju uslova za isplatu, podnosi zahtjev za refundaciju Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta. Nakon odobrenja zahtjeva, Zavod za zapošljavanje će korisniku sredstava mjesečno refundirati ugovoreni iznos za protekli mjesec, do isteka ugovorene obaveze sufinansiranja. Član 18. (Nadzor nad primjenom Uredbe) (1) Upravni nadzor nad primjenom ove uredbe vrši Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ove uredbe vrše Porezna uprava i Federalna uprava za inspekcijske poslove, svako u skladu sa svojim propisanim nadležnostima. Član 19. (Kaznene odredbe) (1) Novčanom kaznom u visini trostrukog iznosa obaveze po sufinansiranoj osobi koja proizilazi na osnovu subvencije iz člana 8. ove uredbe, kaznit će se za prekršaj poslodavac i osoba koja se sama zapošljava ukoliko manje obračuna ili ne uplati doprinose, porez i neto plaću na način i u rokovim propisanim ovom uredbom, odnosno ukoliko ne osigura trajanje radnog odnosa u smislu člana 10. ove uredbe. (2) Visina novčane kazne u trostrukom iznosu iz stava 1. ovog člana ne može preći 10.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom od 3.000 KM za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi. (4) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM za prekršaj u smislu čl. 10. i 14. ove uredbe, kaznit će se osoba koja se sama zapošljava.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/14 10.12.2014 SN FBiH 21/23, SN FBiH 82/21, SN FBiH 50/14 cijana ,električna energija
Pravilnik o načinu praćenja potrošnje lijekova FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 98/14 03.12.2014 lijekovi,potrošnja PRAVILNIK O NAČINU PRAĆENJA POTROŠNJE LIJEKOVA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuje se način praćenja potrošnje lijekova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH). Članak 2. (1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost prometa gotovim lijekovima na malo i koje posjeduju važeće rješenje mjerodavnog kantonalnog ministarstva zdravstva za obavljanje navedene djelatnosti suglasno Zakonu o ljekarničkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) i propisima donesenim temeljem tog zakona, dužne su voditi evidencije o nabavama i potrošnji lijekova. (2) Evidencije iz stavka (1) ovog članka vode se i sukladno članku 26. Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/12), kao i propisima donesenim temeljem tog zakona. (3) Odredbe ovog pravilnika shodno se primjenjuju i na promet medicinskim sredstvima koje obavljaju ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne, ljekarne u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. II. SADRŽAJ EVIDENCIJA Članak 3. Evidencija o nabavama i potrošnji lijekova na esencijalnoj listi, koje djelom ili u punom iznosu financira zavod zdravstvenog osiguranja obvezno sadržava sljedeće podatke: Broj 98 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 3. 12. 2014. a) ID kod lijeka b) redni broj na federalnoj esencijalnoj listi c) šifra ATC d) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka e) naziv gotovog lijeka (zaštićeni naziv lijeka) f) oblik, jačina i pakiranje lijeka g) proizvođač lijeka h) režim izdavanja lijeka (na recept ili bez recepta) i) financiranje lijeka (% sudjelovanja zavoda zdravstvenog osiguranja) j) ukupna nabavljena količina gotovog lijeka izražena brojem kutija k) ukupna izdana količina gotovog lijeka izražena brojem kutija l) ukupna nabava gotovog lijeka izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) m) ukupna prodaja gotovog lijeka izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) n) naziv zdravstvene ustanove o) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) p) početni datum q) završni datum r) ID broj ustanove Članak 4. Evidencija o nabavama i potrošnji lijekova koji nisu na esencijalnoj listi, koje dijelom ili u punom iznosu ne financira zavod zdravstvenog osiguranja obvezno sadržava sljedeće podatke: a) ID kod lijeka b) šifra ATC c) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka d) naziv gotovog lijeka (zaštićeni naziv lijeka) e) oblik, jačina i pakiranje lijeka f) proizvođač lijeka g) režim izdavanja lijeka (uz recept ili bez recepta) h) ukupna nabavljena količina gotovog lijeka izražena brojem kutija i) ukupna izdana količina gotovog lijeka izražena brojem kutija j) ukupna nabava gotovog lijeka izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) k) ukupna prodaja gotovog lijeka izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) l) naziv zdravstvene ustanove m) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) n) početni datum o) završni datum p) ID broj ustanove Članak 5. Evidencije iz čl. 3. i 4. dužne su voditi ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne i ljekarne u privatnoj praksi. Članak 6. (1) Evidencija o nabavama i potrošnji medicinskih sredstava obvezno sadrži sljedeće podatke: a) ID kod medicinskog sredstva b) naziv medicinskog sredstva c) deklarirana namjena medicinskog sredstva d) pakiranje (veličina, dimenzije sa svim varijacijama) e) klasa medicinskog sredstva (klasa I, IIa, IIb, III) f) kategorija medicinskog sredstva g) priroda proizvoda (neinvanzivna, invanzivna, aktivna) h) kataloški broj i) proizvođač medicinskog sredstva j) režim izdavanja (uz recept ili bez recepta) k) financiranje medicinskog sredstva (% sudjelovanja zavoda zdravstvenog osiguranja) l) ukupna nabavljena količina medicinskog sredstva izražena brojem kutija m) ukupna izdana količina medicinskog sredstva izražena brojem kutija n) ukupna nabava medicinskog sredstva izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) o) ukupna prodaja medicinskog sredstva izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) p) naziv zdravstvene ustanove q) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) r) početni datum s) završni datum t) ID broj ustanove (2) Evidencije iz stavka (1) ovog članka dužne su voditi ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne, ljekarne u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Članak 7. Obveza je pravnih i fizičkih osoba iz članka 1. ovog pravilnika da evidencije utvrđene ovim pravilnikom vode točno, uredno i pravovremeno. III. NAČIN I ROKOVI DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA O PODATCIMA IZ EVIDENCIJA Članak 8. Podatci sadržani u evidencijama iz čl. 3., 4. i 6. ovog pravilnika vode se na izvještajnim obrascima koji su sastavni dio ovog pravilnika (Prilozi: 1., 2. i 3.). Članak 9. (1) Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovog pravilnika uredno popunjene izvještajne obrasce dostavljaju nadležnom kantonalnom ministarstvu zdravstva do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu u pisanom i elektroničkom obliku. (2) Kantonalna ministarstva zdravstva dostavljaju završno izvješće za područje kantona Federalnom ministarstvu zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu u pisanom i elektroničkom obliku sukladno izvještajnim obrascima iz članka 8. ovog pravilnika. (3) Završno izvješće iz stavka (2) ovog članka sadrži sljedeće podatke: a) prikaz potrošnje svih gotovih lijekova s načinom izdavanja na recept u ljekarni, b) prikaz potrošnje svih gotovih lijekova s načinom izdavanja bez recepta u ljekarni, c) prikaz udjela bolničke potrošnje, d) prikaz potrošnje medicinskih sredstava prema klasi i kategoriji medicinskih sredstava, nazivu medicinskih sredstava, s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju izdanih medicinskih sredstava za svako medicinsko sredstvo posebno. (4) Uz zbirno izvješće nadležnog kantonalnog ministarstva zdravstva, Ministarstvu se dostavljaju i pojedinačna izvješća sačinjena od pravnih i fizičkih osoba iz članka 1. Srijeda, 3. 12. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Stranica 73 ovog pravilnika sa područja kantona, i to u pisanom i elektroničkom obliku. Članak 10. (1) Izvješće Ministarstva sastoji se od prikaza koji uključuje sljedeće podatke: a) prikaz ukupne potrošnje za svaku glavnu anatomsku grupu s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju kutija za svaki gotov lijek u Federaciji BiH, b) prikaz udjela bolničke potrošnje u Federaciji BiH, c) prikaz potrošnje gotovih lijekova po kantonima, d) prikaz potrošnje medicinskih sredstava prema klasi i kategoriji medicinskih sredstava, nazivu medicinskih sredstava, s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju izdanih medicinskih sredstava za svako medicinsko sredstvo posebno u Federaciji BiH. (2) Pored podataka iz stavka (1) ovoga članka Ministarstvo sačinjava i pisano izvješće s kratkim osvrtom na izračunate podatke i komentar na promjene u odnosu na prethodni izvještajni period. (3) Osim prikaza potrošnje iz stavka (1) ovoga članka, federalni ministar zdravstva (u daljem tekstu: ministar) može tražiti i dodatne podatke vezane uz potrošnju gotovih lijekova, kao i potrošnju medicinskih sredstava. Članak 11. Ministarstvo temeljem zaprimljenih završnih izvješća kantonalnih ministarstava zdravstva iz članka 9. ovog pravilnika izrađuje izvješće o potrošnji gotovih lijekova i medicinskih sredstava za teritoriju Federacije BiH najkasnije do 30. rujna za prethodnu kalendarsku godinu. Članak 12. (1) Ministar može povjeriti obavljanje pojedinih poslova određenih ovim pravilnikom drugoj stručnoj ustanovi, odnosno fizičkoj osobi suglasno Pravilniku o kriterijima za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/13). (2) Ustanova, odnosno fizička osoba iz stavka (1) ovoga članka obvezna je čuvati tajnost svih podataka o korisniku gotovoga lijeka i medicinskog sredstva za koje je saznala u obavljanju povjerenih poslova, a sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06, 76/11 i 89/11). Članak 13. Izvješće o potrošnji gotovih lijekova i medicinskih sredstava za teritoriju Federacije BiH iz članka 11. ovog pravilnika, inkorporira se u izvješća iz članka 56. stavak 4. Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva i dostavlja na razmatranje Vladi Federacije BiH. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Podatci u evidencijama o ID kodu lijeka iz članka 3. točka a), članka 4. točka a) i ID kodu medicinskog sredstva iz članka 6. stavak 1. točka a) vodit će se nakon uspostave jedinstvenog informacijskog sustava zdravstvene zaštite na području kantona. Članak 15. Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovog pravilnika dužne su uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 16. Kantonalna ministarstva zdravstva dužna su usuglasiti izvješćivanje o prometu gotovih lijekova i medicinskih sredstava u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 17. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 89/14 31.10.2014 SN FBiH 21/23, SN FBiH 84/19 električna energija,kupac
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 58/14 18.07.2014 SN FBiH 42/21, SN FBiH 44/20, SN FBiH 08/18 pravilnik,građevina Na temelju člana 76. stava 2. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) - u daljem tekstu: Zakon, federalni ministar prostornog uređenja donosi PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja tehničkog pregleda građevine u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, sadržaj završnog izvještaja nadzornog organa o izvedenim radovima i sadržaj završnog izvještaja Komisije za tehnički pregled (u daljem tekstu: komisija) građevine o izvršenom pregledu. II. NAČIN IMENOVANJA ČLANOVA KOMISIJE ZA TEHNIČKI PREGLED Član 2. U svrhu obavljanja tehničkog pregleda građevine Federalno ministarstvo prostornog uređenja (u daljem tekstu: Ministarstvo) na prijedlog voditelja postupka rješenjem imenuje komisiju za obavljanje tehničkog pregleda prema odredbama člana 68. stava 3. Zakona, sa liste stručnih lica, koji ispunjavaju uvjete iz člana 68. st. 5., 6., 7. i 8. Zakona. Rješenje iz stavka 1. ovoga člana dostavlja se i investitoru koji je o mjestu, danu i satu početka tehničkog pregleda dužan obavijestiti ostale sudionike u gradnji te osigurati njihovu prisutnost na tehničkom pregledu. Član 3. Ministarstvo će svake četvrte godine, objaviti javni poziv u sredstvima javnog informiranja za dostavu prijava sa referencama diplomiranih inženjera, koji ispunjavaju uvjete za učešće u radu komisije. U radu komisije ne mogu učestvovati zaposlenici Ministarstva. Član 4. Ministarstvo neće donositi rješenje o imenovanju komisije, te će o zahtjevu za izdavanje odobrenja za upotrebu odlučiti bez obavljanja tehničkog pregleda (odbiti zahtjev), ako je: - zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu nerazumljiv ili sadrži druge formalne nedostatke zbog kojih se po njemu ne može postupati, odnosno ako zahtjev nije potpun, a podnositelj zahtjeva u određenom roku te nedostatke ne otkloni, odnosno zahtjev ne upotpuni, - nije uređen odnos sudionika u građenju, odnosno nije dostavljen pisani dokaz o izmirenim međusobnim obavezama, - donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje, - u toku postupak za ukidanje ili poništenje odobrenja za građenje po pravu nadzora. III. POSTUPAK VRŠENJA TEHNIČKOG PREGLEDA Član 5. Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi članovi komisije i predsjednik komisije bez čijeg se prisustva tehnički pregled ne može obaviti. Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u građenju, te komisiji dati sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje odobrenja za upotrebu. Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela, s glavnim projektom koji je sastavni dio odobrenja za građenje. Ako je revident u izvještaju o obavljenoj kontroli glavnog projekta zahtijevao kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova u određenoj fazi građenja, dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o ispunjavanju tih zahtjeva. Ako koji od sudionika u gradnji ne pristupi tehničkom pregledu, predsjednik komisije može odgoditi obavljanje tehničkog pregleda ili odrediti provođenje onih radnji koje se po prirodi stvari mogu provoditi bez prisutnosti tog sudionika. U slučaju iz stava 5. ovoga člana, ako to priroda stvari dopušta, predsjednik komisije može odlučiti da je za provedbu tehničkog pregleda, umjesto sudjelovanja sudionika u gradnji, dovoljno njegovo mišljenje ili drugo izjašnjenje u pisanom obliku. Godina XXI - Broj 58 Petak S A R A J E V , 18. 7. 2014. godine O ISSSN 1512-7079 Petak, 18. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 - Strana 29 Ako u slučaju iz st. 3. i 4. ovoga člana projektant odnosno revident ne daju mišljenje na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku, smatra se da je pozitivno mišljenje dato. Član 6. U svrhu provođenja tehničkog pregleda i utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s odobrenjem za građenje, komisija obavlja uviđaj na građevini za koju je zatraženo odobrenje za upotrebu, te uvid u dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, kao i dokumentaciju koju je prema odobrenju za građenje odnosno propisima u skladu s kojima je građevina izgrađena, investitor dužan komisiji dati na uvid. Tehnički pregled vodi i radom komisije upravlja predsjednik komisije. Član 7. Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg građevina ne ispunjava neki od bitnih zahtjeva za građevinu, uvjete nesmetanog pristupa i kretanja u građevini ili da nije izgrađena u skladu sa urbanim uslovima, odnosno ako nije priključena na javno-prometnu površinu i druge objekte i uređaje komunalne infrastrukture određene urbanim uslovima, a taj se nedostatak može otkloniti bez izmjene ili dopune odobrenja za građenje, Ministarstvo će odredit rok za otklanjanje takvog nedostatka, te članove komisije koji su dužni provesti kontrolni pregled nakon što taj nedostatak bude otklonjen. Članovi komisije iz stava 1. ovog člana dužni su zapisnik s kontrolnog pregleda dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti investitora da je utvrđeni nedostatak otklonjen. Član 8. U postupku izdavanja odobrenja za upotrebu za složenu građevinu za koju je izdato načelno odobrenje za građenje kojim je određena mogućnost izdavanja posebnih odobrenja za uporabu za njene pojedine dijelove, provodi se više tehničkih pregleda. IV. PISANA IZJAVA IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I USLOVIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE Član 9. Pisana izjava izvođača, o izvedenim radovima i uslovima održavanja građevine, sadrži: - naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, datum izdavanja odobrenja za građenje po kojoj je građevina izgrađena, - podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta, - izjavu o udovoljavanju uslovima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uslova za građevinu, te lokacijskih uslova, - izvještaj o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i upotrebu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uslove, - izvještaj o izmjenama tokom građenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama ili dopunama odobrenja za građenje, - izjašnjenje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tokom gradnje, te o njihovom utjecaju na upotrebljivost građevine, - druge podatke značajne za održavanje zavisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.). Prilog pismenoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, te popis isprava kojima se dokazuje upotrebljivost ugrađenih građevnih proizvoda, dokaza o usklađenosti ugrađene opreme, isprava o usklađenosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama i kontrole kvalitete i sl.) i drugi dokazi upotrebljivosti u skladu sa Zakonom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija prema odobrenju za građenje odnosno propisu u skladu s kojima je građevina izgrađena. Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini. Izjave izvođača do podnošenja zahtjeva za odobrenje za upotrebu čuva odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno glavni inženjer gradilišta kada je imenovan. U slučaju kada je određen izvođač koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni izvođač) izjava glavnog izvođača sadrži podatke o građevini i odobrenju za građenje, izjavu o jedinstvenosti i međusobno usklađenih radova, te popis izjava svih izvođača koji su sudjelovali u građenju građevine. Istinitost i tečnost izjava, podataka, izvještaja i izjašnjenja iz stava 1., 2., 3. i 4. ovoga člana potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom izjave izvođača odnosno glavnog izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Članak 10. Završni izvještaj nadzornog organa o izgradnji građevine sadrži: - naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, datumom izdavanja odobrenja za građenje po kojoj je građevina izgrađena, - podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem glavnom projektu ili njegovom dijelu, - izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom i posebnim propisima, te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom, - izvještaj o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja usklađenosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, - izjašnjenje o manjkavostima odnosno nepravilnostima uočenim tokom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na upotrebljivost građevine, - podatke o vođenju, objedinjavanju i čuvanju građevinskog dnevnika, - izvještaj o izmjenama tokom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama odobrenja za građenje, - izvještaj o provedenom probnom radu ako je proveden, - izvještaj o probnom opterećenju ako je proveden, - izjašnjenje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji nemaju utjecaja na upotrebljivost građevine, - druge podatke u svezi s nadzorom zavisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, primopredaja radova i dokumentacije i sl.). Broj 58 - Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 18. 7. 2014. Završni izvještaj izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na osnovi zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inženjera. Završni izvještaj glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i odobrenju za građenje, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izgradnje građevine s odobrenjem za građenje, kao i podatke o izvještajima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tokom građenja. Završni izvještaj nadzornog inženjera za jednostavnu građevinu sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost. Istinitost i tečnosti izjava, podataka, izvještaja i izjašnjenja iz stava 1., 4., i 5. ovoga člana potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer potpisom završnog izvješća i pečatom ovlaštenog pravnog lica. V. IZVJEŠTAJ KOMISIJE O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE Član 11. O tehničkom pregledu i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik. Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži: - naziv ministarstva i klasifikacijsku oznaku zahtjeva za odobrenje za upotrebu, - vrijeme, mjesto, redoslijed i način rada komisije, - imena prisutnih članova komisije i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji, - podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvođaču i nadzornom organu) prema poslovima koje su obavljali tokom gradnje građevine, - podatke o odobrenju za građenje i glavnom projektu koji je njegov sastavni dio i njihovim izmjenama ili dopunama, odnosno podatke o glavnom projektu, - popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, - podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine, - podatak o prijavi početka građenja, - popis građevnih dnevnika, - podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru, - podatak o prijavi probnog rada, - podatke o završnom izvještaju nadzornog inženjera i izjavi izvođača i - druge podatke zavisno o vrsti i okolnostima gradnje građevine. U Zapisnik o tehničkom pregledu unose se svi podaci i činjenice značajne za izdavanje odobrenja za upotrebu, a naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, uvjeta nesmetanog pristupa i kretanja u građevini, te urbanih uslova, kao što su: - je li građevina izgrađena prema odobrenju za građenje i sa kojim izmjenama i dopunama, ako ih je bilo, - ima li neizvedenih radova prema glavnom projektu i može li se građevina i bez tih ne izvedenih radova koristiti odnosno staviti u pogon, - ima li na izgrađenoj građevini nedostataka koji se mogu otkloniti i u kojem se roku moraju otkloniti, - ima li izgrađena građevina nedostataka koji se ne mogu otkloniti bez izmjene ili dopune odobrenja za građenje, - mišljenje projektanta o usklađenosti izvedenih radova s glavnim projektom koji je sastavni dio odobrenja za građenje, - mišljenje revidenta o ispunjavanju zahtjeva za kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregleda radova u određenoj fazi građenja i - završno mišljenje komisije o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci to jest može li se izdati odobrenje za uporabu ili ne. Član 12. Sastavni dio izvještaja o tehničkom pregledu čine pojedinačni izvještaji svakog člana komisije sumarni u jedan izvještaj (proizilaze iz zapisnika iz člana 11. ovog Pravilnika), koji pored predsjednika potpisuju i svi članovi komisije. VI. NAČIN PLAĆANJA KOMISIJE Član 13. Troškove tehničkog pregleda građevine snosi investitor. Troškovi tehničkog pregleda građevine utvrđuju se zaključkom, koji donosi federalni ministar prostornog uređenja (u daljem tekstu: ministar). Član 14. Predsjedniku i članovima komisije pripada naknada za rad. Ministarstvo utvrđuje troškove tehničkog pregleda. Visina naknade po jednom danu utvrđuje se u zavisnosti od složenosti građevine odnosno složenosti samog tehničkog pregleda (složenost građevine za pregleda određuje voditelj postupka) i to: - manje složen objekat 70,00 KM - srednje složen objekat 100,00 KM - najsloženiji objekat 150,00 KM Dužina trajanja tehničkog pregleda obračunava se na temelju iskazanog broja (pregled tehničke i druge dokumentacije, vršenju tehničkog pregleda na licu mjesta, izradi zapisnika) dana potrebnih za obavljanje radnji u postupku tehničkog pregleda. (PRILOG TABELA 1.) Visinu naknade za rad članova komisije potvrđuje ministar uzimajući u obzir složenost, dužinu trajanja tehničkog pregleda i prijedloga predsjednika komisije. (PRILOG TABELA 2.) Član 15. Ministar po okončanju tehničkog pregleda građevine, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu po zahtjevu investitora, donosi zaključak po kojem je investitor dužan uplatiti iznos troškova naknade za izvršeni tehnički pregled. VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. Dok se formiraju liste stručnih lica za vršenje tehničkih pregleda, u skladu sa članom 3. ovog Pravilnika, Ministarstvo će imenovati komisiju sa ranije formiranih lista. Član 17. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o tehničkom pregledu građevine ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/06 i 23/08). Član 18. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-23-2-839/14 3. jula 2014. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Desnica Radivojević, s. r. Petak, 18. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 - Strana 31 Broj 58 - Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 18. 7. 2014.
Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/14 25.06.2014 SN FBiH 21/23, SN FBiH 82/21, SN FBiH 100/14 električna energija,cijana
Pravilnik o dopunama Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/14 09.04.2014 SN FBiH 36/19, SN FBiH 23/13, SN FBiH 44/12 apotekana djelatnosti AVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/12 i 23/13) (u daljem tekstu: Pravilnik), iza Poglavlja "VII - VOĐENJE DOKUMENTACIJE", dodaje se novo Poglavlje "VIII - INTERNACIONALNA APOTEKA" i novi čl. 39a. i 39b, koji glase: "VIII - INTERNACIONALNA APOTEKA Član 39a. Apoteka zdravstvena ustanova, koja obavlja apotekarsku djelatnost može steći status internacionalne apoteke. Status internacionalne apoteke iz stava 1. ovog člana može se dodijeliti za najviše jednu apoteku zdravstvenu ustanovu u kantonu. Internacionalna apoteka iz stava 1. ovog člana, u okviru apotekarske djelatnosti, obavlja nabavku lijekova iz inostranstva za potrebe određenog pacijenta, a koji je trenutno nedostupan na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine/Bosne i Hercegovine, i to uz predočenje recepta doktora medicine ili doktora stomatologije, kao i medicinske dokumentacije, a u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Na internacionalnu apoteku ne primjenjuju se kriteriji iz čl. 3. i 4. Pravilnika. Član 39b. Status internacionalne apoteke se stiče ukoliko se osigura ispunjenost slijedećih uvjeta, i to: - jedinstven funkcionalan prostor apoteke zdravstvene ustanove, u površini od najmanje 150 m2, - oprema koja je iznad standarda predviđenih za apoteku zdravstvenu ustanovu iz člana 28. Pravilnika, - stručna literatura iz člana 35. Pravilnika, - farmaceutski kadar u stalnom radnom odnosu, i to: najmanje tri magistra farmacije sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad izdatom od nadležne komore, sa minimalno pet godina radnog iskustva u struci i aktivnim znanjem minimalno jednog stranog jezika i tri farmaceutska tehničara sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad izdatom od nadležne komore sa minimalno pet godina radnog iskustva u struci, - rad internacionalne apoteke u dvije smjene, - lokacijska pristupačnost - u blizini glavnih puteva i saobraćajnica, - informatičku podršku saglasno savremenim zahtjevima apotekarske struke kojom se omogućava pristup odgovarajućoj domaćoj i stranoj stručnoj literaturi.". Dosadašnja poglavlja "VIII - NAČIN I POSTUPAK VERIFIKACIJE" i "IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE", postaju poglavlja IX i X. Član 2. Iza člana 41. Pravilnika, dodaje se novi član 41a, koji glasi: "Član 41a. Zahtjev za sticanje statusa internacionalne apoteke podnosi osnivač apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove, nadležnom kantonalnom ministarstvu. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - rješenje nadležnog kantonalnog ministra o verifikaciji rada apoteke zdravstvene ustanove izdato u smislu člana 46. Pravilnika, kao i rješenje o upisu u sudski registar kod nadležnog općinskog suda, - ukoliko je apoteka zdravstvena ustanova u procesu osnivanja, prilaže se odluka odnosno ugovor o osnivanju zdravstvene ustanove, - dokaz o ispunjavanju pojedinačnih uvjeta za sticanje statusa internacionalne apoteke iz člana 39b. ovog pravilnika, i to: a) dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, b) atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, c) spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što Број 27 - Страна 116 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 4. 2014. uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), d) u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, e) dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. Pravilnika, f) spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama ovog pravilnika, g) dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, h) dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, i) dokaz o ispunjenosti lokacijske pristupačnosti, j) dokaz o posjedovanju informatičkog sistema koji omogućava pristup odgovarajućoj domaćoj i stranoj stručnoj literaturi, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, samo ukoliko je javna zdravstvena ustanova, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 3, tačka h) ovog člana tražit će se u postupku sticanja statusa internacionalne apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 3. Odredbe čl. 38, 45, 46, 47. i 48. Pravilnika shodno se primjenjuju na rad i verifikaciju internacionalne apoteke. Član 4. Iza člana 42. Pravilnika, dodaju se novi čl. 42a. i 42b, koji glase: "Član 42a. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad ogranka apoteke kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju ogranka apoteke izdate u smislu člana 6. Pravilnika, - rješenje o ispunjavanju uvjeta za apoteku zdravstvenu ustanovu izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva u smislu člana 46. Pravilnika, a koja je osnivač ogranka apoteke, - rješenje o upisu apoteke zdravstvene ustanove u sudski registar nadležnog općinskog suda u Federaciji, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora iz člana 17. Pravilnika, - dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme iz člana 29. Pravilnika, sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama člana 36. Pravilnika, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. stav 1. Pravilnika, - dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo u slučaju javne zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 12. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada ogranka apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Izuzetno od st. 1, 2, i 3. ovog člana u slučaju promjene osnivačko-vlasničke strukture apoteke zdravstvene ustanove odnosno ogranka apoteke zdravstvene ustanove koja već ima važeće rješenje o odobrenju za rad izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva, verifikacija rada ogranka apoteka obavlja se na način utvrđen u članku 47a. Pravilnika. Član 42b. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad depoa apoteke kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - rješenje o ispunjavanju uvjeta za apoteku zdravstvenu ustanovu izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva u smislu člana 46. Pravilnika, a koja je osnivač depoa apoteke, - rješenje o upisu apoteke zdravstvene ustanove u sudski registar nadležnog općinskog suda u Federaciji, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora iz člana 19. Pravilnika, - dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, Сриједа, 9. 4. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 27 - Страна 117 - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme iz člana 32. Pravilnika, sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama iz člana 36. Pravilnika, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. stav 1. Pravilnika, - dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo u slučaju javne zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 10. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada depoa apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti.". Član 5. Odredbe čl. 45, 46, 47. i 48. Pravilnika shodno se primjenjuju i na verifikaciju rada ogranka apoteke i depoa apoteke.
Uredba o naknadama za plastične kese tregerice FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/14 05.02.2014 kese,plastične kese UREDBU O NAKNADAMA ZA PLASTIČNE KESE TREGERICE Predmet uređivanjaČlan 1. Predmet Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice (u daljem tekstu: Uredbe) je uvođenje naknade za plastične kese tregerice, čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona, koja odbačena onečišćuje okoliš. Tanke plastične kese sa ručkama (kese u tuljcima ili pojedinačne kese) u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi su definisane propisom o ambalaži i nisu predmet ove uredbe, osim ako se besplatno distribuiraju kupcima na kasi kao kese za kupljenu robu. Ovom uredbom propisuju se obveznici obračunavanja i plaćanja naknade, visina i način obračuna i plaćanja naknade za plastične kese tregerice stavljene u promet, te aktivnosti evidentiranja i izvještavanja. Značenje izrazaČlan 2. Plastična kesa tregerica (u daljem tekstu: plastična kesa) je vrsta polietilenske kese, sa ili bez aditiva za razgradnju, čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koja nema posebno izrađene ručke, nego su one sastavni dio plastične kese. Trgovac je pravno ili fizičko lice koje se bavi trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10). Obveznici plaćanja naknadeČlan 3. Obaveznici plaćanja naknade (u daljem tekstu: obveznici plaćanja) su trgovci registrovani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice. Visina i način obračuna i plaćanja naknadeČlan 4. Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50,00 KM po jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa. Naknadu iz stava 1. ovog člana obveznik plaćanja obračunava na osnovu podataka o količini plastičnih kesa stavljenih u promet prema Izvještaju iz člana 5. stav 2. Uredbe. Naknada za stavljanje u promet plastičnih kesa, koje nisu obuhvaćene Izvještajem iz člana 6. stav 3. Uredbe, iznosi 0,08 KM po komadu, odnosno 80,00 KM po jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa. Obaveza plaćanja naknade iz stava 3. ovog člana utvrđuje se rješenjem nadležnog inspekcijskog organa, obračunata na osnovu razlike stvarnih u etnosu na zalihe iskazane u izvještajima obveznika. Član 5. Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Fond) radi stavljanja u promet plastičnih kesa i to 2 puta godišnje na Сриједа, 5. 2. 2014. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 9 - Страна 3 osnovu Izvještaja iz stava 2. ovog člana, a za obračunske periode i u rokovima iz člana 6. st. 3. i 4. uredbe. Obveznici plaćanja dostavljaju Fondu Izvještaj na Obrascu iz člana 6. stav 3. o količini plastičnih kesa stavljenih u promet u obračunskim periodima i rokovima i na način iz st. 3. i 4. člana 6. Uredbe. Obveznici plaćanja su dužni uz Izvještaj dostaviti Fondu dokaze o uplati naknade na- račun Fonda. Obaveza plaćanja naknade iz člana 4., stav 3. ove uredbe utvrđuje se rješenjem inspekcijskog organa iz člana 7., na osnovu razlike količine prikazane u Izvještaju u odnosu na zalihe plastičnih kesa, koje nisu prikazane u Izvještaju, i obvezniku plaćanja nalaže se da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja inspekcijskog organa izvrši uplatu naknade na račun Fonda. Obveznik plaćanja je dužan dostaviti Fondu dokaz o uplati naknade po rješenju nadležne inspekcije. Ukoliko obveznik plaćanja dostavi Fondu Izvještaj bez dokaza o uplati naknade Fond će u roku od 15 dana od dana isteka roka za uplatu dostaviti obvezniku plaćanja Opomenu za dostavu dokaza o uplati, a ukoliko se uplata ne izvrši u Opomeni ostavljenom roku, Fond će o tome izvijestiti nadležnu inspekciju, radi provođenja inspekcijskog nadzora i pokretanja postupka izricanja propisanih prekršajnih sankcija. Evidencija i izvještavanjeČlan 6. Trgovci će voditi evidenciju o količini nabavljenih plastičnih kesa, podatke o potrošnji kesa i stanju zaliha te o dostavljenim izvještajima i dokazima o uplati naknade. Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine će uspostaviti i voditi Evidenciju dostavljenih izvještaja i dokaza o uplati naknade za plastične kese. Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet i dokaze o uplati naknade iz stava 2. člana 5. Uredbe obveznik plaćanja dostavlja Fondu dva puta godišnje, na obrascu čiju formu i sadržaj propisuje Fond. Rok za dostavu polugodišnjeg Izvještaja je kraj sedmog mjeseca tekuće godine, a godišnjeg Izvještaja kraj trećeg mjeseca naredne godine. Inspekcijski nadzorČlan 7. Nadzor nad provođenjem Uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove: - inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općine. Kaznene odredbeČlan 8. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obveznik plaćanja koji ne uplati naknadu shodno odredbama ove uredbe, ne dostavi Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet, odnosno ne dostavi dokaz o uplati propisane naknade u skladu sa stanjem iz Izvještaja, a sve za periode i u rokovima iz člana 6. stav 3. i 4. uredbe, ili iskaže u izvještaju netačne podatke. Za prekršaj iz stava l. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
Pravilnik o dopunama Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/13 22.03.2013 SN FBiH 36/19, SN FBiH 27/14, SN FBiH 44/12 apotekarna djelatnost PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/12) (u daljem tekstu: Pravilnik), iza člana 47. dodaju se novi čl. 47a. i 47b. koji glase: "Član 47a. U slučaju promjene osnivačko-vlasničke strukture apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke zdravstvene ustanove koji već imaju važeće rješenje o odobrenju za rad izdato od strane nadležnog kantonalnog ministarstva, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak u smislu ponovne provjere ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, već navedenu statusnu promjenu osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, samo konstatira kroz izdavanje novog rješenja o odobrenju za rad apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke u kojem navode statusnevlasničke promjene. Zahtjev za izdavanje novog rješenja o odobrenju za rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke, a u smislu stava 1. ovog člana, podnosi novi osnivač-vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke i uz isti prilaže: - važeće rješenje kantonalnog ministarstva izdato za apoteku zdravstvenu ustanovu, odnosno ogranak apoteke ranijem osnivaču-vlasniku apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke, - ugovor zaključen između ranijeg osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke i novog osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke kojim se između ugovornih strana ustupaju, odnosno prihvataju prava osnivača-vlasnika nad apotekom zdravstvenom ustanovom, odnosno ogrankom apoteke, što uključuje i preuzimanje zatečenog prostora, opreme i kadra apoteke zdravstvene ustanove i ogranka apoteke. Ugovor podliježe obavezi notarske obrade isprava u skladu sa odredbama Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02). Po prijemu dokumentiranog zahtjeva iz stava 2. ovog člana, kantonalno ministarstvo donosi rješenje iz stava 1. ovog člana, u roku 7 (sedam) dana od dana podnošenja dokumentiranog zahtjeva. Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku. Član 47b. Apoteka zdravstvena ustanova može promijeniti sjedište u okviru svojih postojećih organaka apoteke zdravstvene ustanove, ako jedan od ogranaka zadovoljava uvjete prostora, opreme i kadra za apoteku zdravstvenu ustanovu utvrđenih Pravilnikom. Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se konstatira promjena sjedišta, na način predviđen u stavu 1. ovog člana, podnosi osnivač-vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove i uz isti prilaže dokaze o ispunjavaju uvjeta prostora, opreme i kadra iz člana 41. Pravilnika, izuzev saglasnosti kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke u smislu člana 6. istog Pravilnika. Rokovi utvrđeni za izdavanje rješenja o odobrenju rada apoteke zdravstvene ustanove, kao i rokovi za žalbu, te organ kojem se podnosi žalba utvrđeni članom 46. Pravilnika, shodno se primjenjuju i na rješavanje upravne stvari iz stava 1. ovog člana.". Član 2. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka Петак, 22. 3. 2013. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 13 apoteke ili apoteke u privatnoj praksi, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva.
Pravilnik o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i tgovinskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 49/12 06.06.2012 SN FBiH 100/23, SN FBiH 68/19, SN FBiH 35/18 trgovina,uslovi,tehnička opremljenost
Pravilnik o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/12 23.05.2012 SN FBiH 36/19, SN FBiH 27/14, SN FBiH 23/13 apotekarna djelatnost Broj 44 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. Изузетно од става 1. овог члана, апотеке здравствене установе, огранци апотеке и апотеке у приватној пракси које су одобрење за рад стекли на основу ранијих прописа из ове области, нису се дужне ускладити са чл. 3. и 4. овог правилника, као и условима који се односе на етажност простора апотеке, а у смислу члана 8. овог правилника. Члан 52. Захтјеви покренути код кантоналног министарства, а ради утврђивања испуњености услова простора, опреме и кадра за оснивање и рад апотеке здравствене установе односно апотеке у приватној пракси, а прије ступања на снагу овог правилника, наставит ће се према ранијим прописима који су важили у вријеме подношења захтјева. Члан 53. Ступањем на снагу овог правилника, престају важити одредбе: - Правилника о номенклатури, стандардима и нормативима у здравственој заштити ("Службени лист СР БиХ", број 10/83), - Правилника о условима у погледу простора, опреме и медицинско-техничке опреме за обављање приватне праксе у здравственој дјелатности ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 30/00 и 36/01) у дијелу који се односи на апотеке у приватној пракси, - Правилника о условима простора, опреме и кадра за организовање депоа лијекова ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/02). Члан 54. Овај правилник ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-37- 3135/12 17. маја 2012. године Сарајево Министар Проф. др Русмир Месиховић, с. р. Na osnovu člana 12. stav 4., člana 16. stav 7, člana 17. stav 6, a u vezi sa članom 70. stav 1. alineje 3, 4. i 5. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bliži uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra, kriteriji za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije. Član 2. Apotekarska djelatnost iz člana 1. ovog pravilnika obavlja se, u sljedećim organizacionim oblicima, u skladu sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), i to: - apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine i njihovim ograncima i depoima, - apotekama u privatnoj praksi, i - bolničkim apotekama. Izraz apoteka u smislu ovog pravilnika se upotrebljava za sve vrste organizacionih oblika iz stava 1. ovog člana, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno. Djelatnost galenskog laboratorija obavlja se u posebnim organizacionim jedinicama apoteke, a u skladu sa članom 16. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, kao i ovom pravilniku. II - KRITERIJI ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI Član 3. Apoteka se osniva u skladu sa geografskim i demografskim kriterijima. Dozvoljeno je osnivanje jedne apoteke za snabdijevanje lijekovima, i to na 3.000 stanovnika. U općinama, gradovima, odnosno gradskim i ruralnim oblastima sa više od 3.000 stanovnika za snabdijevanje lijekovima dozvoljeno je osnivanje dvije apoteke za najmanje 8.000 stanovnika, odnosno svaka sljedeća apoteka može se osnovati na svakih daljih 5.000 stanovnika, polazeći od 8.000 stanovnika. Član 4. Međusobna udaljenost između dvije apoteke iz člana 3. ovog Pravilnika ne može biti manja od 400 metara najbliže cestovne povezanosti. Međusobna udaljenost apoteka iz stava 1. ovog člana utvrđuje se geodetskim izmjerom ovlaštenog lica za obavljanje geodetskih poslova u skladu sa važećim propisima iz ove oblasti. Geodetski izmjer iz stava 2. ovog člana potrebno je pribaviti samo u slučaju kad već postoji osnovana apoteka na istoj općini, odnosno gradskoj i ruralnoj oblasti. Član 5. Izuzima se primjena demografskih i geografskih kriterija iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika u slučaju otvaranja depoa apoteke u demografski ugroženom području u smislu člana 15. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 6. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) svake kalendarske godine, i to do 1.02. tekuće godine, određuje slobodne lokacije na području kantona na kojima će se osnivati apoteke u skladu sa demografskim i geografskim kriterijima iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika, kao i potrebama kantona, odnosno lokalne zajednice za apotekarskom službom. Nakon određivanja lokacija iz stava 1. ovog člana, na podnijeti prethodni zahtjev osnivača buduće apoteke odnosno budućeg nositelja odobrenja za privatnu praksu, kantonalno ministarstvo izdaje saglasnost da se na toj lokaciji može osnovati apoteka. Saglasnost iz stava 2. ovog člana je preduvjet za pokretanje postupka odobravanja rada apoteke. Nije dozvoljeno osnivanje apoteka na lokacijama koje nisu dobile prethodnu saglasnost kantonalnog ministarstva, na način i po postupku utvrđenom u st. 1. i 2. ovog člana, bez obzira da li će apoteka imati status ugovorne apoteke, a saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), kao i propisa donijetih na osnovu tog zakona. III - SANITARNO TEHNIČKI I HIGIJENSKI UVJETI PROSTORA, KAO I TEHNIČKI UVJETI OPREME Član 7. Građevina u kojoj se nalaze prostorije apoteke moraju udovoljavati slijedećim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima: Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 63 - da su podovi i zidovi izgrađeni od čvrstog materijala, koji se lako čiste i održavaju - da je smještena na pristupačnom terenu, - da su prostorije građene od materijala koji osigurava zvučnu i termoizolaciju, - da se prostor može efikasno i brzo provjetriti, a da prostorije sa nedovoljnim prozračivanjem imaju osiguranu umjetnu ventilaciju, - da prostorije imaju trajno rješenje pitanja izvora zagrijavanja na način da budu zadovoljeni tehnički i ekološki standardi, - da je visina prostorija u skladu sa važećim građevinskim propisima, - da je, u pravilu, osiguran pristup licima sa invaliditetom u kolicima. Procjenu ispunjenosti sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta građevine u kojoj se nalazi apoteka obavlja nadležna sanitarna inspekcija, saglasno članu 247. stav 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10). Član 8. Apoteka može imati najviše dvije etaže, od kojih jedna etaža mora biti u prizemlju, a na drugoj etaži se ne može nalaziti prostor za izdavanje lijekova (oficina) i laboratorija. Član 9. Prostorije apoteke moraju udovoljavati svim propisanim komunalnim i sanitarnim uvjetima vodosnabdijevanja i odvođenja sanitarnih i drugih otpadnih voda, električnog dovoda, priključaka i plinovodnih, te drugih instalacija, kao i protivpožarne zaštite. Apoteka mora imati osigurano odvajanje čistog od nečistog dijela (pribora, potrošnoga medicinskog materijala i odjeće). U apoteci se osigurava odlaganje i zbrinjavanje farmaceutskog i drugog otpada, te uspostavlja sistem upravljanja farmaceutskim otpadom saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada ("Službeni glasnik BiH", broj 23/11). Član 10. Prostorije apoteke moraju biti osvijetljene prirodnim izvorom svjetlosti, a noću umjetnim izvorom svjetlosti. Ako nije moguće osigurati prirodni izvor svjetlosti u ukupnoj površini prostorija, prostorije se osvjetljavaju umjetnom rasvjetom određene jačine izražene u luksima i to: na radnim mjestima od 250 – 500, a u sanitarnom čvoru i garderobi rasvjetom od 70 – 100. Član 11. Vrata, zidovi i stropovi laboratorije i sanitarnog čvora moraju biti izvedeni u ravnim i glatkim površinama otpornim na učestalo i temeljito čišćenje u skladu sa važećim propisima. Prozori su izvedeni na način da se osigura mogućnost zračenja prostorija i čišćenja prozora. Podovi prostorija moraju biti izvedeni na način da se mogu brzo i lako čistiti, održavati i dezinficirati. Član 12. Prostorije apoteke moraju činiti funkcionalnu cjelinu. Ulaz za klijente je odvojen od ulaza za prijem robe. Ukoliko je apoteka osnovana na osnovu pretvaranja dijela stambenog prostora u poslovni prostor, a na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa, ulaz apoteke mora biti zaseban i ne smije imati vezu sa stambenim dijelom. Prostorije apoteke se ne mogu koristiti za stambene potrebe ili za druge namjene. Član 13. Lako zapaljive tvari i hemikalije čuvaju se u originalnoj ambalaži u zatvorenom prostoru ili u posebnom ormaru u skladu sa odgovarajućim propisima. Lijekovi koji sadrže opojne droge moraju se čuvati u metalnoj kasi pod ključem uz vođenje evidencije. Prilikom čuvanja, vođenja evidencija, kao i izdavanja lijekova koji sadrže opojne droge i psihotropne tvari, apoteke su dužne pridržavati se odredaba Zakona o apotekarskoj djelatnosti, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08), Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06), kao i Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/11, 64/11 i 82/11). Član 14. Medicinsko tehnička oprema apoteke i galenskog laboratorija mora imati atest proizvođača, kao i potvrdu o osiguranom redovnom servisiranju. Medicinska sredstva koja su dio opreme apoteke i galenskog laboratorija iz stava 1. ovog člana, u pravilu, trebaju imati dokaz da su upisana u Registar medicinskih sredstava Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija), a saglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i Pravilnikom o medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 4/10). Član 15. Na građevini u kojoj se obavlja apotekarska djelatnost potrebno je u roku osam dana od dana izdavanja rješenja o ispunjenosti uvjeta za rad apoteke, istaknuti ploču koja sadrži naziv djelatnosti u skladu sa rješenjem kantonalnog ministarstva, odnosno rješenjem kantonalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), kao i naznačenje radnog vremena apoteke. IV - UVJETI PROSTORA Apoteka zdravstvena ustanova Član 16. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 25 m², - laboratorij, veličine 15 m2, - prostor za aseptični rad ukoliko se u apoteci vrši izrada sterilnih lijekova, - prostor za pranje posuđa, veličine 4 m², - prostor za prijem robe, sa posebnim ulazom, veličine 6 m², - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, prema deklarisanim uvjetima čuvanja, veličine 15 m², - prostor za rukovodioca apoteke i obavljanje službe pripravnosti, - prostor za smještaj i čuvanje opojnih droga, odnosno metalni ormar sa ključem, - prostor za smještaj i čuvanje otrova odnosno odgovarajuće metalni ormar sa ključem, - prostor za čuvanje lako zapaljivih materija odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - u pravilu, prostor predviđen za povjerljive razgovore i savjetovanja sa pacijentom, u okviru oficine, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderoba za zaposlene. Broj 44 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. Ogranak apoteke Član 17. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u ogranku apoteke moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 20 m², - laboratorij, veličine 6 m2, - prostor za aseptični rad ukoliko se u apoteci vrši izrada sterilnih lijekova, - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, prema deklarisanim uvjetima čuvanja, veličine 10 m², - prostor za rukovodioca apoteke i obavljanje službe pripravnosti, - prostor za čuvanje lako zapaljivih materija i otrova, odnosno odgovarajući metalni ormari sa ključem, - u pravilu, prostor predviđen za povjerljive razgovore i savjetovanja sa pacijentom, u okviru oficine, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. Ogranak apoteke iz stava 1. ovog člana je pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja je njegov osnivač. Izuzetno, ogranak apoteke ne mora imati laboratorij u navedenoj veličini iz stava 1. alineja dva ovog člana, pod uvjetom da laboratorij za izradu galenskih lijekova ima apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač i koja ima sjedište u istom kantonu, kao i ogranak apoteke. Apoteka u privatnoj praksi Član 18. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci privatnoj praksi moraju se osigurati odgovarajući prostori po namjenama i veličinama utvrđenim u članu 17. stav 1. ovog pravilnika. Depo apoteke Član 19. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u depou, kao organizacionom obliku koji se isključivo osniva na demografski ugroženim područjima, odnosno u mjestima u kojim postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogućnosti za osnivanje apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 16 m², - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, veličine 12 m² u kojem su osigurani uvjeti saglasno deklariranim uvjetima proizvođača, - sanitarni čvor za zaposlene. Depo iz stava 1. ovog člana je pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja je njegov osnivač. U pravilu, depo iz stava 1. ovog člana, locira se uz ambulante porodične medicine koje su osnovane na demografski ugroženim područjima. Galenski laboratorij Član 20. Apoteka zdravstvena ustanova može osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojoj izrađuje galenske lijekove prema važećoj farmakopeji i drugim propisima o izradi lijekova, na principima dobre proizvođačke prakse, dobre kontrolne laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u apoteci i njenim organizacionim jedinicama. Član 21. Ukoliko galenski laboratorij proizvodi galenske lijekove koji se stavljaju u promet izvan apoteke zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica mora ispunjavati uvjete prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova, saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, uključujući u ovo i obavezu da se za svaki galenski lijek proizveden na ovaj način mora pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Član 22. Galenski laboratorij sastoji se od minimalno sljedećih prostorija: - prostorija za prijem sirovina, veličine 6 m², - prostorija za skladištenje razdijeljena na prostor za farmaceutske sirovine, ambalažu, zapaljive sirovine, gotove proizvode, veličine 20 m², - prostorija/prostorije za proizvodnju po farmaceutskim oblicima sa odvojenim prostorom za pripremu prečišćene vode i odvojenim prostorom za aseptički rad, veličine 30 m², - prostoriju ili ormar za povrat robe, - prostor za rukovodioca, veličine 6 m², - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. U sastavu galenskog laboratorija iz stava 1. ovog člana formira se i laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova. Član 23. Laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova mora udovoljavati uvjetima dobre laboratorijske prakse, te imati najmanje sljedeće prostorije: - prostoriju za hemijsko ispitivanje, veličine 6 m², - prostoriju za fizikalno ispitivanje, veličine 6 m², - prostoriju za čuvanje hemikalija i uzoraka sa osiguranim prostorom ili ormarom za lako zapaljive supstance, veličine 15 m², - prostor za rukovodioca, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. Član 24. Galenski laboratorij obavezan je obavljati ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka, prije puštanja u promet. Postupak analitičkog ispitivanja galenskog lijeka mora odgovarati savremenim naučno-tehničkim dostignućima i principima dobre kontrolne laboratorijske prakse. Dokumentacija za izvođenje analitičkog ispitivanja galenskog lijeka mora sadržavati referencu na evropsku farmakopeju i/ili farmakopeju koja je važeća u nekoj od članica EU. Galenski laboratorij mora uspostaviti i održavati sistem kontrole kvaliteta, a pod rukovođenjem stručne osobe koja ima potrebne kvalifikacije i neovisna je od proizvodnje galenskog lijeka. Osoba iz stava 4. ovog člana mora raspolagati laboratorijem kontrole kvaliteta s odgovarajućim osobljem i opremom za provođenje potrebnih ispitivanja (polaznih sirovina, pakovnih materijala i gotovih proizvoda). Član 25. Izuzetno od člana 24. ovog pravilnika, galenski laboratorij ne mora imati laboratorij za provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka, već može ugovoriti provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka kod Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 65 osposobljene laboratorije odnosno laboratorije proizvođača lijekova koja/i za obavljanje djelatnosti ima važeću dozvolu Agencije izdatu saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona i sa kojom je apoteka, u čijem sastavu je galenski laboratorij, zaključila pisani ugovor o provjeri kvaliteta. Bolnička apoteka Član 26. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u bolničkoj apoteci osiguravaju se odgovarajuće prostorije, i to najmanje: - prostorija za izdavanje lijekova i medicinskih sredstava, - laboratorij za izradu lijekova, aseptični rad (samo za lijekove kod kojih se zahtijevaju aseptični uvjete), proizvodnju prečišćene vode, kao i ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova, - praonica posuđa, - prostorije za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uvjetima proizvođača, te s posebnim prilazom za prijem robe, - poseban prostor za čuvanje lako zapaljivih materija i otrova odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - poseban prostor za čuvanje lijekova koji sadrže opojne droge, odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - prostorija za rukovodica apoteke, - sanitarni čvor, - garderobu za zaposlene. Veličina prostora i pojedinih prostorija bolničke apoteke utvrđuje se u skladu sa obimom rada i brojem kreveta u bolnici. Član 27. Bolnička apoteka koja se bavi pripremanjem parenteralnih otopina mora imati posebne prostorije za tu djelatnost i to za: čuvanje nečiste ambalaže; organoleptički pregled i označavanje proizvoda; čuvanje gotovih proizvoda; kontrolno-analitički rad; administraciju i voditelja bolničke apoteke; pripremanja paranteralnih otopina, te odvojene aseptičke prostorije za pripremu osoblja, za pripremanje vode za izradu otopina i sterilizaciju gotovih proizvoda. Bolničke apotekе ne mogu сe baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Obaveza bolničke apoteke je praćenje sistema raspodjele jedinične terapije u bolnicama, kao i sistema izdavanja lijekova koji se bazira na snabdijevanju lijekova pojedinačno za određenog hospitaliziranog pacijenta. Bolnička apotekа osigurava nadzor nad propisivanjem, pripremanjem i primjenom lijekova u bolnici. V - UVJETI OPREME I STRUČNE LITERATURE Apoteka zdravstvena ustanova i bolnička apoteka Član 28. Apoteka zdravstvena ustanova i bolnička apoteka moraju osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava prema deklarisanim uvjetima (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - laboratorijski pribor i suđe: laboratorijske čaše, menzure, pistili patene, tarionici, špatule, kašike, kartice za dijeljenje prašaka u količini koja odgovara obimu posla apoteke. Ukoliko se apoteka zdravstvena ustanova bavi izradom lijekova za koje je potrebno osigurati aseptične uvjete, obavezna je aseptična komora. Ukoliko se bolnička apoteka bavi pripremom citostatika, mora imati komoru za hazardne materijale, - dvije precizne vage: jedna sa tačnošću od 0,1 g do 10 kg, druga sa tačnošću 0,01 g do 1000 g, - pribor za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta gotovih galenskih lijekova: reagensi po važećoj farmakopeji, epruvete, stalak, lijevci, Erlenmayer tikvice, grijač, plamenik i ostalo u skladu sa obimom posla apoteke, - stojnice za čuvanje ljekovitih supstanci označene i čuvane prema zahtjevima farmakopeje, - aparat za destilaciju vode, - sterilizator, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4-8 °C, - čelična kasa za opojne droge, - digestor, - garderobni ormar, - jednodijelni i dvodijelni lavabo, - termometar, - ako se radi ispitivanje određenih parametara u krvi i/ili urinu, potrebno je za to osigurati adekvatnu opremu i pribor. Ogranak apoteke Član 29. Ogranak apoteke mora osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u za to određenim prostorijama (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol, i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - laboratorijski pribor i suđe: laboratorijske čaše, menzure, pistili patene, tarionici, špatule, kašike, kartice za dijeljenje prašaka; u količini koja odgovara obimu posla apoteke. Ukoliko se apoteka bavi izradom lijekova za koje je potrebno osigurati aseptične uvjete, obavezna je osigurati aseptičnu komoru, - dvije precizne vage: jedna sa tačnošću 0,1g do 10 kg, druga sa tačnošću 0,01 g do 1000 g. Izuzetno, za ogranak apoteke preciznu vagu sa tačnošću 0,01 g do 1000 g), - pribor za ispitivanje identiteta ljekovitih supstanci i kontrolu kvaliteta galenskih lijekova: reagensi po važećoj farmakopeji, epruvete, stalak, lijevci, Erlenmayer tikvice, grijač, plamenik i ostalo u skladu sa obimom posla apoteke, - stojnice za čuvanje ljekovitih supstanci označene i čuvane prema zahtjevima farmakopeje, - aparat za destilaciju vode, osim u slučaju kada za ogranak destilovanu vodu obezbjeđuje apoteka osnivač, - sterilizator, i to u slučaju ukoliko se apoteka zdravstvena ustanova koja je osnivač ogranka apoteke nalazi u drugom kantonu, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4- 8 °C, - čelična kasa za opojne droge, - digestor, - garderobni ormar - lavabo, Broj 44 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. - termometar, - ako se radi ispitivanje određenih parametara u krvi i/ili urinu, potrebno je za to osigurati adekvatnu opremu i pribor Izuzetno, ogranak apoteke ne mora imati laboratorijsku opremu iz stava 1. alineja pet ovog člana, pod uvjetom da je navedena oprema osigurana u apoteci zdravstvenoj ustanovi (galenskom laboratoriju) koja je njegov osnivač i koja ima sjedište u istom kantonu, kao i njegov ogranak. Apoteka u privatnoj praksi Član 30. Apoteka u privatnoj praksi mora osigurati odgovarajuću opremu iz člana 29. stav 1. ovog pravilnika. Član 31. Dozvoljeno je da apoteka zdravstvena ustanova, ogranak apoteke, apoteka u privatnoj praksi i bolnička apoteka ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci za galenske lijekove, kao i provjeru kvaliteta galenskih lijekova obavlja na načina da: - od veleprometnika redovno pribavlja certifikat o izvršenim ispitivanjima farmaceutskih supstanci, sa naznačenjem broja analize serije te supstance, - ima zaključen važeći ugovor o provjeri kvaliteta galenskih lijekova sa osposobljenom laboratorijom odnosno laboratorijom proizvođača lijekova koja/i za obavljanje djelatnosti ima važeću dozvolu Agencije, izdate saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Obavljanje ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci za galenske lijekove, kao i provjeru kvaliteta galenskih lijekova na način predviđen u stavu 1. ovog člana ne oslobađa apoteku obaveze posjedovanja laboratorije i opreme iz člana 16. stav 1. alineja dva, člana 17. stav 1. alineja dva, člana 18, člana 28. stav 1. alineja tri, čl. 26. i 27, člana 29. stav 1. alineja tri i člana 30. ovog pravilnika. Depo apoteke Član 32. Depo apoteke mora osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u za to određenim prostorijama (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol, i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4-8 °C, - termometar. Galenski laboratorij Član 33. Galenski laboratorij, kao posebna organizaciona jedinica, pored laboratorijske opreme propisane za apoteku, mora osigurati i odgovarajuću opremu, saglasno obimu i vrsti farmaceutskog oblika zahtjevane proizvodnje u galenskom laboratoriju. Član 34. Laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova, pored osnovnog laboratorijskog pribora koji je propisan za apoteku, mora imati i odgovarajuću opremu, saglasno obimu i vrsti farmaceutskog oblika zahtijevane proizvodnje u galenskom laboratoriju. Član 35. Apoteka i njene organizacione jedinice, saglasno članu 49. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, moraju imati sljedeću stručnu literaturu u pisanom ili elektronskom obliku, i to: - važeću farmakopeju, - formule magistrales, - važeći registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdat od nadležnog organa, - priručnik dobre apotekarske prakse, - farmakoterapijski priručnik, - synonima pharmaceutica. Osim stručne literature iz stava 1. ovog člana, preporučuju se i sljedeće stručne knjige, i to: - The Extra Pharmacopea, Martindale, - Practice of Pharmacy, Remington-s, i - Rote liste. VI - UVJETI KADRA Član 36. Stručni rad u apoteci obavljaju apotekarski radnici koji moraju ispunjavati uvjete utvrđene čl. 31, 32, 33, 34, 35. i 36. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Apotekom rukovodi magistar farmacije. Član 37. Galenski laboratorij, kao posebna organizaciona jedinica, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i specijaliste kontrole kvaliteta, u punom radnom vremenu, a čiji broj zavisi od obima djelatnosti i vrste galenskih lijekova koji se proizvode. Rukovodilac galenskog laboratorija je magistar farmacije sa odgovarajućom specijalizacijom i odgovoran je za stručni rad galenskog laboratorija, odnosno za nadzor nad svim fazama pripreme, proizvodnje, skladištenja, kontrole kvaliteta i puštanja u promet galenskog lijeka. VII - VOĐENJE DOKUMENTACIJE Član 38. Apoteka je dužna voditi knjige evidencije: prometa opojnih droga, prometa otrova, laboratorijski dnevnik, knjige evidencije prometa, evidenciju izdavanih lijekova na ponovljiv recept i druge knjige u skladu sa posebnim propisima o apotekarskoj djelatnosti u skladu sa obimom svog rada. Apoteka uvodi informacioni sistem za praćenje prometa i potrošnje lijekova. Član 39. Galenski laboratorij i laboratorij za izradu parenteralnih otopina o svom radu vodi dokumentaciju u skladu sa važećom dobrom proizvodnom praksom, dobrom laboratorijskom praksom i dobrom skladišnom praksom. Dokumentacija iz stava 1. ovog člana čine specifikacije i test metode, proizvodne recepture, upute za proizvodnju i opremanje gotovog proizvoda, te radne procedure i zapisi koji pokrivaju različite proizvodne i kontrolne aktivnosti. Dokumentacija mora biti jasna, nedvosmislena i ažurirana. VIII - NAČIN I POSTUPAK VERIFIKACIJE A) Apoteka zdravstvena ustanova i apoteka privatna praksa Član 40. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi, kao i galenskog laboratorija, u smislu odredbi ovog pravilnika, obavlja kantonalno ministarstvo na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za bolničku apoteku utvrđuje nadležno Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 67 ministarstvo zdravstva, u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, a saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Član 41. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke zdravstvene ustanove, kantonalnom ministarstvu podnosi osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke izdatu u smislu člana 6. ovog pravilnika, - odluka odnosno ugovor o osnivanju apoteke zdravstvene ustanove, - odobrenje nadležnog općinskog organa o namjeni prostora u kojem se obavlja apotekarska djelatnost, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje apotekarske djelatnosti, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - rješenje o pretvaranju stambenog prostora u poslovni prostor izdato od nadležnog organa, ukoliko se apotekarska djelatnost obavlja u navedenom prostoru, - spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokazom o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinske sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju knjiga evidencije iz člana 38. ovog pravilnika, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, - dokaz da direktor apoteke zdravstvene ustanove ispunjava uvjete utvrđene članom 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i odredbi Pravilnika o uvjetima u pogledu vrste završenog fakulteta zdravstvenog usmjerenja koje moraju ispuniti lica koja konkurišu za direktora zdravstvene ustanove ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/12), - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, samo u slučaju osnivanja apoteke kao javno-zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 13. ovog člana, a koji se odnosi na uvjete za direktora u smislu člana 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to uvjet o znanju o zdravstvenom menadžmentu, tražit će se tek nakon otpočinjanja edukacije odnosno specijalizacije o zdravstvenom menadžmentu na teritoriji Federacije u organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva, a u smislu člana 66. stav 8. i člana 243. istog Zakona. Dokaz iz stava 1. alineja 15. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada apoteke zdravstvene ustanove tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 42. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke u privatnoj praksi, kantonalnom ministarstvu podnosi magistar farmacije, kao budući nositelj odobrenja za privatnu praksu. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke izdatu u smislu člana 6. ovog pravilnika, - diploma o završenom farmaceutskom fakultetu, položenom stručnom ispitu i licenca za rad izdata od nadležne farmaceutske komore, - dokaz da je državljanin BiH sa prebivalištem na teritoriji Federacije, - dokaz da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse, - dokaz da je poslovno sposoban, - dokaz da mu pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom nadležnog organa nije izrečena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite odnosno zaštitna mjera udaljenja dok te mjere traju, - dokaz da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, odnosno dokaz o najavi prekida radnog odnosa, - odobrenje nadležnog općinskog organa o namjeni prostora u kojem se obavlja apotekarska djelatnost, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje apotekarske djelatnosti, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - rješenje o pretvaranju stambenog prostora u poslovni prostor izdato od nadležnog organa, ukoliko se apotekarska djelatnost obavlja u navedenom prostoru, - spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokazu o redovnom servisiranju opreme, što Broj 44 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju knjiga evidencije iz člana 38. ovog pravilnika, - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 222. alineja tri Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 18. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada apoteke u privatnoj praksi tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 43. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad galenskog laboratorija, kao posebne organizacione jedinice, kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova u čijem sastavu se organizira galenski laboratorij. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - rješenje o registraciji apoteke zdravstvene ustanove, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje djelatnosti galenskog laboratorija iz čl. 21. i 22. ovog pravilnika, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme, sa urednim atestima proizvođača i dokazu o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu u galenskom laboratoriju i zaduženi za proizvodnju i kontrolu kvaliteta galenskog lijeka, kao i naznačenje rukovodioca galenskog laboratorija sa urednom ličnom dokumentacijom iz člana 37. ovog pravilnika, - dokaz o vođenju dokumentacije u galenskom laboratoriju u smislu člana 39. ovog pravilnika, - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 11. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada galenskog laboratorija tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 44. Nadležni zavod za javno zdravstvo odnosno nadležna farmaceutska komora koja izdaje mišljenje o opravdanosti osnivanja apoteke zdravstvene ustanove na osnovu stručnih principa o organizaciji i ekonomici zdravstva, odnosno sa aspekta zaštite i očuvanja profesije koju zastupa, saglasno članu 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dužna je svojim općim aktom urediti bliže kriterije na osnovu kojih izdaje predmetno mišljenje, kao i način i postupak izdavanja mišljenja. Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na nadležnu farmaceutsku komoru prilikom izdavanja mišljenja za osnivanje apoteke privatne prakse, a u smislu člana 222. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Član 45. Po prijemu uredno dokumentiranih zahtjeva iz čl. 41, 42. i 43. ovog pravilnika, kantonalni ministar imenuje stručnu komisiju od najmanje 3 (tri) člana sa zadatkom da kod podnosioca zahtjeva izvrše neposredan uvid, te ocijeni ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija. Članovi stručne komisije iz stava 1. ovog člana moraju biti magistri farmacije, u pravilu, specijalisti određenih oblasti farmacije, izuzev člana stručne komisije imenovanog ispred kantonalnog ministarstva. Stručna komisija iz stava 1. ovog člana sačinjava zapisnik, koji je sastavni dio dokumentacije na osnovu koje se izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 69 obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija. Stručna komisija odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stava 3. ovog člana. Članovima stručne komisije pripada naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje kantonalni ministar. Član 46. Na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva iz čl. 41, 42. i 43. ovog pravilnika, a po provedenom postupku utvrđenom članom 46. ovog pravilnika, kantonalno ministarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija ukoliko je isti neosnovan. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Član 47. Ako tokom obavljanja apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno galenskom laboratoriju nastanu promjene u vezi ispunjavanja uvjeta na osnovu kojih je izdato rješenje iz člana 46. ovog pravilnika, apoteka zdravstvena ustanova, odnosno nositelj odobrenja za privatnu praksu, obavezan je o navedenim promjenama obavijestiti kantonalno ministarstvo, i to u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene. U slučaju iz stava 1. ovog člana apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno galenskom laboratoriju koji više ne ispunjava uvjete utvrđene ovim pravilnikom, kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje prestanak rada apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi odnosno galenskog laboratorija, po sili zakona. U slučaju promjene magistra farmacije koji je nositelj odobrenja za privatnu praksu, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak, već promjenu kadra evidentira kroz izmjenu važećeg rješenja kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke u privatnoj praksi, a u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja iz st. 1. 2. ovog člana može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku. Član 48. Apoteke zdravstvene ustanove i apoteke u privatnoj praksi na području kantona upisuju se u Registar verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi čiji sadržaj i način se utvrđuje posebnim propisom kantonalnog ministra. Apoteke iz stava 1. ovog člana obavezno se upisuju i u Registar verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije, a saglasno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/12). IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 49. Kantonalna ministarstva su dužna u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, za tekuću 2012. godinu odrediti slobodne lokacije u kantonu na kojima se može osnovati apoteka u skladu sa članom 6. ovog pravilnika. Član 50. Nadležni zavod za javno zdravstvo odnosno nadležna farmaceutska komora dužni su donijeti opće akt kojim se uređuju bliži kriteriji na osnovu kojih izdaje mišljenje, kao i način i postupak izdavanja mišljenja iz člana 44. ovog pravilnika, i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 51. Apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi, bolničke apoteke, odnosno galenski laboratoriji, a koji su odobrenje za rad stekli na osnovu ranijih propisa iz ove oblasti, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužni su usaglasiti svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Izuzetno od stava 1. ovog člana, apoteke zdravstvene ustanove, ogranci apoteke i apoteke u privatnoj praksi koje su odobrenje za rad stekli na osnovu ranijih propisa iz ove oblasti, nisu se dužne uskladiti sa čl. 3. i 4. ovog pravilnika, kao i uvjetima koji se odnose na etažnost prostora apoteke, a u smislu člana 8. ovog pravilnika. Član 52. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove odnosno apoteke u privatnoj praksi, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva. Član 53. Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaju važiti odredbe: - Pravilnika o nomenklaturi, standardima i normativima u zdravstvenoj zaštiti (Službeni list SR BiH", broj 10/83), - Pravilnika o uvjetima u pogledu prostora, opreme i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/00 i 36/01) u dijelu koji se odnosi na apoteke u privatnoj praksi, - Pravilnika o uvjetima prostora, opreme i kadra za organizovanje depoa lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/02). Član 54. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37- 3135/12 17. maja 2012. godine Sarajevo Ministar Prof. dr Rusmir Mesihović, s. r.
Pravilnik o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/12 16.05.2012 medicinska sredstva,promet PRAVILNIK O BLIŽIM UVJETIMA PROSTORA, OPREME I KADRA ZA SPECIJALIZIRANE TRGOVINE ZA PROMET MEDICINSKIM SREDSTVIMA NA MALO I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bliži uvjeti prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Članak 2. Promet medicinskim sredstvima na malo mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje predmetne djelatnosti sukladno Zakonu o ljekarničkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i ovom pravilniku. Na promet medicinskim sredstvima na malo primjenjuju se i odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08), kao i odredbe Pravilnika o medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 4/10). Članak 3. Stručna osoba koja ima pravo propisivanja medicinskih sredstava ne može biti vlasnik ili suvlasnik specijalizirane trgovine za promet na malo medicinskim sredstvima (u daljnjem tekstu: specijalizirana trgovina). Članak 4. U specijaliziranoj trgovini zabranjeno je obavljati promet medicinskih sredstava ako: - medicinska sredstava nemaju potvrdu o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), - su distribuirana od strane pravne osobe koja nije upisana kod Agencije u Registar veleprometnika medicinskih sredstava, - ako im je istekao rok uporabe označen na pakiranju ili je utvrđena neispravnost glede njihove propisane kvalitete. Iznimno od stavka 1. alineja 1. ovog članka, u specijaliziranoj trgovini može se vršiti i promet na malo medicinskih sredstava koja nemaju potvrdu o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija, a namijenjena su za liječenje određenog pacijenta ili skupine pacijenata i za koje je Agencija izdala suglasnost za uvoz medicinskih sredstava. Članak 5. Medicinska sredstva se ne mogu izdavati, odnosno prodavati protivno uvjetima utvrđenim u potvrdi o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija. Članak 6. Specijalizirana trgovina dužna je da istakne naziv, odnosno poslovno ime sa podatcima o djelatnosti, radnom vremenu, osnivaču i sjedištu. Naziv specijalizirane trgovine ne smije imati obilježje kojim se može pripisati karakter oglašavanja, odnosno promidžbe medicinskih sredstava. Broj 41 - Stranica 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16. 5. 2012. II - UVJETI PROSTORA, OPREME, KADRA I VOĐENJA EVIDENCIJA Članak 7. Specijalizirana trgovina mora imati prostorije, odnosno prostor prema vrsti i opsegu prometa medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača medicinskih sredstava, i to najmanje 20 m²: - za prodaju i izdavanje medicinskih sredstava prostor od najmanje 10 m², - za prijem, skladištenje i čuvanje medicinskih sredstava od najmanje 5 m², - ured 5 m², - garderoba i sanitarni čvor. Prostorije iz stavka 1. ovog članka moraju biti funkcionalno povezane kako bi se omogućio nesmetan proces rada, kao i siguran prijem, smještaj, čuvanje i prodaja, odnosno izdavanje medicinskih sredstava. Članak 8. Prostorije iz članka 7. ovog pravilnika moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: - da su smještene u objektu od čvrstog materijala koji je povezan na komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektro i telefonska mreža i sl.), - da su funkcionalno povezane u jedinstvenu cjelinu koja omogućuje nesmetano odvijanje procesa rada, - da su zidovi, podovi i stropovi izvedeni na način koji omogućuje efikasno čišćenje, - higijensko održavanje i dezinfekciju, odnosno da su zidovi i podovi prostorija glatki i napravljeni od čvrstog materijala pogodnog za održavanje, - da je u prostorijama osigurana odgovarajuća rasvjeta, ventilacija, klimatizacija, te trajno riješeno grijanje i tekuća topla voda. Članak 9. Specijalizirana trgovina mora osigurati neophodnu opremu za smještaj, čuvanje, prodaju i izdavanje medicinskih sredstava prema vrsti i opsegu prometa medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača, te prirodi i namjeni medicinskog sredstva. Specijalizirana trgovina treba da ima odgovarajuću stručnu literaturu i propise koji reguliraju oblast prometa medicinskim sredstvima, kao i spisak medicinskih sredstava koja su prijavljena u Registar medicinskih sredstava kod Agencije. Članak 10. Specijalizirana trgovina dužna je imati uposlenu osobu odgovornu za promet na malo medicinskim sredstvima u stalnom radnom odnosu. Osoba odgovorna za promet na malo medicinskim sredstvima iz stavka 1. ovog članka mora da ima: - za promet na malo medicinskim sredstvima klase I i IIa - najmanje srednju stručnu spremu odgovarajuće struke u ovisnosti od kategorije medicinskog sredstva i najmanje godinu dana radnog iskustva u stručnom zvanju, - za promet na malo medicinskim sredstvima klase IIb i III, kao i aktivnih implatabilnih "in vitro" dijagnostičkih medicinskih sredstava - višu stručnu spremu iz oblasti medicine, stomatologije, farmacije, biokemije, veterine, strojarstva, elektrotehnike, tehnologije ili druge odgovarajuće struke u ovisnosti od kategorije medicinskog sredstva, kao i najmanje godinu dana rada u stručnom zvanju. Osoba iz stavka 2. ovog članka koje ima višu odnosno srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja dužna je imati i položen stručni ispit u svom stručnom zvanju sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Članak 11. Osoba iz članka 10. ovog pravilnika odgovorna je za promet na malo medicinskim sredstvima, kao i za obavljanje sljedećih poslova: - nabavu, preuzimanje, skladištenje i čuvanje medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača medicinskih sredstava, - prodaju i izdavanje medicinskih sredstava, te upoznavanje kupca, odnosno osobe kome izdaju medicinsko sredstvo sa pravilnom uporabom medicinskog sredstva, - osigurati sigurnost i kvalitetu medicinskog sredstva u prostoru u kojem prometuju sukladno naputcima proizvođača, a s ciljem sprječavanja promjene kvalitete medicinskog sredstva, kao i njihove zlouporabe, - praćenje neželjenih reakcija medicinskih sredstava (materiovigilancia) sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i Pravilniku o načinu prikupljanja i praćenja neželjenih djelovanja lijekova i medicinskih sredstava ("Službeni glasnik BiH", broj 97/09); - vođenje dokumentacije o medicinskim sredstvima po klasi i kategoriji, količini i kvaliteti medicinskog sredstva, - ako je potrebno, poduzeti i aktivnosti u svezi hitnog povlačenja medicinskog sredstva iz prometa, - adekvatno zbrinjavanje medicinskog sredstva koji se smatra farmaceutskim otpadom i koji je zatečen u specijaliziranoj trgovini suglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada ("Službeni glasnik BiH", broj 23/11). Članak 12. Uposlene osobe u specijaliziranoj trgovini koja se bavi prometom medicinskih sredstava klase IIb i III (visoki i najviši stupanj rizika) dužne su provesti dodatnu obuku o primjeni navedenih medicinskih sredstva, kako bi kupcu ispravno prezentirali medicinsko sredstvo s aspekta sigurne primjene medicinskog sredstva. Obuku iz stavka 1. ovog članka organizira proizvođač medicinskih sredstava, odnosno nosilac upisa medicinskog sredstva u Registar medicinskih sredstava kod Agencije. Specijalizirana trgovina koja se bavi prometom medicinskih sredstva klase II b i III ne može početi sa radom dok ne prezentira dokaz o obavljenoj obuci uposlenih osoba iz st. 1. i 2. ovog članka. Članak 13. Specijalizirana trgovina dužna je voditi evidenciju o svakoj narudžbi i prodaji medicinskog sredstava na temelju odgovarajuće pismene dokumentacije. Evidencija iz stavka 1. ovog članka sadržava minimalno sljedeće podatke: - datum narudžbe, odnosno prodaje medicinskog sredstva, - naziv i klasu medicinskog sredstva, - broj serije medicinskog sredstva, - količina primljenog, prodanog ili izdanog medicinskog sredstva, - potvrda o izvršenoj kontroli kvalitete medicinskog sredstva od strane proizvođača medicinskog sredstva, odnosno ovlaštenog organa, kao i potvrdu o usklađenosti medicinskog sredstva, a koje osigurava veleprometnik medicinskih sredstava, Srijeda, 16. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 - Stranica 19 - naziv i adresu veleprometnika koji je nabavio odnosno izvršio uvoz medicinskog sredstva. III - POSTUPAK VERIFIKACIJE Članak 14. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine u smislu odredbi ovog pravilnika, obavlja kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo). Članak 15. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine, kantonalnom ministarstvu podnosi pravna odnosno fizička osoba koja namjerava obavljati djelatnost prometa medicinskih sredstava na malo. Uz zahtjev iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija: - za pravnu osobu rješenje o registraciji pravne osobe izdanog od ovlaštenog suda, ukoliko je podnosilac zahtjeva pravna osoba, - za fizičku osobu - ovjerena fotokopija identifikacijskog dokumenta, ukoliko je podnosilac zahtjeva fizička osoba, - naznačenje opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - spisak opreme, što uključuje i dokaz o podrijetlu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - dokaz o upisu medicinskih sredstava u Registar medicinskih sredstava kod Agencije, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, - dokaz o posjedovanju stručne literature, propisa koji reguliraju promet medicinskim sredstvima na malo, kao i spisak medicinskih sredstava koja su prijavljena u Registar medicinskih sredstava kod Agencije, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini iz članka 9. ovog pravilnika, - dokaz o provedenoj obuci uposlenih osoba iz članka 12. ovog pravilnika, ukoliko se specijalizirana trgovina bavi prometom medicinskih sredstava klase II b i III (visoki i najviši stupanj rizika), - spisak stručnog kadra sa urednom osobnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručnog povjerenstva. Članak 16. Po prijemu uredno dokumentiranog zahtjeva iz članka 15. ovog pravilnika, kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar) imenuje stručno povjerenstvo od najmanje 3 (tri) člana sa zadatkom da kod podnosioca zahtjeva izvrši neposredan očevid, te ocijeni ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine. Članovi stručnog povjerenstva iz stavka 1. ovog članka moraju biti iz reda stručnjaka onih oblasti, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, izuzev člana stručnog povjerenstva imenovanog ispred kantonalnog ministarstva. Stručno povjerenstvo iz stavka1. ovog članka sačinjava zapisnik, koji je sastavni dio dokumentacije na temelju koje se izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine. Stručno povjerenstvo odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stavka 3. ovog članka. Članovima stručnog povjerenstva pripada naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje kantonalni ministar. Članak 17. Nakon provedenog postupka iz članka 16. ovog pravilnika kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija ukoliko je isti neutemeljen. Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja sukladno članku 224. stavak 4. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Članak 18. Ako tokom rada specijalizirane trgovine nastanu promjene u svezi ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je izdano rješenje iz članka 17. ovog pravilnika, osnivač odnosno vlasnik specijalizirane trgovine obvezan je o navedenim promjenama obavijestiti kantonalno ministarstvo, i to u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene. U slučaju iz stavka 1. ovog članka specijaliziranoj trgovini koja više ne ispunjava uvjete utvrđene ovim pravilnikom, kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje prestanak rada po sili zakona. U slučaju promjene osobe odgovorne za promet na malo medicinskim sredstvima u specijaliziranoj trgovini iz članka 10. ovog pravilnika, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak, već promjenu odgovorne osobe evidentira kroz izmjenu važećeg rješenja kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine, a u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja iz st. 2. i 3. ovog članka može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja sukladno članku 224. stavak 4. Zakona o upravnom postupku. IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 19. Specijalizirane trgovine koje su odobrenje za rad stekle na temelju ranijih propisa iz ove oblasti, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužne su usuglasiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 20. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijaliziranih trgovina, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva. Članak 21. Odredbe ovog pravilnika u dijelu općih odredbi, kao i odredbe koje uređuju uvjete prostora, opreme, kadra i vođenje evidencija shodno se primjenjuju i na ljekarne koje se bave prometom medicinskih sredstava na malo. Članak 22. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07) u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo.
Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 20/12 22.02.2012 uređaji,premazna sredstva ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 1 od 22 Na osnovu člana 161. stav 1. tačka 7. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA UREĐAJE U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva, lokacije i konstrukcione karakteristike prostora ili prostorije lakirnice, uređaji i oprema u kojima se nanose premazna sredstva, uređaji za sušenje i pečenje premaznih sredstava, ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva, preglede i održavanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva, mjere za zaštitu, kao i za građevinske objekte, odnosno prostorije u koje se postavljaju ti uređaji. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na uređaje za pripremu premaznih sredstava. Član2. Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na: 1) nanošenje i sušenje premaznih sredstava na otvorenom prostoru; 2) nanošenje i sušenje premaznih sredstava u unutrašnjim prostorijama građevinskih objekata, brodova, rezervoara i dr.; 3) nanošenje boja štamparskim uređajima u grafičkoj industriji; 4) nanošenje i sušenje nezapaljivih premaznih sredstava; 5) nanošenje i pečenje praha. Član3. Navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju slijedeća značenja: 1) premazna sredstva su zapaljive tečne materije čije komponente u stanju pare mogu obrazovati eksplozivne smjese; 2) nitrocelulozna premazna sredstva su premazna sredstva koja sadrže više od 5% nitroceluloze u suhom ostatku; 3) uređaj u kome se nanose premazna sredstva je svaki prinudno ventilirani, zatvoren ili poluzatvoren prostor, opremljen odgovarajućom opremom; 4) uređaj za nanošenje premaznih sredstava je svaki uređaj ili alat kojim se nanose premazna sredstva na površinu radnih komada; 5) radni komadi su finalni proizvodi ili poluproizvodi na čiju se površinu nanose premazna sredstva; 6) šarža je količina radnih komada koja se odjednom ili u jedinici vremena unosi u radni prostor uređaja; 7) uređaj za predsušenje premaznih sredstava (predsuša-ra)je svaki prinudno ventiliran zatvoren ili poluzatvoren prostor u kome se radni komadi suše na temperaturi okoline, bez zagrijavanja; 8) uređaj za sušenje i pečenje (sušara) je svaki prinudno ventilirani zatvoreni ili poluzatvoreni prostor, opremljen odgovarajućom opremom za kontrolu ventilacije i temperature, u kome se suše i peku premazna sredstva; 9) radni prostor uređaja u kome se nanose ili suše premazna sredstva su unutrašnji prostor, zračni kanali i cjevovodi u kojima se nalaze pare rastvarača; 10) srednje vrijeme predsušenja jedne šarže je polovina vremena utrošenog za nanošenje premaznog sredstva na sve radne komade jedne šarže, sa dodatkom vremena čekanja do unošenja šarže u sušaru; 11) gubitak rastvarača za vrijeme predsušenja je količna rastvarača izražena u procentima, koja ispari sa površine šarže u toku srednjeg vremena predsušenja; 12) vrijeme isparavanja je vrijeme za koje cjelokupna količina rastvarača unesena u radni prostor sušare ispari, pod uvjetom da je početna brzina isparavanja nepromjenljiva za cjelokupno vrijeme sušenja i da se pri tom radni prostor sušare nalazi na temperaturi sušenja; 13) kabina je prostor u kome se premazna sredstva nanose na radne komade; 14) zatvorena (komorna) kabina je kabina kojajeod okolnog prostora odvojena tavanicom, podom, bočnim stranama i vratima; 15) poluzatvorena kabina je kabina koja je od okolnog prostora odvojena samo tavanicom i podom ili tavanicom, podom ijednom bočnom stranom, sa dvije bočne strane ili sa tri bočne strane; 16) pištolj je uređaj za nanošenje premaznih sredstava na radne komade, raspršivanjem; 17) postrojenja lakirnice su uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva, kao i uređaji za pripremu radnih komada zajedno sa pratećim transportnim uređajima i instalacijama; 18) prostorija je građevinski objekat ili dio građevinskog objekta; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 2 od 22 19) prostor lakirniceje dio prostorije u komeje smješteno postrojenje lakirnice; 20) prostorija lakirniceje cijela prostorija u kojoj su smješteni samo uređaji lakirnice; 21) nadgledana ventilacijaje prinudno provjetravanje radnog prostora u komeje strujanje zraka nadgledano radom elektromotora ventilatora i vremenskog davača, tako da se pri ispadanju iz rada bilo kojeg elektromotora ventilatora isključuju uređaji koji predstavljaju opasnost, a ponovo se mogu uključiti tek kada se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru; 22) kontrolisana ventilacija je prinudno provjetravanje radnog prostora u komeje strujanje zraka kontrolisa-no kontrolnim uređajem i vremenskim davačem tako da se pri smanjenju ili prestanku strujanja zraka isključuju uređaji koji predstavljaju opasnost, a ponovo se mogu uključiti tek kada se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru; 23) neugroženi prostorje svaki prostor u kome koncentracija pare rastvarača ne može dostići vrijednost od 10% donje granice eksplozivnosti. II. LOKACIJA I KONSTRUKCIONE KARAKTERISTIKE PROSTORA ILI PROSTORIJE LAKIRNICE 1. Lokacija prostora ili prostorije lakirnice Član4. Prostorija lakirnice, po pravilu, postavlja se u posebno izgrađene prizemne objekte, udaljene od drugih objekata najma-nje5 m i sa pristupnom saobraćajnicom koja se može koristiti kao požarni put. Ako objekat lakirnice ima prozore na zidu prema susjednom objektu, udaljenost od drugih objekata iznosi najmanje 7 m. Član5. Ako se prostorija lakirnice postavlja u građevinski objekt koji služi i za druge tehnološke procese, ona mora biti pristupačna spolja, a od ostalih prostorija mora biti odvojena zidovima otpornim prema požaru najmanje 3 h. Član6. Nivo poda prostora ili prostorije lakirnice ne smije biti ispod kote terena. U objektu sa više spratova, prostor ili prostorija lakirnice postavlja se na najviši sprat pod uvjetom: 1. daje ugrađen stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem; 2. daje stepenište odvojeno od prostora ili prostorije lakirnice zidom otpornim prema požaru 3 h, ventilirano sa četiri izmjene zraka na 1 h, ili da postoji spoljno pomoćno požarno stepenište; 3. da je pod prostorije nepropustljiv za vodu i povezan sa sistemom za odvođenje vode; 4. da rastojanje od najudaljenijeg radnog mjesta do izlaza nije veće od 25 m. Član7. Prostor ili prostorija lakirnice ne smije se postavljati ujav-ne objekte (stambene zgrade, škole, kina i sl.). Član8. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati najmanjej edan spoljni zid i slobodan prostor za nesmetan prilaz vatrogasnih vozila. Ispred vanjskog zida prostora ili prostorije lakirnice moraju se ugraditi hidranti do kojih je prilaz uvijek moguć. Član9. Prostor lakirnice može se postaviti u zajedničku prostoriju sa opremom za druge tehnološke procese ako je u pitanju nerazdvojna tehnološka cjelina, pod uvjetom da postoji dovoljan razmak u pogledu zona opasnosti, da oprema za druge tehnološke procese ne proizvodi varnice i da se ne radi otvorenim plamenom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, prostor lakirnice može se postaviti u istu prostoriju i sa opremom za druge tehnološke procese koja proizvodi varnice, ili se radi otvorenim plamenom, a koji predstavljaju nerazdvojnu tehnološku cjelinu, pod uvjetom da postoji dovoljan razmak u pogledu zona opasnosti i da se izvori opasnosti iz drugih vrsta tehnološkog procesa učine bezopasnim za prostor lakirnice. 2. Konstrukcione karakteristike prostora ili prostorije lakirnice Član 10. Noseća konstrukcija posebno izgrađenog objekta lakirnice mora biti otporna prema požaru 2 h, a nenoseći pregradni i fa-sadni zidovi, kao i krov, moraju biti izrađeni od negorivog materijala i otporni prema požaru 1/2 h. Noseća konstrukcija prostora ili prostorije lakirnice koja je u sastavu prostorija za druge tehnološke procese mora biti otporna prema požaru 3 h, a nenoseći pregradni zidovi i krov moraju biti negorivi i otporni prema požaru 1 h. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 3 od 22 Nije dozvoljeno da se u zidove ugrađuju dimni kanali za opremu koja ne pripada postrojenju lakirnice. Član11. Pod prostora ili prostorije lakirnice mora biti gladak, izrađen od negorivog materijala i u zonama opasnosti mora provoditi statički elektricitet. Član 12. Unutrašnja vrata moraju biti izrađena od negorivog materijala i otporna prema požaru najmanje 1,5 h, a ako ta vrata vode neposredno napolje, moraju biti otporna prema požaru najmanje 1/2 h. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati najmanje dvoja vrata, koja se otvaraju spolja. Ako se vrata nalaze u zoni opasnosti, pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati varnice. Član 13. Prozori se ne smiju postavljati na unutrašnje zidove. Površina svih prozora ne smije biti manja od 0,025 rtf po 1 m3 zapremine prostora ili prostorije lakirnice. Prozori moraju biti izrađeni od negorivog materijala, a u zoni opasnosti pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati var-nice. Član 14. Sve saobraćajnice u prostoru ili prostoriji lakirnice moraju biti široke najmanje 1,5 m i moraju biti vidno obilježene. 3. Grijanje i ventilacija prostora ili prostorije lakirnice Član 15. Za zagrijavanje prostora ili prostorije lakirnice koriste se indirektni sistemi zagrijavanja, čiji se uređaji za proizvodnju toplote nalaze van zone opasnosti. Na površini grijaćih tijela ne smije se dostići temperatura kojaje 10°C niža od temperature samopaljenja para upotreblje-nih rastvarača. Član 16. Ako se prostor ili prostorija lakirnice zagrijava toplim zrakom iz centralnog izvora, kanali za razvođenje toplog zraka i ispušne rešetke moraju biti izrađeni od negorivog materijala. U glavni dovodni kanal toplog zraka mora se ugraditi protivpo-žarna klapna sa automatskim aktiviranjem u slučaju požara, koja spriječava dovod zraka u prostor ili prostoriju lakirnice. Član 17. Grijaće komore za centralno pripremanje toplog zraka ili kaloriferi instališu se po pravilu, van zone opasnosti. Ako se postavljaju u zonama opasnosti, grijaće komore moraju biti izvedene tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 18. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati sistem za prinudno odsisavanje zraka, izveden u kombinaciji lokalne i opće ventilacije. Lokalna ventilacija postavlja se na sva mjesta na kojima je moguće izdvajanje para rastvarača. Općom ventilacijom provjetrava se cijeli prostor ili prostorija lakirnice. 4. Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice Član 19. Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice, kao i na uređajima postrojenja lakirnice, ako se nalaze u zonama opasnosti, moraju biti izvedene tako da se osigura protivek-splozivna zaštita. Član 20. U prostoru ili prostorijama lakirnice mora biti izvedena instalacija za opće, parnično i orijentaciono osvjetljenje, a na pristupnim saobraćajnicama za stražarsko osvjetljenje. Ručne svjetiljke koje se upotrebljavaju za vrijeme čišćenja i održavanja uređaja moraju biti izvedene tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 4 od 22 III. UREĐAJI I OPREMA U KOJIMA SE NANOSE PREMAZNA SREDSTVA 1. Kabine Član21. Prema konstrukcionom rješenju, kabine mogu biti zatvorene ili poluzatvorene. Kao pod kabine može se koristiti i pod građevinskog objekta u koje je postavljena kabina. Član 22. U kabini je dozvoljeno istovremeno ručno i automatsko nanošenje premaznih sredstava. Član23. Radni prostor kabine mora biti prilagođen radnim komadima i načinu nanošenja premaznih sredstava. Kabina mora imati uređaje za prinudnu ventilaciju. Član 24. Svi konstrukcioni elementi kabine, uključujući i sistem za odsisavanje i filtriranje otpadnog zraka, moraju biti izrađeni od negorivog materijala, osim filtera za vodu i zrak. Član25. Unutrašnje površine kabine i ventilacionih cjevovoda moraju biti glatke. Unutrašnje površine kabine mogu se premazivati odgovarajućim sredstvima koja sprječavaju vezivanje i očvršćavanje premaznih sredstava. Kabina mora biti konstruisana tako da se pri čišćenju i održavanju omogući nesmetan pristup pojedinim njenim dijelovima. Član 26. Vrata zatvorenih kabina za ulaz i izlaz šarže ne smiju se otvarati prema radnom prostoru. Ulaz i izlaz poslužioce mora imati najmanjejedna vrata koja se otvaraju prema spolja. Ispred ulaza poslužioce u radni prostor kabine mora se osigurati slobodan prostor širine najmanje 1,5 m. Na tom prostoru nije dozvoljeno držati bilo kakve predmete, osim neophodne opreme. Član 27. Transportni uređaji u kabini moraju biti izgrađeni od negorivog materijala. Član 28. U kabini se moraju nalaziti uređaj i instalacija za formiranje mokrog filtera u odsisnom prostoru kabine. Iza mokrog filtera u kabini mora da se nalazi eliminator kapi. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, dozvoljena je upotreba suhog filtera u kabini pod uvjetom da se ugrade stabilni uređaji za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Član 29. Venitilacioni sistem mora da spriječava širenje čestica premaznih sredstava i para rastvarača u prostor oko kabine. Član 30. Za osvjetljavanje korisnog prostora kabine, u kabinu se mogu ugrađivati svjetiljke odgovarajuće izrade, prema ugroženosti prostora. Ako postoji mogućnost da se pri radu premazno sredstvo taloži na svjetiljke, one se moraju posebno zaštititi. Član31. Na vidno mjesto na svakoj kabini mora se postaviti tablica izrađena od negorivog materijala koja sadrži podatke o: 1) proizvođaču; 2) fabričkom broju; 3) godini proizvodnje; 4) oznaci kabine; 5) priključnoj električnoj snazi, u kW; 6) priključnom naponu i učestalosti u V, odnosno Hz; 7) zapremini radnog prostora, u m3; 8) maksimalnoj radnoj temperaturi, u°C; 9) količini svježeg zraka, u nvVh; 10) količiniodsisnogzraka,um3/h. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 5 od 22 2. Kada za uranjanje Član 32. Kada za uranjanje, uključujući i sistem ventilacije, osim unutrašnje zaštitne obloge, mora biti izrađena od negorivog materijala. Gornja ivica kade mora biti izdignuta najmanje 15 cm iznad nivoa poda prostorije. Nivo premaznog sredstva u kadi mora biti najmanje 20 cm ispod gornje ivice kade. Kada zapremine veće od 200 dnf, koja nije postavljena u nepropusnom bazenu, mora imati prihvatni rezervoar koji može da primi svu količinu premaznog sredstva. Član33. Miješanje premaznog sredstva direktnim uvođenjem va-zduha u kadu nije dozvoljeno. Član 34. Za zagrijavanje premaznog sredstva u kadi za uranjanje koristi se indirektni sistem grijanja ili električni grijači izvedeni tako da se osigura protiveksploziona zaštita. Uređaj za zagrijavanje premaznog sredstva mora omogućavati kontrolisanje, regulisanje i ograničavanje temperature. Član35. Kada za uranjanje koja nema zaštitni tunel ili komoru mora imati poklopac od jednog segmenta ili više segmenata od negorivog materijala kojim se kada pokriva kad se ne koristi ili u slučaju požara. Član 36. Pri mehanizovanom uranjanju radnih komada u kadu za uranjanje mogu se koristiti i zajednički transportni uređaji koji se koriste za transport radnih komada kroz cijelo postrojenje lakirnice. Član 37. Za otkapavanje viška premaznog sredstva sa radnih komada mora se postaviti uređaj za otkapavanje. Pod uređaja za otkapavanje mora biti izrađen sa nagibom prema kadi za uranjanje ili prema sabirniku otkapanog premaznog sredstva. Uređaj za otkapavanje mora biti izrađen od negorivog materijala i konstruisan tako da se pri njegovom čišćenju i održavanju omogućava nesmetan pristup slivnom sistemu. Član 38. Prostor iznad kade za uranjanje i uređaj za otkapavanje moraju imati prinudnu ventilaciju koja spriječava širenje para rastvarača u prostor ili prostoriju lakirnice. Član 39. Upotreba pomičnih kada za uranjanje, zapremine veće od 200 dm3, nije dopuštena. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, pri specifičnim zahtjevima tehnologije, dozvoljeno je pomicanje kada svih veličina na vodilicama zbog postizanja odgovarajućeg položaja za uranjanje. Kada za uranjanje otvara se samo na predviđenom provje-travanom mjestu. Član 40. Na kadu za uranjanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 3. Uređaj za oblivanje Član41. Svi elementi uređaja za oblivanje, uključujući i sistem ventilacije, moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Pod uređaja za oblivanje mora biti izrađen sa nagibom prema sabirniku u kome se nalazi premazno sredstvo. Uređaj za oblivanje mora biti konstruisan tako da se omogući nesmetan pristup pri njegovom čišćenju i održavanju. Član 42. Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva i obrazovanje la-minarnih mlazova za oblivanje radnih komada koristi pumpa sa elektromotornim pogonom, elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 6 od 22 Član43. Za transport radnih komada kroz uređaj za oblivanje može se koristiti i zajednički transportni uređaj kojim se radni komadi transportuju kroz cijelo postrojenje lakirnice, s tim da u uređaju za oblivanje transportni uređaj bude zaštićen tako da se na njega ne mogu nanositi premazna sredstva. Član 44. Ako tehnološki proces oblivanja zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe člana 34. ovog pravilnika. Član45. Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izrađena u sklopu uređaja za oblivanje, dio koji se nalazi van gabarita uređaja za oblivanje mora biti zatvoren poklopcem. Član 46. Za otkapavanje viška premaznog sredstva mora se postaviti uređaj za otkapavanje, u skladu sa članom 37. ovog pravilnika. Član 47. Ventilacija uređaja za oblivanje i uređaja za otkapavanje mora spriječavati širenje para rastvarača u prostoriju lakirnice. Član 48. Na svaki uređaj za oblivanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 4. Uređaji za valjanje ili nalivanje Član 49. Uređaj za valjanje ili nalivanje mora biti konstruisan tako da se omogući nesmetan pristup pri njegovom čišćenju i održavanju. Član 50. Prostor uređaja za valjanje ili nalivanje mora se provjetravati. Ako se u radnom prostoru uređaja za valjanje ili nalivanje nalazi i uređaj za brušenje, radni prostor uređaja mora biti pro-jektovan kao neugrožen prostor sa kontrolisanom ventilacijom. Član51. Ako tehnološki proces zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe člana 34. ovog pravilnika. Član 52. Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva koriste pumpe sa elektromotornim pogonom, pumpe i elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 53. Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izrađena u sklopu uređaja za valjanje ili nalivanje, dio koji se nalazi van gabarita tog uređaja mora biti zatvoren poklopcem. Član 54. Na uređaj za valjanje ili nalivanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 5. Ventilacijski elementi u kojima se nanose premazna sredstva Član 55. Ventilatori koji se ugrađuju u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ventilatori za ubacivanje svježeg zraka u radni prostor uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mogu biti normalne izrade pod slijedećim uvjetima: 1) da nisu u zoni opasnosti; 2) da se mogu pustiti u rad poslije provjetravanja radnog prostora odsisnim ventilatorima, što se uslovljava odgovarajućom blokadom. Član 56. Ako uređaji u kojima se nanose premazna sredstva imaju više ventilatora, ventilacioni cjevovodi odsisnog zraka moraju biti posebno izvedeni. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, odsisni cjevovod može se spojiti sa zajedničkim cjevovodom pod uslovom da je postavljena kontrolisana ventilacija. Član 57. Ispušni otvori ventilacionih cjevovoda moraju imati zaštitne kape za spriječavanje prodiranja atmosferskih padavina u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva. Ispušni otvori ventilacionih cjevovoda kabine sa mokrim filterom ne moraju imati zaštitne kape. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 7 od 22 Član 58. Usisni otvori za svjež zrak na cjevovodima svih ventilacionih sistema ne smiju se postavljati u zoni opasnosti ispušnih otvora uređaja u kojima se nanose premazna sredstva niti u blizini dimnjaka, odnosno prostora u kome se radi otvorenim plamenom ili se može javiti varničenje. Član 59. U usisne i ispušne cjevovode mogu se ugrađivati krilca za regulisanje protoka zraka, koji moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Krilca za regulisanje protoka zraka moraju biti konstruisa-na tako da se omogući njihovo sigurno fiksiranje u potrebnom položaju. Potreban položaj svih krilaca određuje se prije prvog puštanja uređaja u rad na osnovu mjerenja količine zraka. Na svim mehanizmima za pokretanje krilaca mora biti trajno i čitljivo označen položaj "otvoreno", odnosno "zatvoreno". Član 60. Svi ventilacioni cjevovodi koji rade sa natpritiskom u odnosu na okolni prostor moraju biti dobro zaptiveni. 6. Ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava Član 61. U kabinama se upotrebljavaju ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava. Za rasprašivanje premaznih sredstava mogu se koristiti slijedeći sistemi: 1) sistem pneumatskog raspršivanja; 2) sistem raspršivanja premaznih sredstava pod pritiskom; 3) sistem mehaničko-elektrostatičkog raspršivanja; 4) sistem pneumatsko-elektrostatičkog raspršivanja. Član 62. Prilikom upotrebe uređaja za elektrostatičko nanošenje premaznih sredstava, visokonaponski generatori moraju se postavljati van zone opasnosti. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u radni prostor kabine čija je unutrašnja zapremina veća od 60 m3, visokonaponski generatori mogu se postavljati pod slijedećim uvjetima: 1) da kabina ima kontrolisanu ventilaciju sa neugrože-nim radnim prostorom; 2) da je rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava uslovljen radom ventilacije; 3) da u kabini sa ručnim nanošenjem premaznih sredstava postoje najmanje tri ručna protivpožarna aparata, a pri automatskom nanošenju i stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Član63. Pri ugradnji automatskih elektrostatičkih uređaja kod poluzatvorenih kabina, prostor ispred kabine mora biti zaštićen ogradom visine najmanje 1 m, sa tablicom na kojoj je ispisano upozorenje: "Zabranjen pristup prije isključivanja napona na generatoru". Član 64. Ako se nitrocelulozna, poliesterska, nitroepoksidna i per-hlorvinilna premazna sredstva koriste u elektrostatičkim uređajima, ti uređaji moraju biti opremljeni uređajima za sprječavanje varnica i automatsku kontrolu otpora uzemljenja pištolja. Član65. Za raspršivanje premaznih sredstava ne smiju se upotrebljavati kisik i zapaljivi gasovi. 7. Premazna sredstva Član 66. Količina premaznih sredstava u neposrednoj blizini kabina ne smiju iznositi više od količine potrebne za rad u jednoj smjeni. U najveću dozvoljenu količinu potrebnu za rad u jednoj smjeni spada i količina premaznog sredstva koja se nalazi u posudi uređaja za nanošenje premaza. Posude u kojima se nalaze premazna sredstva moraju biti izrađene od negorivog i nesalomljivog materijala i moraju imati nepropustljiv poklopac. Član 67. Premazna sredstva mogu se dopremiti iz prostorije u kojoj se pripremaju do mjesta njihovog nanošenja samo u zatvorenim posudama ili instalacijama za transport premaznih sredstava. U prostoru ili prostoriji lakirnice nije dozvoljeno držanje praznih posuda. Član 68. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 8 od 22 Zabranjeno je pripremanje premaznih sredstava u prostoru lakirnice. Izuzetno, odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na kade za uranjanje, uređaje za oblikovanje i uređaje za valjanje ili nalivanje, ako se vrši korekcija premaznih sredstava. Član 69. Posude i instalacije uređaja za nanošenje premaznih sredstava moraju imati uređaje za kontrolu i regulaciju pritiska i ventile sigurnosti. Član 70. Premazna sredstva zagrijavaju se prema odredbama člana 34. ovog pravilnika. 8. Mjere za zaštitu uređaja u kojima se nanose premazna sredstva Član71. Ako sistem za odsisavanje i filtriranje zagađenog zraka prestane da radi, moraju se automatski isključiti uređaji u kojima se unose premazna sredstva. Član 72. U kabinama sa nadglednom ventilacijom smiju se koristiti samo ručni pištolji koji ne varniče ili ručni elektrostatički pištolji izvedeni tako da se osigura protiveksploziona zaštita. Član73. Komandni ormar uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mora imati svjetlosnu signalizaciju za kontrolisanje ispravnosti rada tih uređaja. Član 74. Za nužno isključivanje transportnih uređaja moraju se na pogodnim mjestima ugraditi tipke "stop". Transportni uređaji koji opslužuju više uređaja lakirnice uključuju se tipkom koja se zaključava. Član75. U kabini se ne smije upotrebljavati veći broj pištolja od onoga za koji je kabina projektovana. Član 76. Prije puštanja u rad, na uređajima moraju biti navedeni podaci o: 1. uslovima za projektovanje; 2. opisutehnološkogprocesa; 3. tehničkim karakteristikama uređaja; 4. tehničkom opisu uređaja i instalacija; 5. specifikacijiugradneopreme; 6. proračunu ventilacije; 7. određenosti kapaciteta i broja pištolja; 8. predviđenim mjerama zaštite električnih instalacija; 9. određenosti lokacije ili uslova za lociranje zona opasnosti; 10. sigurnosnim mjerama; 11. mjernoj skici uređaja; 12. šemiinstalacija. IV. UREĐAJI ZA SUŠENJE I PEČENJE PREMAZNIH SREDSTAVA 1. Klasifikacija sušara Član 77. Prema konstrukcionom rješenju i načinu unošenja šarže u radni prostor sušare, mogu se koristiti sljedeći tipovi sušara: 1) komorne sušare; 2) tunelske sušare sa kontinuiranim ili taktnim protokom šarže; 3) kombinovani komorni uređaji koji se naizmjenično koriste za nanošenje i sušenje premaznih sredstava. Član 78. Za razmjenu toplote između grijaćih uređaja i šarže u radnom prostoru sušara, mogu se koristiti slijedeći sistemi: 1) konvenkcioni; 2) radijacioni; 3) kombinovani. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 9 od 22 2. Opći zahtjevi za izgradnju sušare Član 79. Konstrukcioni elementi sušare moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Kao pod sušare može se koristiti i pod građevinskog objekta na koji je sušara postavljena. Član 80. Ventilacioni sistem sušare mora spriječavati širenje para rastvarača u okolni prostor. Član81. Ventilatori sušare moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 82. Elementi ventilacionih cjevovoda sušare moraju odgovarati odredbama čl. 56, 57, 58. i 60. ovog pravilnika. Član83. Krilca za regulaciju količine zraka u sistemu ventilacije sušare moraju odgovarati odredbama člana 59. ovog pravilnika, uz slijedeće dopunske uvjete: 1) potreban položaj svih krilaca određuje se pri prvom puštanju sušare u rad, na osnovu mjerenja količine svježeg, odnosno odsisnog zraka pri radnim uvjetima, ali bez šarže; 2) krilca za regulaciju u položaju "zatvoreno" moraju osiguravati količinu svježeg, odnosno odsisnog zraka, tako da u radnom prostoru koncentracija para rastvarača pri radu ventilacionog sistema ne prelazi vrijednost od 80% od donje granice eksplozivnosti. Član 84. Vrata sušare ne smiju se otvarati prema radnom prostoru. Na vratima sušare nije dozvoljeno ugrađivanje termoregu-latora, pokazivača temperature i ostale mjerne i sigurnosne opreme. Član 85. Uređaji za transport šarže kroz sušaru moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Član 86. Konstrukcionim rješenjem mora biti omogućen pristup svim grijaćim tijelima prilikom povremenog pregleda i čišćenja. Grijaća tijela moraju biti zaštićena od neposrednog dodira sa šaržom, kao i od slivanja ili kapanja premaznih sredstava sa radnih komada. Posude za prihvatanje kapi premaznih sredstava ne smiju ometati pravilnu cirkulaciju zraka. Član 87. Sušara mora biti opremljena mjernim, regulacionim i sigurnosnim uređajima koji se nalaze na pristupačnom mjestu. Član 88. Zabranjeno je ugrađivanje gorionika ispod otvora za ulaz šarže. Član 89. Ako se sušara zagrijava uljem za loženje, rezervoar za gorivo ne smije se postaviti u istu prostoriju građevinskog objekta u kojoj se nalazi sušara. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako nije moguće drugačije tehničko rješenje, rezervoar za gorivo može se postaviti u istu prostoriju pod uslovom da količina goriva odgovara jednodnevnoj potrošnji i da nije veća od 1000 l po jednom rezervoaru. Član 90. Potrebna količina svježeg zraka za komornu sušaru izračunava se prema slijedećim formulama: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 10 od 22 gdje je: Vs - ukupna zapremina radnog prostora sušare u tim3; k -koeficijent sigurnosti čija se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, zavisno od neravnomjernosti i brzine isparavanja rastvarača kao i nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušare; Tw - vrijeme potrebno za jednokratnu izmjenu zraka u radnom prostoru sušare u min; L - dotok svježeg zraka u radni prostor sušare u tim3/min; L – dotok svježeg zraka za sušenje u dm3/min ts – maksimalna temperatura zraka za sušenjeu C Vr - ukupna zapremina para rastvarača unesena u radni prostor sušare, u tim3; m - ukupna masa rastvarača unesena u radni prostor sušare, u g; M - srednja molarna masa rastvarača, u g/mol; Cr - koncentracija para rastvarača u radnom prostoru sušare poslije isparavanja ukupne količine rastvarača, unesenog u radni prostor bez obnavljanja zraka u tim3 para rastvarača po tim3 radnog prostora sušare; Cdop - maksimalno dozvoljena koncentracija para rastvarača u radnom prostoru sušare, u tim3 para rastvarača po tim3 zraka. T0 - vrijeme potrebno za isparavanje cjelokupne količine rastvarača unesene u radni prostor sušare, pri početnoj brzini isparavanja u min. odnos maksimalno dozvoljene koncentracije para rastvarača u radnom prostoru sušare, u tim3, para rastvarača po tim3 zraka i koncentracije para rastvarača u radnom prostoru sušare poslije isparavanja ukupne količine rastvarača, unesenog u radni prostor bez obnavljanja zraka u tim3 para rastvarača po tim3 radnog prostora sušare prikazan je na dijagramu. Član91. Ukupna masa rastvarača m, unesena u radni prostor sušare izračunava se na osnovu slijedećih tehnoloških parametara: 1) ukupna masa premaznog sredstva koja se na površini šarže unese u radni prostor sušare, uzimajući u obzir gubitak pri predsušenju; 2) procentualnog sadržaja rastvarača u premaznom sredstvu. Gubitak pri predsušenju na temperaturi okoline može se utvrditi laboratorijskim mjerenjem u funkciji srednjeg vremena predsušenja ili na osnovu slijedećih empirijskih podataka: 1) gubitak 25% - pri srednjem vremenu predsušenja od 10 min; 2) gubitak 45% - pri srednjem vremenu predsušenja od 20 min; 3) gubitak 50% - pri srednjem vremenu predsušenja od 30 min. Član 92. Potrebna količina sviježeg zraka za kovekcionu tunelsku sušaru sa kontinuiranim prolazom šarže kroz radni prostor određuje se prema slijedećim obrascima: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 11 od 22 gdje je: V - maksimalni zapreminski dotok para rastvarača u radni prostor sušare, u đm3/min; rrir - maksimalni dotok mase rastvarača u radni prostor sušare, u g/min; M - srednja molarna masa rastvarača, u g/mol; qm - specifična popunjenost konvejera - ukupna površina radnih komada, u m2, po dužnom metru kovejera; qr - masa otapala po jedinici lakirane površine, u g/m2; v - brzina transportnog uređaja, u m/min; L - dotok svježeg лака u radni prostor sušare, u dm3/min; ts - najviša temperatura zraka za sušenj e, u °C; Cioz - maksimalno dozvolj ena koncentracij a para rastvarača u radnom prostoru sušare, u dm2 para rastvarača po dm3 zraka; k - koeficijent sigurnosti čija se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, zavisno od neravnomjernosti i brzine isparavanja rastvarača kao i nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušare. Član93. Projektovana koncentracija para rastvarača za normalar rad sušare smije da iznosi najviše 50% od donje granice ek splozivnosti. Član 94. Potrebna količina svježeg zraka za tunelsku sušaru sa radi-jacionim zagrijavanjem šarže određuje se na osnovu odredba člana 92. ovog pravilnika, s tim što se računa sa temperaturom odsisnog zraka mjerenom na izlazu iz radnog prostora, uvećanom za 50°C. Član95. Na vidljivo mjesto sušare mora se postaviti tablica izrađena od trajnog materijala, koja sadrži podatke o: 1. proizvodaču; 2. fabričkom broju; 3. godini proizvodnje; 4. oznaci sušare; 5. priključnoj električnoj snazi, u kW; 6. ukupnom radnom prostoru, u irf; 7. maksimalno dozvoljenoj radnoj temperaturi, u °C; 8. količini svježeg zraka, u m3 /h; 9. najvećoj dozvoljenoj količini rastvarača za jednu šar-žu (kod komornih sušara), u g; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 12 od 22 10. maksimalnom dotoku mase rastvarača (kod tunelskih sušara), u g/min; 11. klasi protiveksplozione zaštite. Pored podataka iz stava 1. ovog člana, na tablicu ili na posebnu tablicu, zavisno od vrste grijanja, moraju se unijeti sljedeći podaci: 1) pri grijanju električnom strujom - šema vezivanja grijača; 2) pri grijanju plinom: - priključna vrijednost plinskog gorionika, u irf /h; - pritisak plina, u Pa; - donja toplotna moć plina, u kJ/mrv1; 3) pri grijanju uljem za loženje: - prMjučna vrijednost gorionika,ukg/h; - donja toplotna moć ulja za loženje, u kJ/kg; 4) pri kaloriferskom grijanju preko grijačih fluida: - instalisana snaga grijača, u kW; - maksimalna temperatura grijačeg fluida, u °C. 3. Mjere za zaštitu sušare Član 96. Sušara mora biti opremljena najmanje jednim pokazivačem temperature. Ako uređaj za automatsku regulaciju temperature radnog prostora istovremeno pokazuje i temperaturu, nije obavezna ugradnja pokazivača temperature. Član 97. Za automatsku regulaciju temperature radnog prostora, sušara mora imati po jedan automatski termoregulacioni uređaj za svaku grijaču grupu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, dozvoljena je ugradnja jednog termoregulacionog uređaja za više grijaćih grupa samo ako se sušara zagrijava preko grijaćeg fluida, pod uvjetom da se sva grijača tijela napajaju istim grijaćim fluidom. Član 98. Sušara mora imati po jedan granični termoregulacioni uređaj za svaku grijaću grupu. Ako se sušara zagrijava grijačim fluidom, dozvoljena je ugradnja jednog graničnog termoregulacionog uređaja za više grijačih grupa, pod uvjetom da se sve grijače grupe zagrijavaju istim grijačim fluidom i da se temperatura reguliše preko istog regulacionog uređaja. Izuzetno od odredaba stavova 1. i 2. ovog člana, u sušaru zagrijavanu grijačim fluidom, čija je temperatura niža od temperature samopaljenja para rastvarača, nije obavezna ugradnja graničnog termoregulacionog uređaja, pod uvjetom da je termoregulacioni uređaj instalisan na uređaju za proizvodnju grijaćeg fluida. Član 99. Otpadni zrak iz sušare mora se odvoditi kontrolisanom ventilacijom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, u tu-nelskoj sušari, koja se zagrijava grijaćim fluidom, dozvoljena je nadgledana ventilacija pod uslovom: 1) da je temperatura grijaćeg fluida niža od temperature samopaljenja para rastvarača; 2) da su ventilatorska kola neposredno spojena sa pogonskim elektromotorima; 3) da sušara ima više od jednog ventilatora. Član 100. Ako se ventilacija prekine ili smanji, uređajem za kontrolu sistema za odvođenje otpadnog zraka mora se: 1) isključiti dovođenje energije za grijanje sušare; 2) prekinuti rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava na radne komade, samo pri ručnom ulaganju šarže; 3) prekinuti rad uređaja za transport radnih komada u sušaru; 4) uključitialarmniuređaj; 5) uključiti servo-uređaj mehanizma krilaca kod komornih sušara na zauzimanje položaja "otvoreno" (ako su servo-uređaji ugrađeni). Odredba tačke 1. stava 1. ovog člana ne odnosi se samo na sušare zagrijavane grijaćim fluidom čijaje temperatura niža od temperature samopaljenja para rastvarača. Član 101. Komandni ormar mora imati svjetlosnu signalizaciju za signaliziranje ispravnosti rada i otkrivanje nastalih kvarova na sušari. Član 102. Za vrjeme sušenja šarže u komornim sušarama proces sušenja može se odvojiti od procesa pečenja pomoću automatskog prebacivanja mehanizma krilca iz položaja "otvoreno" u položaj "zatvoreno", pod uvjetom: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 13 od 22 1) daje mehanizam za istovremeno pokretanje svih krilaca snabdjeven servo-uređajem koji ne može zauzimati međupoložaje, već samo krajnje položaje "otvoreno", odnosno "zatvoreno"; 2) da su vrata komorne sušare snabdjevena uređajem za kontrolu položaja "otvoreno", odnosno "zatvoreno"; 3) da je komandni uređaj sušare snabdjeven dodatnim vremenskim relejnim uređajem, sa podešenim vremenom od najmanje 10 min, koji u bilo kojem slučaju prekida procesa rada odbrojavanje započinje uvijek od nule; 4) da je sušara snabdjevena dodatnim automatskim ter-moregulacionim uređajem koji je podešen na vrijednost od najmanje 90% temperature pečenja. Pri temperaturi pečenja višoj od 140°C podešena vrijednost temperature iznosi najmanje 125°C; 5) daje komandni uređaj sušare izveden tako da: a) pri svakom otvaranju vrata servo-uređaja mehanizam krilca automatski mora zauzeti položaj "otvoreno" i vremenski relej vraća se na početni položaj; b) pri zatvaranju vrata servo-uređaja mehanizam krilca ostaje u otvorenom položaju i vremenski relej se aktivira; c) servo-uređaj mehanizma krilca zauzima automatski položaj "zatvoreno" tek po isteku vremena od najmanje 10 min, pod uvjetom da je postignuta temperatura koja je zadata na dodatnom termoregulacionom uređaju iz tačke 4) ovog člana. Član 103. U radnom prostoru sušare nije dozvoljeno nanošenje premaznih sredstava. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, radni prostor sušare može se koristiti i za nanošenje premaznih sredstava, pod uvjetom daje sušara projektovana i napravljena za dvonamjen-sku upotrebu, za naizmjenično nanošenje ili sušenje (kombino-vani komorni uređaj). Član 104. Na kombinovani komorni uređaj primjenjuju se slijedeće mjere zaštite: 1) maksimalna temperatura sušenja ne smije biti viša od 80°C; 2) premazna sredstva ne smiju se nanositi ako temperatura radnog prostora uređaja nije niža od 45°C; 3) uređaj mora imati kontrolisanu ventilaciju; 4) svaki režim rada mora imati svoj granični termoregulacioni uređaj i svoj uređaj za kontrolu ventilacije; 5) za vrijeme korištenja komore za nanošenje premaznih sredstava ventilacijom mora se osigurati dovod 100% svježeg zraka, a pištolj za raspršivanje može se pustiti u rad tek po ispunjavanju sljedećih uslova: a) akoje uključena kontrolisana ventilacija; b) ako su sva krilca za regulisanje ventilacije u položaju za rad kabine; v) ako su vrata uređaja zatvorena; g) ako je sistem za filtriranje otpadnog zraka uključen; d) ako granična vrijednost temperature od 45°C nije dostignuta; 6) prije prelaska na fazu sušenja iz uređaja se mora ukloniti kompletan uređaj za nanošenje premaznih sredstava; 7) za vrijeme korištenja uređaja za sušenje premaznih sredstava, ventilacija se može prebaciti na recirkulaci-ju, s tim da sva krilca u položaju "recirkulacija" sigurno obezbjeđuju dovod svježeg zraka u količini dovoljnoj da koncentracija para rastvarača ne pređe vrijednost od 50% donje granice eksplozivnosti. Uređaj za grijanje kombinovanog komornog uređaja mora biti izrađen tako da se može uključiti tek ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) akoje uključena kontrolisana ventilacija; 2) ako su vrata uređaja zatvorena. Član 105. Upotreba automatskih uređaja za nanošenje premaznih sredstava u kombinovanim komornim uređajima nije dozvoljena. Radijaciono zagrijavanje kombinovanih komornih uređaja nije dozvoljeno. Član 106. Korištenje sopstvenog motornog pogona vozila za ulaženje i izlaženje iz kombinovanog komornog uređaja, odnosno komornih kabina za špricanje, kao i komornih sušara, dozvoljeno je samo pod sljedećim uvjetima: 1) ako je ventilacija uključena najmanje pet minuta prije ulaska vozila; 2) ako su isključeni svi elektropotrošači na vozilu i motor za vrijeme nanošenja, odnosno sušenja premaznog sredstva; 3) ako je ventilacija uključena najmanje 10 minuta prije uključenja motora vozila za izlazak i ako su prostor za motor i kabina vozila propuhani komprimiranim zrakom. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 14 od 22 Član 107. Ako se upotrebljavaju premazna sredstva na bazi nitrocelu-loze, temperatura na površini radnih komada ne smije biti veća od 80° C. Član 108. Prije ulaganja šarže na početku smjene komorna sušara mora biti prethodno zagrijana do radne temperature. Član 109. Sušara se ne smije koristiti bez tehničkog uputstva, koje mora da sadrži podatke o: 1) premaznom sredstvu: a) radnoj temperaturi sušenja; b) vremenu sušenja; c) maksimalnoj količini premaznog sredstva koja se može nanijeti na površinu radnih komada u jednom sloju, u g/m2; d) maksimalnoj količini rastvarača u premaznom sredstvu pri nanošenju, u masenom postotku; e) srednjoj molekularnoj masi rastvarača; f) donjoj granici eksplozivnosti para rastvarača, u zapreminskim procentima; g) tački zapaljivosti rastvarača; h) temperaturi samopaljenjarastvarača; i) grupi eksplozivnosti; j) toploti isparavanja; 2) za komornu sušaru mora da sadrži podatke o: a) broju radnih komada svakog asortimana šarže koji smije da se unese u radni prostor; b) temperaturi sušenja; c) vremenu sušenja; 3) za tunelsku sušaru mora da sadrži podatke o: a) broju radnih komada svakog asortimana šarže koji smije da se šaržira na dužni metar transportnog uređaja; b) maksimalnoj projektovanoj brzini transportnog uređaja; c) temperaturi sušenja. Ni jednom asortimanu radnih komada ne smije se povećati maksimalno dozvoljena količina rastvarača koja se smije unijeti u radni prostor sušare, kao ni maksimalno dozvoljena temperatura sušenja. Član110. Prije puštanja sušare u rad moraju se obezbijediti podaci o: 1) uslovima za projektovanje; 2) opisu tehnološkog postupka; 3) tehničkim karakteristikama sušare; 4) tehničkom opisu sušare i pripadajuće instalacije; 5) specifikaciji ugrađene opreme; 6) proračunu za ventilaciju sušare; 7) određivanju lokacije ili uslova za lociranje i zona opasnosti; 8) mjerama za zaštitu električnih instalacija; 9) sigurnosnim mjerama; 10) mjernojskicisušare; 11) šemiinstalacija. V. ISPITIVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA Član 111. Ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva obuhvata: 1) pregled lokacije uređaja u odnosu prema drugim uređajima i instalacijama koji ne pripadaju ispitivanom uređaju; 2) pregled cjelokupnog uređaja i instalacije uređaja; 3) ispitivanje i podešavanje mjerno-regulacionih i sigurnosnih uređaja; 4) ispitivanje uređaja zagrijavanjem na najvišu radnu temperaturu, ali bez šarže; 5) podešavanje i utvrđivanje položaja svih krilaca za regulaciju količine zraka i mjerenja količine svježeg i otpadnog zraka pri maksimalnoj radnoj temperaturi; 6) ispitivanje i mjerenje električnih instalacija; 7) ispitivanje rada svih mjernih, signalnih, regulacionih i sigurnosnih kola, uključujući i blokadne sisteme opreme koja ne pripada ispitivanom uređaju, ali sa njim čini tehnološku cjelinu; 8) utvrđivanje ispravnosti podataka upisanih na tablici sa tehničkim karakteristikama ispitivanog uređaja; 9) ispitivanje rada uređaja sa probnom šaržom. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 15 od 22 Član 112. Izvještaj o ispitivanju uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva mora da sadrži potrebne podatke o izvršenim pregledima, metodama mjerenja, upotrebljenim instrumentima, rezultatima mjerenja i ispitivanja, podatke o proizvodaču, odnosno licima koja vrše ispitivanje ovih uređaja, kao i ocjenu podobnosti za upotrebu. Član 113. Ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva mora se obavljati u sljedećim slučajevima: 1) prije puštanja u rad novih uređaja; 2) poslije rekonstrukcije postojećih uređaja; 3) poslije promjene lokacije uređaja; 4) poslije zamjene ventilatora na uređajima; 5) poslije svih popravki na uređaju u cjevovodima pri kojima je pomjereno krilce za regulaciju protoka va-zduha. VI. ZONE OPASNOSTI KOD UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA 1. Zone opasnosti kod uređaja u kojima se nanose premazna sredstva Član 114. Kriteriji za određivanje zona opasnosti kod uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva su: 1) izvoriopasnostikodkabina: a) pištoljzaraspršivanje; b) radni komadi na čiju je površinu naneseno prema-zno sredstvo; 2) izvori opasnosti kod kada za uranjanje su: a) slobodna površina premaznog sredstva u kadi; b) radni komadi na čiju je površinu naneseno prema-zno sredstvo; 3) izvori opasnosti kod uređaja za oblivanje su: a) sve unutrašnje površine radnog dijela uređaja; b) radni komadi na čijuje površinu naneseno prema-zno sredstvo; 4) izvori opasnosti kod uređaja za otkapavanje su: a) ukupna površina poda uređaja; b) radni komadi na čiju površinu je naneseno prema-zno sredstvo; 5) izvori opasnosti kod uređaja za valjanje ili nalivanje su: a) sistem za cirkulaciju premaznog sredstva; b) radni komadi na čiju površinu je naneseno prema-zno sredstvo. Član115. Uređaji u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, sa kontrolisanom ventilacijom i količinom zraka koja osigurava koncentraciju para rastvarača ispod vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti, nemaju zone opasnosti pod uvjetom: 1) da se projektovana količina zraka potvrdi ispitivanjem; 2) da se računski dokaže da u slučajevima prestanka rada ventilacionog sistema koncentracija zaostalih para rastvarača ne prelazi vrijednost od 25% od donje granice eksplozivnosti. Ako se računski ne mogu dokazati uvjeti iz tačke 2. stava 1. ovog člana, smatra se daje radni prostor uređaja zona opasnosti 2, a prostor oko uređaja je neugrožen. Član116. Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva koji imaju nadgledanu ventilaciju koja osigurava koncentraciju para rastvarača ispod vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti se određuju na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C: a) zona opasnosti 1 obuhvata ukupan radni prostor uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja i obuhvaćena je sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja (slika 1 i slika 2) a) zona opasnosti 2 obuhvata radni prostor uređaja, a prostor oko uređaja nije ugrožen eksplozivnim smjesama. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 16 od 22 Član 117 Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, koji imaju kontrolisanu ventilaciju koja 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38°C i temperatura zraka u uređaju niža od 38°C osigurava koncentraciju para rastvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti se određuju na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C: a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja; 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38°C i temperatura zraka u uređaju niža od 38°C a) zona opasnosti 2 obuhvata radni prostor uređaja; b) prostor oko uređaja je neugrožen. Član 118. Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, koji imaju nadgledanu ventilaciju koja osigurava koncentraciju para rastvarača između 10% i 50% od donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C (slika 3 i slika 4): a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od ivica svih otvora uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja u nastavku zone 1 od sfernog radijusa od 10 m od ivica svih otvora uređaja; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 17 od 22 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u uređaju niža od 38 °C: a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja (slika 1 i slika 2); b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja. Član119. Za uređaje u kojima se premazna sredstva nanose na radne komade valjanjem ili nalijevanjem i ti uređaji nisu zatvoreni u radne komore, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) ako uređaj nema lokalnu ventilaciju, već se provjetravanje obavlja općom ventilacijom prostorije, zone opasnosti su: a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C ili jednaka toj temperaturi: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 10 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 1,5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita uređaja; 2) ako uređaj ima izvedenu lokalnu ventilaciju, koja osigurava koncentraciju para rastvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti su: a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C ili jednaka toj temperaturi: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 1,5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata uređaj i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; 3) ako uređaj ima izvedenu lokalnu kontrolisanu ventilaciju, koja osigurava koncentraciju para rasvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti su: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 18 od 22 a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i emperatura zraka u okolini uređaja niža ili jednaka 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata uređaj i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata cijeli uređaj. Član 120. Zone opasnosti oko otvora ventilacionih cjevovoda određuju se na sljedeći način: 1) Akoje u cjevovodu zona opasnosti 1 (slika 5) a) prostor oko otvora ventilacionog cjevovodaje zona opasnosti 1 koja obuhvaća sferni radijus od 1,5 m od ivica otvora; b) zona opasnosti 2je prostor oko otvora ventilacionog cjevovoda koja obuhvata prostor zone opasnosti 1 do granice sfernog radijusa od 1,5 m od ivica otvora. 2) ako je u ventilacionom cjevovodu zona opasnosti 2 (slika 6), ta zona se prostire oko otvora cjevovoda do granice sfernog radijusa od 1,5 m od ivica otvora. 2. Zone opasnosti kod sušara Član 121. Kriterij za određivanje zona opasnosti kod sušara su: 1) izvor opasnosti kod sušara, odnosno radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo; 2) neugrožen prostor sušare, odnosno radni prostor sušare, odnosno radni prostor sušare u kojem koncentracija para rastvarača pri maksimalnoj temperaturi sušenja ne može preći vrijednost od 10 % od donje granice eksplozivnosti; 3) prelazni prostor sušare, odnosno radni prostor sušare u kome se zapreminska koncentracija para rastvarača pri maksimalnoj temperaturi sušenja nalazi između vrijednosti 10% i 80% donje granice eksplozivnosti, zavisno od ukupnog trajanja svih kvarova u toku godine, koji bi mogli imati za posljedicu pojavu eksplozivne smjese. Dozvoljene granice prelaznog prostora sušara, u smislu stava 1. ove tačke, ne mogu biti veće od 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti; 4) sušare sa neugroženim radnim prostorom, odnosno sušare koje su projektovane sa dozvoljenom koncentracijom para rastvarača u vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti pod uvjetom; a) daje projektovana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem; b) da imaju kontrolisanu ventilaciju; c) da se računski dokaže da u svim slučajevima prestanka rada ventilacionog sistema sušare koncentracija zaostalih para rastvarača neće prirodnom ventilacijom preći dozvoljenu granicu prelaznog prostora; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 19 od 22 5) sušare sa prelaznim prostorom koje su projektovane sa dozvoljenom koncentracijom para rastvarača u vrijednosti od 10% do 50% donje granice eksplozivnosti, pod uvjetom: a) daje projektovana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem; b) da imaju kontrolisanu ventilaciju. Član 122. Ako se radni komadi između uređaja u kome se nanosi premazno sredstvo i sušare transportuju preko transportnog uređaja koji nije zaštićen uređajem za predsušenje, zone opasnosti određuju se na sljedeći način: 1) ako je tačka zapaljivosti rastvarača niža od 38°C i temperatura zraka u prostoriji niža ili jednaka 38°C (Slika 7); a) zona opasnosti 1 obuhvaćena je sfernim radiju-som od 5 m od gabarita radnih komada; b) zona opasnosti 2 prostire se između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 10 m od gabarita radnih komada; 2) ako je tačka zapaljivosti rastvarača viša od 38°C i temperatura u prostoriji niža od 38°C (Slika 8): a) zona opasnosti 1 obuhvaćena je sfernim radiju-som od 1,5 m od gabarita radnih komada; b) zona opasnosti 2 prostire se između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita radnih komada; Član 123. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 20 od 22 Transport radnih komada na koje je naneseno premazno sredstvo kroz prostor lakirnice bez uređaja za predsušenje, u smislu odredaba člana 122. ovog pravilnika, dozvoljeno je samo ako prostor lakirnice ima opću ventilaciju sa najmanje 10 izmjena zraka na sat. Ako se predsušenje šarže, do unošenja u komornu sušaru, obavija u prostoru lakirnice, važe u svemu odredbe člana 122. ovog pravilnika, s tim što se za granice gabarita uzima gabarit cijele šarže. Član 124. Kod sušara i predsušara koje su projektovane sa neugroženim prostorom, u smislu člana 121. tačka 4. ovog pravilnika, ne postoje zone opasnosti ni u radnom prostoru ni u prostoru oko sušare. Ako se računski ne može dokazati da koncentracija zaostalih para rastvarača prirodnom ventilacijom neće preći dozvoljenu granicu prelaznog prostora, radni prostor sušareje zona opasnosti 2, a oko sušare je neugrožen prostor (slika 9). Član 125. Za sušare i predsušare koje su projektovane sa prelaznim prostorom u smislu člana 121. tačka 5. ovog pravilnika, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) za komornu sušaru, predsušaru i tunelsku sušaru (slika 10 i slika 11); a) zona opasnosti 1je radni prostor sušare; b) zona opasnosti 2je prostor oko otvora sušare i obuhvaćen je sfernim radijusom od 5 m od ivica otvora sušare; 2) za tunelsku sušaru kod koje je radna temperatura viša ilijednaka temperaturi od 140°C (slika 12): a) zona opasnosti 1 je ulazni dio radnog prostora sušare i prostire se od ulaznog otvora do 3/4 dužine radnog prostora sušare; b) zona opasnosti 2 je izlazni dio radnog prostora sušare (1/4 dužine sušare), kao i prostor oko ulaznog otvora sušare obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica ulaznog otvora. Ako sušara ima i druge otvore koji su u zoni opasnosti 1, zona opasnosti 2 prostire se i oko tih otvora u sfernom radijusu od 5 m; 3) ako su otvori tunelskih sušara opremljeni zračnim zavjesama, zona opasnosti 2 smanjuje se na sferni radijus od 1,5 m. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 21 od 22 Član 126. Izuzetno od odredaba člana 125. ovog pravilnika, ako su u pitanju sušare koje su projektovane za rad u prelaznom prostoru, a koje imaju dva ventilaciona sistema ili više ventilacionih sistema opremljenih svojim uređajima za kontrolu ventilacije, stepen opasnosti umanjuje se tako da: 1) zona opasnosti 1 postaje zona opasnosti 2; 2) zona opasnosti 2 postaje neugroženi prostor. Član 127. Za tunelske sušare projektovane za rad u prelaznom prostoru koje imaju nadglednu ventilaciju u smislu odredaba člana 99. ovog pravilnika, za određivanje zona opasnosti prime-njuju se odredbe člana 125. ovog pravilnika. Član 128. Na određivanje zona opasnosti oko otvora ventilacionih cjevovoda sušare primjenjuju se odredbe člana 120. ovog pravilnika. Član 129. Sušare sa radijacionim zagrijavanjem i sušare kod kojih temperatura na površini grijaćeg tijela prelazi temperaturu samopaljenja para rastvarača moraju se projektovati i izvoditi za rad u neugroženom prostoru. Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na sušare projektovane sa temperaturom grijaćeg tijela nižom od temperature samopaljenja para rastvarača, kod kojih se ne može računski i ispitivanjem dokazati da temperatura površine grijaćeg tijela u svim tačkama nije viša od temperature samopaljenja para rastvarača. Član 130. Zone opasnosti cijelog postrojenja lakirnice ucrtavaju se u tehničku dokumentaciju postrojenja. VII. PREGLEDI I ODRŽAVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA Član 131. Redovni pregledi obavljaju se na početku, u toku i na kraju svake radne smjene. Pri redovnim pregledima, ako se uoči bilo kakva nepravilnost u radu uređaja i instalacije, mora se prekinuti nanošenje premaznih sredstava i šaržiranje uređaja. VIII. MJERE ZA ZAŠTITU Član 132. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati odgovarajuću spoljnu i unutrašnju protivpožarnu hidrantsku mrežu i prenosne protivpožarne aparate. Član 133. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati instalaciju za signalizaciju požara ručnim aktiviranjem. Član 134. U prostoru ili prostoriji lakirnice, kao i na svim prilazima lakirnici, moraju se na vidljivo mjesto postaviti table na kojima su ispisana slijedeća upozorenja i zabrane: 1) "Opasnost od požara i eksplozije"; 2) "Zabranjeno pušenje i pristup sa otvorenim plamenom"; 3) "Zabranjena upotreba alata koji varniči". ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 22 od 22 Član 135. Kabine za automatsko nanošenje premaznih sredstava, čija je zapremina radnog prostora veća od 60 rrv1, moraju biti opremljene stabilnim uređajem za gašenje požara sa automatskim aktiviranjem. Član 136. Kada za uranjanje u kojoj je slobodna površina premaznog sredstva veća od 1 m2 mora imati stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Mlaznice stabilnog uređaja za gašenje požara kod kade za uranjanje moraju biti izvedene tako da sredstvo za gašenje osigurava sigurno pokrivanje cjelokupne slobodne površine premaznog sredstva. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 137. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da se primjenjuje Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva ("Službeni list SFRJ", broj 57/85). Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 07-02-2459/11 Ministar Erdal Trhulj, s. r. 22. februara 2012. godine, Mostar
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 10/12 03.02.2012 apoteke,zdravstvo PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA VERIFICIRANIH APOTEKA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I APOTEKA U PRIVATNOJ PRAKSI ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I – OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom uređuje se sadržaj i način vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije Bosnе i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar). II – SADRŽAJ REGISTRA Član 2. Registar sadrži sljedeće podatke: 1) naziv kantona, 2) naziv apoteke zdravstvene ustanove, odnosno apoteke u privatnoj praksi, 3) adresa, općina, telefon, faks, e-mail adresa, 4) podaci o odgovornoj osobi, i to: - ime, ime jednog roditelja, prezime - broj licence - rok važenja licence - radno vrijeme Obrazac za unošenje podataka iz stava 1. ovog člana u Registar sastavni je dio ovog pravilnika. (Prilog 1). Član 3. Kantonalna ministarstva zdravstva u skladu sa članom 23. stav 5. Zakona o apotekarskoj djelatnosti dostavljaju kopiju rješenja o ispunjavanju uvjeta za rad apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi Federalnom ministarstvu zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), kao i sve izmjene i dopune važećih rješenja. Podaci sadržani u rješenju iz stava 1. ovog člana, upisuju se u Registar. III – NAČIN VOĐENJA REGISTRA Član 4. Registar vodi Ministarstvo u elektronskoj formi. Član 5. Upis podataka, izmjene, dopune i brisanje podataka u Registru obavlja ovlašteni službenik Ministarstva, imenovan posebnim rješenjem federalnog ministra zdravstva. Član 6. Registar se objavljuje na službenoj web stranici Ministarstva. Podaci u Registru ažuriraju se svaka tri mjeseca.
Pravilnik o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/11 11.11.2011 SN FBiH 11/17 rudarstvo,ispit,stručni ispit Broj 76 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 11. 11. 2011. Na osnovu ~lana 33. stav 2. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 26/10), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O POLAGANJU STRU^NOG ISPITA ZA ODRE\ENE POSLOVE U OBLASTI RUDARSTVA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet Pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom se ure|uje program stru~nog ispita, uslovi, na~in i tro{kovi polaganja stru~nog ispita (u daljnjem tekstu: ispit). ^lan 2. (Pojmovi) (1) Pojmovi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljede}e zna~enje: – stru~ni ispit jest ispit kojega prema Zakonu o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine moraju polo`iti lica za obavljanje odre|enih poslova u oblasti rudarstva; – odre|eni poslovi su stru~ni poslovi: tehni~ko rukovo- |enje, projektovanje, revizija projekata, poslovi za{tite na radu, periodi~ni pregledi, samostalno obavljanje rudarskih mjerenja i nadzor nad rudarskim radovima; – komisija jest komisija koja provodi stru~ni ispit; – kandidat je obaveznik polaganja koji pristupa polaganju stru~nog ispita; – ministarstvo jest federalno ministarstvo; – ispitiva~ je ~lan Komisije koji vr{i provjeru znanja kandidata iz oblasti koja je utvr|ena rje{enjem o imenovanju; – podnosilac zahtjeva je fizi~ko ili pravno lice koje za kandidata podnosi zahtjev za polaganje ispita; – poslovnik je dokument kojim komisija bli`e ure|uje svoj rad. ^lan 3. (Vrste ispita) (1) Ispit se pola`e za: – tehni~ko rukovo|enje, – za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja, i – za nadzor nad rudarskim radovima. (2) Polo`enim stru~nim ispitom za tehni~ko rukovo|enje sti~e se pravo obavljanja poslova tehni~kog rukovo|enja, projektovanja, revizije projekata, poslova za{tite na radu i poslova periodi~nih pregleda. ^lan 4. (Svrha ispita) Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata da samostalno obavlja poslove koje je Zakonom o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, kao jedan od uslova propisan polo`en stru~ni ispit. II. USLOVI POLAGANJA ISPITA ^lan 5. (Pravo polaganja) (1) Pravo polaganja stru~nog ispita u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine i ovog Pravilnika imaju: a) za tehni~ko rukovo|enje - diplomirani in`enjeri, i to rudarstva, rudarstva za bu{otinsku eksploataciju, geologije, sigurnosti i pomo}i, elektrotehnike, ma{instva tehnologije, geodezije, gra|evine, koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva oblasti rudarstva nakon sticanja stru~ne spreme, b) za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja - diplomirani in`enjeri, i to rudarstva i geodezije, koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja visoke stru~ne spreme i rudarski i geodetski tehni~ari, koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja srednje stru~ne spreme, c) za nadzor nad rudarskim radovima - tehni~ari, i to rudarski, geolo{ki, geodetski, elektro,ma{inski, hemijski, gra|evinski, koji imaju najmanje tri godine radne iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja srednje stru~ne spreme. ^lan 6. (Uslovi za prijavu i odlaganje ispita) (1) Prijava za polaganje ispita za tehni~ko rukovo|enje i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja podnosi se Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na propisanom obrascu, najmanje 60 dana prije po~etka mjeseca redovnog ispitnog roka. (2) Prijavu za polaganje ispita iz stava 1. ovog ~lana mo`e podnijeti pravno lice u kojem je kandidat zaposlen ili/i kandidat, fizi~ko lice. (3) Prijava za polaganje ispita za obavljanje nadzora nad rudarskim radovima podnosi se pravnom licu kod kojeg je kandidat zaposlen. (4) Uz prijavu za polaganje ispita podnosilac zahtjeva prila`e: a) ovjerenu kopiju diplome o sticanju visoke stru~ne spreme, odnosno svjedod`be o polo`enom zavr{nom ispitu srednje {kole, b) potvrdu o radnom iskustvu sa podacima gdje i na kojim poslovima je radio, c) prijedlog tri teme za izradu pismenog rada po izboru kandidata, i d) dokaz o u plati tro{kova za polaganje ispita. (5) Ukoliko se utvrdi da je prijava nepotpuna, Ministarstvo }e pozvati podnosioca da prijavu u roku od osam dana dopuni. Ako podnosilac ne dopuni prijavu, smatrat }e se da uop}e nije ni podnesena o ~emu se donosi poseban zaklju~ak. ^lan 7. (Rje{enje o odobravanju ispita) (1) Na osnovu prijave za polaganje ispita i dostavljenih dokaza iz ~lana 6. stav 4. ovog Pravilnika, federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi rje{enje o odobravanju polaganja ispita. (2) Rje{enjem o odobravanju polaganja ispita odre|uje se tema za izradu pismenog rada, ispitiva~, mjesto i vrijeme polaganja ispita i tro{kovi polaganja ispita. ^lan 8. (Sadr`aj ispita) (1) Ispit se sastoji iz op}eg i posebnog dijela. (2) Op}i dio ispita kandidat pola`e usmeno, prema programu utvr|enom u ~lanu 29. ovog Pravilnika. (3) Posebni dio ispita obuhvata: izradu pismenog rada iz oblasti rudarstva, zavisno o vrsti i stepenu {kolske spreme, a prema programu utvr|enom u ~lanu 30. ovog Pravilnika i usmeni dio, odnosno odbranu pismenog rada. ^lan 9. (Ispitni rokovi) (1) Ispit se pola`e u redovnim rokovima, i to aprilu, junu, septembru i novembru. (2) Po potrebi se mo`e zakazati i vanredni ispitni rok. (3) Ispiti se odr`avaju izvan radnog vremena. (4) Ispit za nadzor nad rudarskim radovima odr`avaju se u sjedi{tu privrednog dru{tva prijavljenog kandidata. ^lan 10. (Obaveze pla}anja tro{kova) (1) Tro{kove polaganja ispita snosi pravno lice u kom je kandidat zaposlen odnosno kandidat. (2) Visinu tro{ka za ispit i popravni ispit posebnim rje{enjem odre|uje federalni ministar. III. KOMISIJA ZA POLAGANJE ISPITA ^lan 11. (Imenovanje ispitne komisije) (1) Ispit za tehni~ko rukovo|enje i za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja se pola`e pred komisijom za polaganje Petak, 11. 11. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 76 – Strana 15 ispita koju, u skladu sa ~lanom 33. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, imenuje federalni ministar. (2) Komisija se sastoji od predsjednika i ~etiri ~lana. Predsjednik i ~lanovi komisije mogu imati jednog ili vi{e zamjenika. (3) Komisija radi u punom sastavu. U radu komisije umjesto sprije~enog ~lana u~estvuje zamjenik. (4) Na po~etku rada komisija sa~injava i ve}inom glasova donosi Poslovnik o radu koji mora biti usagla{en sa ovim Pravilnikom. ^lan 12. (Imenovanje ispitne komisije za nadzor nad rudarskim radovima) (1) Stru~ni ispit za nadzor nad rudarskim radovima pola`e se pred komisijom za polaganje ispita koju rje{enjem imenuje federalni ministar. (2) Komisija se sastoji od predsjednika i tri ~lana. (3) ^lanovi komisije imenuju se iz reda stru~nih osoba Ministarstva, rudarske inspekcije i podnosioca zahtjeva, koji imaju polo`en stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita za tehni~ko rukovo|enje u oblasti rudarstva. Struktura komisije se odre|uje u zavisnosti od struke kandidata. ^lan 13. (Uslovi za ~lanove komisije) (1) Predsjednik i ~lanovi komisije imenuju se iz reda diplomiranih in`enjera rudarstva, elektrotehnike i ma{instva, koji imaju polo`en stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita za tehni~ko rukovo|enje u oblasti rudarstva i diplomiranih pravnika koji imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci. (2) Komisija se imenuje na period od dvije godine za ispite iz ~lana 3. ta~. 1. i 2., a za ispite iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika po potrebi. ^lan 14. (Sekretar komisije) Rje{enjem o imenovanju komisije, imenuje se i sekretar komisije. Sekretar komisije mora imati najmanje vi{u stru~nu spremu i polo`en stru~ni upravni ispit i pet godina iskustva u struci. ^lan 15. (Naknada za rad ~lanova komisije) (1) Lica koja su imenovana u ispitnu komisiju i lica koja su imenovana za zamjenike, kada u~estvuju u odr`avanju ispita, imaju pravo na naknadu. (2) Predsjedniku, ~lanovima komisije i sekretaru pripada pravo na naknadu za rad, ~iju visinu rje{enjem odre|uje federalni ministar. Visina naknade ~lanovima komisije se utvr|uje na osnovu tro{kovnika kojeg odobrava federalni ministar. (3) Rje{enjem, odnosno tro{kovnikom iz stava 2. ovog ~lana utvr|uju se putni tro{kovi ~lanova komisije koji u~estvuju u radu, a ~ije je mjesto prebivali{ta izvan sjedi{ta Ministarstva. ^lan 16. (Administrativni i finansijski poslovi) (1) Administrativne i finansijske poslove za komisiju iz ~lana 11. ovog Pravilnika obavlja Ministarstvo, a za komisiju iz ~lana 12. ovog Pravilnika obavlja privredno dru{tvo za svog kandidata. (2) Sekretar komisije obavlja administrativne poslove vezano uz spis za polaganje ispita pojedinog kandidata, te o upisu uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu u evidenciju - registar o polo`enim ispitima. (3) Administrativni poslovi iz stava 2. ovoga ~lana uklju~uju posebno provjeru: a) da li su uz zahtjev za polaganje ispita prilo`eni svi propisani dokumenti, b) da li su u zahtjevu za polaganje ispita navedeni svi podaci propisani obrascem zahtjeva, c) da li kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita, d) da li su pla}eni tro{kovi polaganja ispita. IV. TOK POLAGANJA ISPITA ^lan 17. (Pristupanje ispitu) (1) Kandidat pristupa ispitu preuzimanjem teme za pismeni rad koju je utvrdila komisija na prijedlog ispitiva~a. (2) Zadatak za pismeni rad treba da bude tako formulisan da omogu}i kandidatu da poka`e sposobnost samostalnog rada u kome treba da izrazi prakti~no iskustvo, teorijsko znanje, poznavanje zakona, tehni~kih propisa, normativa i standarda kao i savremena, nau~na i tehni~ka dostignu}a u rje{avanju dobijenog pismenog zadatka. (3) Kandidat je du`an rad uraditi samostalno. (4) Zapo~eti ispit se mo`e odlo`iti iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga na pisani zahtjev kandidata. (5) Zahtjev za odlaganje se podnosi komisiji, najkasnije osam dana prije utvr|enog roka polaganja ispita. O odlaganju ispita odlu~uje komisija. (6) Odlo`eni ispit kandidat nastavlja u sljede}em ispitnom roku. ^lan 18. (Vrijeme izrade pismenog rada) (1) Izrada pismenog rada mo`e trajati najdu`e 45 dana. (2) Pismeni rad se predaje tvrdo uvezan (tekstualni i grafi~ki dio) u dva primjerka u zadanom roku. (3) Jedan primjerak pismenog rada ostaje u spisu predmeta, a jedan se vra}a kandidatu. ^lan 19. (Dostava pismenog rada) (1) Kandidat za polaganje stru~nog ispita, najkasnije 15 dana prije polaganja ispita dostavlja komisiji svoj pismeni rad, radi pregleda i ocjenjivanja. (2) Ukoliko kandidat pismeni rad ne dostavi u roku odre|enom u stavu 1. ovog ~lana smatra se da je odustao od polaganja stru~nog ispita. Novi zahtjev kandidat mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci, u skladu sa ~lanom 6. ovog Pravilnika. (3) Pismeni rad kandidata pregleda i ocjenjuje ispitiva~ o ~emu izvje{tava ispitnu komisiju. (4) Ukoliko ispitiva~ utvrdi da pismeni rad ne zadovoljava, kandidat ne mo`e pristupiti usmenom dijelu ispita. O negativnoj ocjeni rada ispitna komisija obavje{tava kandidata neposredno ili preko podnosioca zahtjeva. (5) U slu~aju iz stava 4. ovog ~lana novi zahtjev mo`e se podnijeti nakon isteka {est mjeseci. ^lan 20. (Odbrana pismenog rada) (1) Usmeni dio ispita po~inje odbranom pismenog rada. U toku odbrane pismenog rada komisija kroz odgovore na postavljena pitanja provjerava da li kandidat posjeduje potrebno znanje u struci. (2) Kandidat koji ne odbrani pismeni rad ne pristupa polaganju op}eg dijela ispita i smatra se da nije polo`io stru~ni ispit. (3) Novi zahtjev mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci. ^lan 21. (Op}i dio ispita) (1) Op}i dio ispita kandidat pola`e usmeno, tako {to odgovara na pitanja iz svake oblasti iz programa op}eg dijela ispita utvr|enog ovim Pravilnikom. (2) Prije po~etka polaganja ispita sekretar komisije obavezno utvr|uje identitet svakog kandidata i upoznaje ga o njegovim pravima i obvezama kod polaganja ispita. (3) Kandidat koji ne polo`i op}i dio ispita, upu}uje se na popravni ispit iz tog dijela. (4) Ukoliko kandidat ne polo`i op}i dio na popravnom ispitu, smatra se da nije polo`io ispit. (5) Novi zahtjev za polaganje ispita mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci. Broj 76 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 11. 11. 2011. ^lan 22. (Uspjeh na ispitu) (1) Kona~an uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu ispita. (2) Ocjenu uspjeha kandidata na ispitu utvr|uje komisija ve}inom glasova. (3) Uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se ocjenom "polo`io" i "nije polo`io" o ~emu se kandidat usmeno obavje{tava. (4) Na~in ocjenjivanja uspjeha kandidata do kona~ne ocjene "polo`io" ili "nije polo`io" komisija utvr|uje Poslovnikom o radu iz ~lana 11. stav 4. ovog Pravilnika. ^lan 23. (Zapisnik o toku ispita) (1) O polaganju ispita vodi se zapisnik na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. U zapisnik se unose svi va`niji podaci o toku ispita, kao {to su: – broj pod kojim je prijava zaprimljena, – naziv i sastav ispitne komisije, – datum i mjesto odr`avanja ispita, – ime i prezime kandidata, datum, mjesto ro|enja i mjesto prebivali{ta, – naziv teme za pismeni rad, pitanja postavljena kandidatu i uspjeh kandidata po ispitnim podru~jima i u cjelini, datum izdavanja uvjerenja, zaklju~ak o odlaganju ili upu}ivanju na popravni ispit. (2) Sastavni dio zapisnika ~ine svi dokumenti koji su prilo`eni uz zahtjev uklju~uju}i i jedan primjerak pismenog rada. (3) Zapisnik potpisuje predsjednik, ~lanovi i sekretar komisije. ^lan 24. (Izdavanje uvjerenja o polo`enom ispitu) (1) Kandidatu koji polo`i stru~ni ispit iz ~lana 3. ta~. 1. i 2. ovog Pravilnika, Ministarstvo izdaje uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu u roku od sedam dana od dana polaganja. (2) Kandidatu koji polo`i ispit iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu izdaje privredno dru{tvo, a potpisuju ga predsjednik komisije i direktor dru{tva. (3) Obrazac uvjerenja ~ini sastavni dio ovog Pravilnika. ^lan 25. (Evidencija o izdatim uvjerenjima) (1) O izdatim uvjerenjima o polo`enom ispitu Ministarstvo vodi evidenciju-registar. (2) Evidencija se vodi u obliku knjige koja mora biti uvezana i ovjerena, a stranice ozna~ene rednim brojevima. (3) Knjigu ovjerava federalni ministar. (4) U evidenciju se upisuju podaci o kandidatu: ime i prezime, ime roditelja, datum i mjesto ro|enja, stru~na sprema, datum polaganja stru~nog ispita, mjesto polaganja, broj i datum izdatog uvjerenja i naziv privrednog dru{tva kod kojeg je kandidat zasnovao radni odnos. (5) Evidencijska knjiga iz stava 2. ovog ~lana ~uva se kao dokument od trajne vrijednosti. (6) Evidenciju o polo`enim ispitima iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika vodi privredno dru{tvo u knjizi koja se ~uva kao dokument od trajne vrijednosti. V. PROGRAM ISPITA ^lan 26. (Dijelovi ispita) Kandidati pola`u ispit iz op}eg i posebnog dijela. ^lan 27. (Obaveznost op}eg dijela) Op}i dio ispita je jedinstven za sve kandidate koji pola`u ispit po ovom Pravilniku. ^lan 28. (Op}i dio) (1) Program op}eg dijela obuhvata: a) Poznavanje osnovnih propisa u oblasti rudarstva – Zakona o rudarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i provedbenih propisa, – Zakona o geolo{kim istra`ivanjima Federacije Bosne i Hercegovine i provedbenih propisa. b) Poznavanje osnova propisa koji su neposredno povezani sa rudarstvom i ure|uju sljede}e oblasti: – Ustav Bosne i Hercegovine; – Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa amandmanima od I-CIX; – Zakon o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine; – Zakon o radu i – Propisi koji ure|uju oblasti za{tite na radu, za{tita `ivota i zdravlja zaposlenika na radu, organizacije organa uprave i lokalne samouprave, kancelarijsko poslovanje, ocjene uskla|enosti istra`nih prostora i eksploatacionih polja sa dokumentima ure|enja postora, osiguranja za{tite okoli{a, o~uvanja prirode, za{tite kulturnih dobara i za{tite voda, za{tita `ivota i zdravlja gra|ana kao i osiguranje imovine, stvarnopravnih odnosa, za{tite od po`ara, za{tite od prirodnih i drugih nesre}a u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lan 29. (Posebni dio ispita) (1) Posebni dio ispita obuhvata: a) pismeni dio ispita – izrada pismenog rada. b) usmeni dio ispita – odbrana pismenog rada. ^lan 30. (Sadr`aj pismenog rada) (1) Pismeni dio ispita pola`u svi kandidati, koji obuhvata izradu pismenog rada zavisno od stru~ne spreme i struke, odnosno vrste posla za koju kandidat ispit pola`e i to: a) sa visokom stru~nom spremom - izrada glavnog odnosno dopunskog ili slo`enijeg pojednostavljenog rudarskog projekta, odnosno izrada drugog tehni~kog projekta, b) sa srednjom stru~nom spremom - izrada manje slo`enog tehni~kog projekta ili pojednostavljenog rudarskog projekta, ili izrada drugog tehni~kog projekta, odnosno zadatka. (2) Zadatak za pismeni rad treba da bude tako formulisan da omogu}i kandidatu da poka`e sposobnost samostalnog rada u kome treba da izrazi prakti~no iskustvo, teorijsko znanje, poznavanje zakona, tehni~kih propisa, normativa i standarda kao i savremena, nau~na i tehni~ka dostignu}a u rje{avanju dobijenog pismenog zadatka. ^lan 31. (Odbrana pismenog rada) U odbrani pismenog rada kandidat treba da poka`e teoretsko znanje, prakti~no iskustvo, poznavanje tehni~kih propisa, normativa, standarda iz odgovaraju}e struke kao i onih propisa koji se primjenjuju pri obavljanju rudarskih poslova za koje kandidat pola`e ispit.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 64/11 03.10.2011 SN FBiH 42/11, SN FBiH 82/11 lijekovi Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 29 Na osnovu ~lana 45. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO ^lan 1. U Pravilniku o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 42/11), u ~lanu 5. u stavu 1. u ta~ki 1. rije~i: "korisniku lijeka" zamjenjuje se rije~ju "pacijentu". U stavu 1. u ta~ki 4. istog ~lana, iza alineje dva, dodaje se nova alineja tri koja glasi: "- pe~at apoteke, ogranka apoteke odnosno depoa apoteke". Dosada{nja alineja tri postaje alinejom ~etiri. U stavu 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 5. koja glasi: "5. Podaci na ponovljivom receptu – ponovljivi recept za lijekove kojim se pacijenti trajno lije~e od hroni~nih bolesti, mora sadr`avati, pored podataka navedenih u ta~. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana i dio koji se vra}a pacijentu, kao i dio koji ostaje u apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke.". ^lan 2. ^lan 6. mijenja se i glasi: "^lan 6. Recepti kojim se propisuju lijekovi mogu biti: – recept za lijekove sa pozitivne liste lijekova kantona ~ije izdavanje tereti sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, – recept za lijekove iz komercijalnog asortimana koji se izdaju na teret pacijenta, i – ponovljivi recept kojim se izdaju lijekovi sa pozitivne liste lijekova kantona na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, kao i lijekovi iz komercijalnog asortimana koji se izdaju na teret pacijenta. Recept iz stava 1. alineja dva ovog ~lana, kojim se propisuju lijekovi iz komercijalnog asortimana, va`e}i je na cijeloj teritoriji Federacije. Recepti iz stava 1. ovog ~lana, pored podataka utvr|enih u ~lanu 5. ovog pravilnika, sadr`avaju i druge ugovorene podatke i oznake, uklju~uju}i i podatke za informati~ku obradu recepata. ^lan 3. Iza ~lana 6. dodaje se novi ~lan 6a., koji glasi: "^lan 6a. Obrazac recepta za lijek sa pozitivne liste lijekova kantona je bijele boje sa crnom {tampom, a za komercijalne lijekove bijele boje sa crvenom {tampom. Obrazac ponovljivog recepta sastavni je dio ovog pravilnika (Prilog 1.). Na obrascu recepta iz stava 3. ovog ~lana mora biti jasno od{tampano da li se radi o lijeku sa pozitivne liste lijekova kantona odnosno lijeku iz komercijalnog asortimana.". ^lan 4. U ~lanu 9, iza stava 6. dodaje se novi stav 7, koji glasi: "Rok va`enja recepata iz st. 4, 5. i 6. ovog ~lana po~inje te}i od dana propisivanja lijeka na recept.". ^lan 5. ^lan 10. mijenja se i glasi: " ^lan 10. Izuzetno od ~lana 9. stava 4. ovog pravilnika, ovla{teni doktor ima pravo pacijentu, na ponovljivi recept, propisati lijek za lije~enje hroni~nih bolesti za najvi{e 90 dana trajanja terapije. Lista hroni~nih bolesti za koje se mo`e propisati ponovljivi recept je sastavni dio ovog pravilnika. (Prilog 2.). Listu iz stava 2. ovog ~lana svake godine novelira Federalno ministarstvo zdravstva saglasno izvje{taju o zdravstvenom stanju stanovni{tva Federacije odnosno listi vode}ih hroni~nih nezaraznih bolesti, koje sa~injava Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine saglasno svojim nadle`nostima iz ~lana 116. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 46/10).". ^lan 6. Iza ~lana 10. dodaju se novi ~l. 10a., 10b. i 10c., koji glase: "^lan 10a. Propisivanje lijeka na na~in predvi|en u ~lanu 10. ovog pravilnika provodi se samo uz ispunjavanje slijede}ih uvjeta, i to ako: – se, prema se procjeni ovla{tenog doktora radi o stabilnom hroni~nom pacijentu, – je zdravstveno stanje pacijenta, najmanje u prethodna tri mjeseca prije propisivanja lijeka na ponovljivi recept, bilo stabilno sa istim lijekom i istom terapijskom dozom tog lijeka, – propisivanje lijeka u toj koli~ini i u tom vremenskom periodu ne}e dovesti do ugro`avanja pacijentovog zdravlja. Procjenu stabilnog hroni~nog pacijenta iz stava 1. alineja jedan ovog ~lana, obavlja ovla{teni doktor na osnovu prethodnog mi{ljenja patrona`ne slu`be, kao i vlastite procjene pacijenta, a procjenu ostalih uvjeta iz stava 1. alineja dva i tri ovog ~lana obavlja isklju~ivo ovla{teni doktor. U slu~aju propisivanja lijeka na ponovljivi recept, ovla{teni doktor je du`an evidentirati u zdravstveni karton pacijenta sve lijekove koje pacijent koristi u toku terapije lijekovima propisanim na ponovljivi recept, uklju~uju}i i dodatke prehrani i OTC preparate, a s ciljem izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergije, kao i izbjegavanja ili smanjivanja nuspojave lijekova i medicinskih sredstava. ^lan 10b. U roku va`enja ponovljivog recepta iz ~lana 10. ovog pravilnika mora se osigurati aktivan nadzor nad zdravstvenim stanjem stabilnog hroni~nog pacijenta od strane patrona`ne slu`be. Propisivanje lijekova za stabilnog hroni~nog pacijenta, na na~in i pod uvjetima predvi|enim ~l. 10. i 10a. ovog pravilnika, ne odnosi se na propisivanje antibiotika, kao i opojnih droga. ^lan 10c. Lijek propisan na ponovljivi recept, na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pacijentu se izdaje uvijek u istoj apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke, i to do uspostave elektronskog recepta (e-recepta) kada }e se lijek mo}i izdavati u bilo kojoj apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke.". ^lan 7. U ~lanu 11. stav 2. se bri{e. ^lan 8. U ~lanu 12. stav 2. mjijenja se i glasi: " Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, na ponovljivi recept mo`e se propisati i lijek u koli~ini koja odgovara zdravstvenom stanju i prirodi bolesti stabilnog hroni~nog pacijenta, ali najvi{e za 90 dana trajanja terapije, na na~in i pod uvjetima predvi|enim ~lanom 10. ovog pravilnika.". Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "U slu~ajevima ispravke na receptu, ista mora biti ovjerena faksimilom i potpisom ovla{tenog doktora.". Broj 64 – Strana 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 3. 10. 2011. ^lan 9. U ~lanu 13. bri{e se rije~ "ili" i stavlja zarez, a iza rije~i: "periculum in mora" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "repetatur" i "non repetatur". ^lan 10. U ~lanu 14. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako ovla{teni doktor koji propisuje lijek na ponovljivi recept, uz oznaku "repetatur" navede ve}i broj ponavljanja prema kojima bi se kod izdavanje lijeka izdala koli~ina lijeka koja je ve}a od dozvoljene, magistar farmacije je du`an umanjiti broj ponavljanja izdavanja lijeka do dozvoljene koli~ine i evidentirati na ponovljivom receptu umanjenje kod prvog izdavanja lijeka po ponovljivom receptu.". ^lan 11. Iza ~lana 18. dodaje se novi ~lan 18a. koji glasi: "^lan 18a. Lijekove koji u sebi sadr`e metadon, buprenorfin ili kombinaciju buprenorfina sa naloxonom propisuju samo doktori medicine- specijalisti psihijatri uposleni u zavodima za bolesti ovisnosti kantona ili domovima zdravlja pri centrima za mentalno zdravlje u zajednici, koji se bave bolestima ovisnosti i koji su uposlenici zdravstvenih ustanova sa liste zdravstvenih ustanova ~iji uposlenici mogu propisivati navedene lijekove. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, druge lijekove koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari mogu propisivati ovla{teni doktori odnosno ovla{teni specialisti zdravstvenih ustanova u primarnoj zdravstvenoj za{titi i koji su uposlenici zdravstvenih ustanova sa liste zdravstvenih ustanova ~iji uposlenici mogu propisivati navedene lijekove. Listu zdravstvenih ustanova na podru~ju kantona iz st. 1. i 2. ovog ~lana utvr|uje, svake godine, kantonalni ministar zdravstva na prijedlog zdravstvenih ustanova i uz mi{ljenje zavoda za bolesti ovisnosti kantona odnosno zavoda za javno zdravstvo kantona u onim kantonima u kojima zavod za bolesti ovisnosti kantona nije formiran. Lista iz stava 3. ovog ~lana objavljuje se u slu`benim novinama kantona.". ^lan 12. U ~lanu 21. stav 4. mijenja se i glasi: "Knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari ovjerava nadle`no kantonalno ministarstvo zdravstva.". ^lan 13. U ~lanu 22. stav 1. mijenja se i glasi: "Lijekovi se izdaju u apoteci, ogranku apoteke i depou apoteke u skladu sa re`imom izdavanja lijeka utvr|enim u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije, saglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona.". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Lijekovi se izdaju na recept, uz predo~enje zdravstvene legitimacije i identifikacionog dokumenta pacijenta, odnosno identifikacionog dokumenta lica koje podi`e propisani lijek za pacijenta.". Dosada{nji stav 3. postaje stav 4., koji se mijenja i glasi: "Izdavanje lijekova u apotekama, ograncima apoteka i depoima apoteka obavljaju samo magistri farmacije, a saglasno ~l. 37. i 38. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i odredbama ovog pravilnika, sa izuzetkom lijekova navedenim u st. 5., 6. i 7. ovoga ~lana, koje mogu izdavati i farmaceutski tehni~ari.". ^lan 14. U ~lanu 23, iza alineje pet, bri{e se ta~ka i stavlja zarez, te dodaje nova alineja {est, koja glasi: "- ako je recept fotokopiran.". ^lan 15. U ~lanu 24, iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana, magistar farmacije mora imati dokaz o odobrenju interventnog uvoza lijeka koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet, a koji mu dostavlja veledrogerija.". ^lan 16. Iza ~lana 25. dodaju se novi ~l. 25.a i 25b. koji glase: "^lan 25a. Pacijentu se izdaju lijekovi propisani na ponovljivom receptu, u pravilu, u razmacima od 30 dana, u roku va`enja ponovljivog recepta, saglasno propisanoj terapiji i pakovanju lijeka. Pacijent iz stava 1. ovog ~lana, ostavaruje pravo na ponovno izdavanje lijeka propisanog na ponovljivi recept, u pravilu, najranije 3 dana prije isteka roka predvi|enog za slijede}e podizanje lijeka. ^lan 25b. Ukoliko magistar farmacije tokom izdavanja lijeka utvrdi da je ovla{teni doktor na ponovljivi recept propisao lijek za lije~enje akutne bolesti, prvi put izdat }e propisanu koli~inu lijeka, te zaklju~iti ponovljeno izdavanje lijeka {to obavezno evidentira na ponovljivom receptu.". ^lan 17. U ~lanu 26. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako na receptu nije druga~ije propisano, na recept se mo`e izdati jedno, najmanje, originalno pakovanje lijeka, najslabije ja~ine.". ^lan 18. U ~lanu 27. iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Odredbe st. 3. i 4. ovog ~lana odnose se i na lijek koji se izdaje na ponovljivi recept.". ^lan 19. Iza ~lana 27. dodaju se novi ~l. 27a. i 27b. koji glase: "^lan 27a. U slu~aju iz ~lana 25. st. 3.i 4. ovog pravilnika kada pacijent ne pristane na izdavanje lijeka istog sastava, a koji se nalazi u prometu pod drugim imenom, magistar farmacije }e kod prvog izdavanja lijeka vratiti recept i uputiti pacijenta ovla{tenom doktoru koji je lijek propisao radi propisivanja drugog lijeka. Odredba ovog ~lana odnose se i na lijek koji se izdaje na ponovljivi recept. ^lan 27b. U slu~aju da, u roku va`enja ponovljivog recepta, ovla{teni doktor promijeni terapiju pacijentu, du`an je odmah o promjeni terapije i potrebi zaklju~enja izdavanja lijeka po ranijem izdatom ponovljivom receptu obavijestiti apoteku, ogranak apoteke odnosno depo apoteke u kojoj se izdaje lijek na ponovljivi recept.". ^lan 20. Iza ~lana 30. dodaje se novi ~lan 30a, koji glasi: "^lan 30a. Ponovljivi recepti, za lijekove koji se izdaju sa pozitivne liste lijekova kantona na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, fakturi{u se nadle`nom zavodu zdravstvenog osiguranja kantona, na isti na~in kao i ostali recepti koji terete sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona. Recept iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se nadle`nom zavodu zdravstvenog osiguranja kantona nakon svakog izdavanja lijeka, a zaklju~enje izdavanja lijeka na ponovljivi recept vr{i se nakon posljednjeg izdavanja lijeka. Zaklju~enje izdavanja lijeka na ponovljivi recept potvr|uje potpisom odgovorno lice apoteke, ogranka apoteke odnosno depoa apoteke. Potpis odgovornog lica iz stava 3. ovog ~lana potvr|uje evidentirane datume izdavanja lijeka, kao i paraf i faksimil Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 31 magistra farmacije koji je izvr{io pojedina~no izdavanje lijeka na ponovljivi recept. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne primjenjuju se na ponovljivi recept kojim se izdaju lijekovi iz komercijalnog asortimana. Apoteka, ogranak apoteke odnosno depo apoteke u kojem je izdat lijek iz komercijalnog asortimana na ponovljivi recept, du`na je voditi evidenciju o izdatim lijekovima i arhivirati ponovljivi recept kojim se izdaje lijek iz komercijalnog asortimana. Evidencija iz stava 6. ovog ~lana vodi se upisivanjem u knjigu recepata za lijekove iz komercijalnog asortimana.". ^lan 21. Pravna i fizi~ka lica koja u~estvuju u propisivanju i izdavanju lijekova, du`na su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog. ^lan 22. Obrazac ponovljivog recepta utvr|en ~lanom 2. ovog pravilnika ima se primijeniti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 23. Do pu{tanja u opticaj obrasca ponovljivog recepta utvr|enog ~lanom 2. ovog pravilnika, funkcija ponovljivog recepta obavlja se primjenom obrasca recepata kojim se izdaju lijekovi sa pozitivne liste lijekova kantona ~ije izdavanje tereti sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, odnosno primjenom obrazaca recepata kojim se izdaju lijekovi iz komercijalnog asortimana. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, pacijentu se propisuju lijekovi na tri recepta za trajno lije~enje hroni~nih bolesti, i to najvi{e za 90 dana trajanja terapije, uz oznaku "repetatur" i navedeni broj ponavljanja izdavanja lijeka na recept. ^lan 24. Do pu{tanja u opticaj obrasca ponovljivog recepta ostaju u primjeni odredbe ~lana 14. st. 1. i 2. Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo. ^lan 25. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01-37- 4749-1 /11 Septembar 2011. godine Sarajevo Ministar Prof. dr. Rusmir Mesihovi}, s. r. Broj 64 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 3. 10. 2011. Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 33
Pravilnik o označavanju pakovanja duhanskih prerađevina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/11 07.09.2011 duhan,prerađevine PRAVILNIK O OZNA^AVANJU PAKOVANJA DUHANSKIH PRERA\EVINA ^lan 1. Ovim pravilnikom se utvr|uje na~in ozna~avanja podataka o koli~ini katrana, nikotina i ugljen-monoksida, kao i izgled tih podataka na svakom originalnom pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina koje je u prometu, te uslovi i na~in ozna~avanja duhanskih prera|evina, sadr`aj i izgled op{tih i posebnih upozorenja. ^lan 2. Upozorenje, u smislu ovog pravilnika, obuhvata upozorenje napisano na slu`benim jezicima Federacije Bosne i Hercegovine i kao takvo mora biti ozna~eno na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina, na na~in propisan ovim pravilnikom. ^lan 3. Cigarete moraju imati ozna~ene podatke o koli~ini katrana, nikotina i ugljen-monoksida po cigareti, na bo~noj strani originalnog pakovanja cigareta. Podaci iz stava 1. ovog ~lanamoraju pokrivati najmanje 15% povr{ine bo~ne strane originalnog pakovanja cigareta. ^lan 4. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina koje se nalazi u maloprodaji, osim duhana za oralnu upotrebu i ostalih duhanskih prera|evina koji ne slu`e pu{enju, mora imati ozna~eno jedno od upozorenja koja se nalaze u Prilogu 1. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na prednjoj strani pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina i mora prekriti najmanje 35% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. Upozorenja iz stava 1. ovog ~lana moraju se pravilno mijenjati tako da se svako od tih upozorenja nalazi ozna~eno na jednakim koli~inama duhanskih prera|evina u maloprodaji, u teku}oj godini. ^lan 5. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina koje se nalazi u maloprodaji, osim duhana za oralnu upotrebu i ostalih duhanskih prera|evina koji ne slu`e pu{enju, mora imati ozna~eno jedno od upozorenja koja se nalaze u Prilogu 2. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na zadnjoj strani pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina i mora prekriti najmanje 50% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. Upozorenja iz stava 1. ovog ~lana moraju se pravilno mijenjati tako da se svako od tih upozorenja nalazi ozna~eno na jednakim koli~inama duhanskih prera|evina u maloprodaji, u teku}oj godini. ^lan 6. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina za `vakanje i sisanje, koje se nalazi u maloprodaji, mora imati ozna~eno upozorenje koje se nalazi u Prilogu 3. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na najvidljivijoj povr{ini pojedina~nog pakovanja i mora prekriti najmanje 35% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. ^lan 7. Podaci iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika moraju na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina biti: a) {tampani masnim crnim slovima tipa Helvetica na bijeloj podlozi, s tim da veli~ina slova, podataka i upozorenja, zauzima najve}i mogu}i dio povr{ine odre|ene za te namjene, b) {tampani malim slovima, osim prvog slova i tamo gdje je to pravopisno druga~ije potrebno, c) {tampani u srednjem dijelu povr{ine odre|ene za podatke i upozorenja, te paralelne s gornjim rubom strane pakovanja, d) {tampani na na~in da se ne mogu ukloniti, izbrisati niti o{tetiti otvaranjem pakovanja, i e) {tampani na na~in da nisu skriveni, nejasni i da se nemogu prekriti drugim pisanim ili slikovnim materijalom. Srijeda, 7. 9. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 – Stranica 11 Podaci iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1. i ~lana 5. stav 1. ovog pravilnika, moraju na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina biti uokvirena crnim okvirom {irine najmanje 3 mm, a najvi{e 4 mm, koji ~ini sastavni dio povr{ine na kojoj se prikazuju podaci i upozorenja. Okvir iz stava 2. ovog ~lana ne smije da prekriva tekst podataka iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1. i ~lana 5. stav 1. ovog pravilnika. ^lan 8. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stava 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika ne smiju biti ozna~ena na dodatnom prozirnom celofanu pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koji se koriste u maloprodaji. ^lan 9. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta, ~ija vidljiva povr{ina prelazi 75 cm², upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika, moraju prekriti povr{inu od najmanje 26,25 cm² na svakoj strani pojedina~nog pakovanja. ^lan 10. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika, mogu biti pri~vr{}eni kao naljepnice, pod uslovom da se te naljepnice ne mogu ukloniti. ^lan 11. Pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina mora biti ozna~eno serijskim brojem ili ekvivalentom koji sadr`i podatke o mjestu i datumu proizvodnje. ^lan 12. Na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina ne mogu se upotrebljavati izrazi kao {to su: 1. "sa malim koli~inama katrana", 2. "light", 3. "ultra-light", 4. "mild", 5. "extra". Na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina ne mogu se upotrebljavati li~na imena, slike, simboli ili drugi znakovi koji bi mogli kod potro{a~a stvoriti utisak da se radi o manje {tetnom proizvodu. ^lan 13. Proizvo|a~i i uvoznici duhanskih prera|evina du`ni su usaglasiti ozna~avanje originalnih, pojedina~nih pakovanja duhanskih prera|evina na na~in propisan odredbama ovog pravilnika u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 14. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/11 13.07.2011 SN FBiH 64/11, SN FBiH 82/11 lijekovi PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim se pravilnikom utvr|uju uvjeti za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). ^lanak 2. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u zavisnosti od re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), a suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08), kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona. ^lanak 3. Lijekove na recept propisuje ovla{teni doktor medicine, doktor stomatologije, odnosno obiteljski doktor u primarnoj zdravstvenoj za{titi (u daljnjem tekstu: ovla{teni doktor). Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ~lanka, lijekove na recept mogu propisivati i doktori medicine i doktori stomatologije - specijalisti (u daljnjem tekstu: ovla{teni specijalisti u Srijeda, 13. 7. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 29 primarnoj zdravstvenoj za{titi), kao i ovla{teni doktori, specijalisti uposleni u hitnoj medicinskoj pomo}i. ^lanak 4. Lijekovi se izdaju u ljekarnama, ograncima ljekarne i depoima ljekarne. U depoima ljekarne mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne susptancije. II - RECEPT ^lanak 5. Recept obvezno mora sadr`avati sljede}e: 1. Podatke o korisniku lijeka: – prezime i ime i godina ro|enja (za osobu mla|u od jedne godine navesti mjesto, dan, mjesec i godinu ro|enja), – adresa, – mati~ni broj (JMBG), – {ifra bolesti (MKB). 2. Podatke o lijeku: – naziv, oblik, ja~ina, pakovanje i koli~ina lijeka – na~in uporabe lijeka. 3. Podatke o propisiva~u lijeka: – naziv, sjedi{te i pe~at zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse – faksimil i potpis ovla{tenog lije~nika odnosno ovla{tenog specijaliste – datum propisivanja recepta. 4. Podatke o izdava~u lijeka: – naziv, sjedi{te i {ifra ljekarne, ogranka ljekarne, odnosno depoa ljekarne – potpis magistra farmacije – datum izdavanja lijeka. ^lanak 6. Recepti kojim se propisuju lijekovi ~ije izdavanje tereti sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja, pored podataka utvr|enih u ~lanku 5. ovoga pravilnika, sadr`avaju i druge ugovorene podatke i oznake, uklju~uju}i i podatke za informati~ku obradu recepata. Obrazac recepta za lijek s pozitivne liste lijekova kantona je bijele boje s crnom {tampom, a za komercijalne lijekove bijele boje s crvenom {tampom. Na obrascu recepta iz stavka 2. ovoga ~lanka mora biti jasno otiskano da li se radi o lijeku s pozitivne liste lijekova kantona odnosno lijeku iz komercijalnog asortimana. ^lanak 7. Recept ima zna~aj javne isprave. Recept se ispunjava ~itko tintom ili kemijskom olovkom plave ili crne boje, odnosno kompjuterskim upisom. III - PROPISIVANJE LIJEKOVA ^lanak 8. Ovla{teni doktori mogu samostalno propisivati lijekove na recept ili po preporuci specijaliste odre|ene grane medicine odnosno stomatologije. U slu~aju propisivanja lijekova na recept, sukladno propisanom re`imu izdavanja lijeka utvr|enog od Agencije, po preporuci specijaliste odre|ene grane medicine odnosno stomatologije koji predla`u potrebnu terapiju - lijekove ovla{tenom doktoru, ovla{teni doktor, na pole|ini recepta upisuje ime i prezime specijaliste koji je predlo`io navedeni lijek, datum preporuke i broj nalaza specijaliste, te naziv zdravstvene ustanove odnosno ordinacije privatne prakse, kao i klauzulu "po preporuci specijaliste". Ovla{teni doktori propisuju lijekove s pozitivne liste lijekova kantona, ukoliko zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa u kojoj su uposleni ima zaklju~en ugovor s nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. ^lanak 9. Na jedan recept se mo`e propisati samo jedan lijek, oblik i ja~ina, i to samo za pojedina~nog pacijenta. Nazivi lijekova mogu se skra}ivati na na~in koji je utvr|en va`e}om farmakopejom. Nazivi gotovih lijekova ispisuju se bez skra}ivanja. Recept iz stavka 1. ovoga ~lanka vrijedi 15 dana od dana propisivanja lijeka, ako ovim pravlnikom nije druga~ije propisano. Recepti kojima se propisuju antibiotici vrijede tri dana od dana propisivanja lijeka. Recepti kojima se propisuju opojne droge vrijede pet dana od dana propisivanja lijeka. ^lanak 10. Izuzetno od ~lanka 9. stavka 4. ovoga pravilnika, ovla{teni doktor mo`e propisati recept s rokom va`enja maksimalno do tri mjeseca od dana propisivanja lijeka, i to samo u slu~ajevima kada se od strane ovla{tenog doktora procijeni da se radi o stabilnom kroni~nom pacijentu. Procjenu stabilnog kroni~nog pacijenta iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja ovla{teni doktor na temelju prethodnog mi{ljenja patrona`e, kao i vlastite procjene pacijenta, a suglasno utvr|enoj listi kroni~nih bolesti. U roku va`enja recepta iz stavka 1. ovoga ~lanka mora se osigurati aktivan nadzor nad zdravstvenim stanjem stabilnog kroni~nog pacijenta od strane patrona`e. Propisivanje lijekova za stabilnog kroni~ara na na~in predvi|en u st. 1. i 2. ovoga ~lanka ne odnosi se na antibiotike, kao i opojne droge. ^lanak 11. Kada se propisuje gotov lijek koji se u prometu nalazi u raznim oblicima, veli~inama, pakiranjima i ja~inama, ovla{teni doktor koji propisuje lijek na recept, nazna~uje oblik, ja~inu, veli~inu pakiranja i dozu lijeka. Broj pakiranja ozna~ava se rimskim brojem i latinskim nazivom broja. ^lanak 12. Na jedan recept se mo`e propisati lijek u koli~ini koja odgovara objektivnom zdravstvenom stanju pacijenta i prirodi bolesti, ali najvi{e za 30 dana trajanja terapije. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, na jedan recept se mo`e propisati i lijek u koli~ini koja odgovara zdravstvenom stanju i prirodi bolesti stabilnog kroni~nog pacijenta iz ~lanka 10. ovoga pravilnika, ali najvi{e za tri mjeseca trajanja terapije. Broj pakiranja lijeka ozna~ava se rimskim brojevima i slovima na latinskom jeziku. Ako je broj pakiranja ve}i od jednog, obvezno je staviti oznaku "necesse est!". U slu~ajevima propisivanja lijeka na recept u hitnoj medicinskoj pomo}i mo`e se propisati lijek u koli~ini potrebnoj za tri dana lije~enja ili najmanje originalno pakiranje. ^lanak 13. Kada se usljed prirode bolesti lijek treba `urno izdati, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek ozna~ava recept s jednom od sljede}ih oznaka: "cito", "statim" ili "periculum in mora". ^lanak 14. Ako ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji propi{e lijek na recept smatra da ne treba ponoviti izdavanje lijeka po tom receptu, na recept vlastoru~no stavlja oznaku "non repetatur". Oznaka iz stavka 1. ovoga ~lanka ne smije biti otiskana na receptu. ^lanak 15. Naputak o na~inu uporabe lijeka mora biti na receptu potpun. Nije dozvoljeno staviti samo rije~i: "po naredbi", "po uputstvu" i sl. Broj 42 – Stranica 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 7. 2011. Naputak na receptu za lijekove za koje je odre|eno da ih primjenjuje zdravstveni djelatnik ima oznaku "na ruke doktora" (ad manum medici). ^lanak 16. Nazivi lijeka koji se izra|uju u ljekarnama i ograncima ljekarni (u daljnjem tekstu: magistralni lijekovi ili galenski pripravci) ispisuju se na receptu, po pravilu, na latinskom jeziku, i to prema nazivima iz va`e}e farmakopeje ili stru~no prihva}enim nazivima u metodologiji izrade lijekova. Pri propisivanju magistralnog lijeka ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek ispisuje njegove sastojke i koli~ine u gramima (g), i to arapskim brojkama, odnosno rimskim brojevima ako su u pitanju kapi. Kada ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista propi{e lijek na recept iznad maksimalne dopu{tene doze, ozna~ava ga uskli~nikom i potpisom. ^lanak 17. Lijekovima koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, smatraju se lijekovi koji sadr`e jednu ili vi{e opojnih droga i/ili psihotropnih supstancija, a za koje je zasebnim propisima odre|eno da se mogu stavljati u promet u medicinske svrhe. Na propisivanje i izdavanje lijekova iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju se odredbe Zakona o spre~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06). Odredbe stavka 1. ovoga ~lanka ne odnose se na lijekove koji u svom sastavu sadr`e do: 1) 100 mg folkodina u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 2) 30 mg kodeina u kombinacijama sa drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 3) 50 mg amobarbitona u kombinacijama sa drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 4) 5mg fenobarbitona u kombinacijama s drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 5) 2,5 mg difenoksilata u obliku baze, u pojedina~noj dozi s odgovaraju}om dozom atropina. ^lanak 18. Za jednokratno izdavanje, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista mo`e propisati lijek koji sadr`i najvi{e: – fenobarbitona 2,0 g – kodein fosfata 0,3 g – meprobamata 8,0 g – metadona 0,2 g – metilfenobarbitona 10,0 g – morfin sulfata 6,0 g – pentazocina 5,0 g – triheksifenidila 0,5 g – fentanila 0,05 g – buprenoffina 0,32 g – hidromorfona 0,45 g – oksikodona 1,12 g. ^lanak 19. Ne smiju se propisivati niti izdavati lijekovi koji sadr`e kokain-hlorid. ^lanak 20. Kokain-hlorid mo`e se izdavati samo za potrebe zdravstvenih ustanova, i to samo u obliku rastvora koji sadr`i do 20% kokaina, odnosno u obliku masti za o~i koja sadr`i do 2% kokaina. Kokain-hlorid mo`e se izdavati samo na temelju pismenog trebovanja zdravstvene ustanove koju je potpisala ovla{tena osoba. ^lanak 21. Recept kojim se propisuje lijek koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari, izdaje se u dva primjerka, s oznakom "kopija" na drugom primjerku i s naznakom rednog broja knjige evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Recept iz stavka 1. ovoga ~lanka vrijedi pet dana od dana propisivanja. Ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari obvezan je voditi knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, a suglasno propisima o opojnim dogama, te takve podatke unijeti i u zdravstveni karton pacijenta. Knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari ovjerava Agencija, suglasno svojim nadle`nostima iz ~lanka 60. stavak 1. pod c) Zakona o spre~avanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga. IV - IZDAVANJE LIJEKOVA ^lanak 22. Lijekovi se, u pravilu, izdaju na recept, uz obvezno po{tivanje propisanog re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije, suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Lijekovi s pozitivne liste lijekova kantona mogu izdavati samo one zdravstvene ustanove odnosno privatni zdravstveni djelatnici koji imaju zaklju~en ugovor s nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. Izdavanje lijekova u ljekarnama, ograncima ljekarni i depoima ljekarni obavljaju samo magistri farmacije, a suglasno ~l. 37. i 38. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i odredbama ovoga pravilnika. Bez recepta se mogu izdati samo gotovi lijekovi, u smislu ~lanka 2. ovoga pravilnika, a za koje je Agencija, prilikom izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini, odredila re`im izdavanja lijeka bez recepta. Bez recepta se mogu izdavati i lijekovi koji u va`e}oj farmakopeji nisu ozna~eni jednim kri`om (+) ("separanda") ili sa dva kri`a (++) ("claudenda"). Iznimno, bez recepta se, uz potreban naputak za primjenjivanje,mogu izdavati cresoli soluito saponata u koli~ini od 125 g. ^lanak 23. Magistar farmacije ne smije izdati lijek na recept u sljede}im slu~ajevima ako: – na receptu nedostaje potrebno obilje`avanje odnosno podaci iz ~lanka 5. ovoga pravilnika, – je od dana propisivanja lijeka proteklo vi{e od 15 dana odnosno vi{e od tri mjeseca u slu~ajevima iz ~lanka 10. ovoga pravilnika, – je od dana propisivanja antibiotika proteklo vi{e od tri dana, – je od dana propisivanja lijeka koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari proteklo vi{e od pet dana, – je na recept propisan lijek iznad dopu{tene maksimalne doze, a ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalist koji je propisao lijek nije stavio oznake propisane ~lankom 16. stavak 3. ovoga pravilnika. ^lanak 24. Magistar farmacije ne mo`e bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet, a kojom je propisan re`im izdavanja lijeka na recept sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima i propisima donijetim na temelju tog zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije ozna~en sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka magistar farmacije mo`e izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i na~inu utvr|enom za Srijeda, 13. 7. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 31 interventni uvoz, suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti lijek u promet na malo putem interneta. ^lanak 25. Lijek propisan na recept sa oznakom `urnosti, magistar farmacije odmah izdaje. U vrijeme no}nog de`urstva, magistar farmacije izdaje lijek na temelju recepta koji nosi oznaku `urnosti iz ~lanka 13. ovoga pravilnika, kao i recepte propisane u vrijeme no}nog de`urstva u hitnoj medicinskoj pomo}i. ^lanak 26. Gotov lijek se izdaje u originalnom pakiranju. Iznimno, gotov lijek se mo`e izdati i iz ve}eg (bolni~kog pakiranja), prilikom ~ega je magistar farmacije du`an na vanjskom omotu ozna~iti naziv, koli~inu i broj serije, na~in uporabe i rok ~uvanja lijeka, kao i druge podatke va`ne za pravilnu uporabu lijeka. Ako na receptu nije duga~ije propisano, na recept se mo`e izdati najmanje jedno originalno pakiranje lijeka, najmanje ja~ine. ^lanak 27. Magistar farmacije izdaje na recept samo onaj lijek koji je propisan na receptu. Ako ljekarna nema propisanog lijeka, obvezna ga je nabaviti ili njegovo izdavanje pacijentu osigurati u drugoj ljekarni. Izuzetno od st. 1. i 2. ovoga ~lanka, ako ljekarna nema propisani lijek zbog njegove nesta{ice na tr`i{tu Federacije, magistar farmacije mo`e izdati lijek istog sastava koji se u prometu nalazi pod drugim imenom, pod uvjetom da se pacijent usuglasio s takvom zamjenom lijeka. Zamjenu lijeka iz stavka 3. ovoga ~lanka magistar farmacije nazna~ava na receptu. ^lanak 28. Ako zbog duljeg stajanja gotov lijek mo`e postati neispravan, magistar farmacije je du`an, prije izdavanja takvog lijeka otvoriti jedno pakiranje i provjeriti da li na lijeku ima vidljivih promjena na temelju kojih se mo`e opravdano posumnjati u njegovu ispravnost. Ako se posumnja u ispravnost ili organolepti~ki utvrdi neispravnost gotovoga lijeka, magistar farmacije je du`an obustaviti daljnje izdavanje lijeka i odmah izvijestiti nadle`nu farmaceutsku inspekciju. Ako je do{lo do zamjene lijeka u originalnom pakiranju ili nekog drugog propusta (zamjena naputka) ili nedostatka podataka iz deklaracije, magistar farmacije mora o tome odmah izvijestiti nadle`nu farmaceutsku inspekciju. Magistar farmacije tijekom pru`anja ljekarni~kih usluga pacijentu mo`e uskratiti izdavanje lijeka i u slu~ajevima predvi|enim ~lankom 39. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. ^lanak 29. Ako pri propisivanju gotovoga lijeka koji se u prometu nalazi u raznim oblicima, ja~inama odnosno veli~inama, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalist, ne nazna~i oblik, veli~inu odnosno ja~inu lijeka, magistar farmacije upozorava na to ovla{tenog doktora odnosno ovla{tenog specijalistu i poku{ava se s njim sporazumjeti, ako je to mogu}e, i to prije izdavanja lijeka. Ako magistar farmacije, u slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka nema mogu}nosti da se sporazumije s ovla{tenim doktorom odnosno ovla{tenim specijalistom, postupit }e na jedan od sljede}ih na~ina: 1) glede oblika - izdat }e najpogodniji oblik lijeka, s obzirom na naputak o njegovoj uporabi; 2) glede ja~ine - izdat }e lijek najmanje ja~ine; 3) glede veli~ine pakiranja izdat }e najmanje pakiranje lijeka. U svim slu~ajevima iz stavka 2. ovoga ~lanka magistar farmacije }e ozna~iti na receptu oblik, ja~inu i veli~inu pakiranja izdatog lijeka. ^lanak 30. Prilikom izdavanja lijeka, magistar farmacije na receptu stavlja {tambilj ljekarne, ogranka ljekarne odnosno depoa ljekarne, datum izdavanja lijeka, cijenu lijeka, svoj paraf i druge propisane podatke. Ako izra|eni lijek izdaje druga ovla{tena osoba na recept stavlja svoj paraf. ^lanak 31. Magistralni i galenski lijekovi koji se izra|uju u ljekarni, izdaju u ambala`i koja je u sukladna odredbama va`e}e farmakopeje koja osigurava kvalitetu lijeka do njegovoga utro{ka. Magistralni i galenski lijekovi namijenjeni za unutarnju (peroralnu, enteralnu) uporabu na otpremi imaju signaturu bijele boje, a lijekovi namijenjeni za vanjsku uporabu - signaturu crvene boje s naznakom "za vanjsku uporabu". Magistar farmacije na signaturi ~itko ispisuje naputak o uporabi lijeka, nazna~ava datum izrade lijeka, datum izdavanja lijeka i stavlja svoj paraf. Ako je pored kratkog naputka na signaturi potrebno dati opse`niji naputak o uporabi lijeka,magistar farmacije taj naputak pi{e na zasebnom papiru i ovjerava ga {tambiljem ljekarne i svojim potpisom. ^lanak 32. Prilikom izdavanja lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, ljekarna i ogranak ljekarne du`ni su se pridr`avati odredaba Zakona o apotekarskoj djelatnosti, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, ovoga pravilnika, kao i propisa o drogama. Ljekarna i ogranak ljekarne du`ni su o nabavci, izdavanju i kori{tenju lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari voditi evidenciju u posebnoj knjizi evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Knjigu iz stavka 2. ovoga ~lanka ovjerava Agencija suglasno svojim nadle`nostima iz ~lanka 60. stavak 1. pod c) Zakona o sprje~avanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga. Prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora od strane nadle`nog farmaceutskog inspektora, stanje lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne supstancije zate~enih u ljekarni odnosno ogranku ljekarne, na dan inspekcijskog pregleda, mora se u potpunosti slagati sa stanjem u knjizi evidencije prometa opojnih droga. Ljekarna i ogranak ljekarne su du`ni ~uvati dokumentaciju prema kojoj je obavljena nabavka, promet i izdavanje lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, i to najmanje pet godina, a nakon toga istu arhivirati suglasno propisima o arhivskoj gra|i u Federaciji Bosne i Hercegovine. V - PRIMJENJIVANJE ODREDABA OVOGA PRAVILNIKA NA ODRE\ENA TIJELA U FEDERACIJI I KANTONU ^lanak 33. Odredbe ovoga pravilnika shodno se primjenjuju i na op}e akte zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije i kantona, a kojim se ure|uje na~in propisivanja i izdavanja lijeka na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 34. Pravne i fizi~ke osobe koje sudjeluju u propisivanju i izdavanju lijekova, du`ne su usuglasiti svoje poslovanje s odredbama ovoga pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog. Broj 42 – Stranica 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 7. 2011. ^lanak 35. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje da va`i Pravilnik o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/08). ^lanak 36. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/11 12.07.2011 SN FBiH 64/11, SN FBiH 42/11 lijekovi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO ^lan 1. U Pravilniku o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 42/11 i 64/11), ~lan 10c., mijenja se i glasi: "^lan 10c. Lijekovi propisani na ponovljivi recept, na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pacijentu se izdaju u svakoj apoteci, ogranku odnosno depou koji je u ugovornom odnosu sa nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona.". ^lan 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o tehničkim odobrenjima za građevinske dozvole FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/11 12.01.2011 pravilnik,građevinske dozvole
Pravilnik o označavanju građevinskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/10 29.12.2010 građevinski proizvodi
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/10 06.09.2010 SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 6. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06, 79/06 i 11/09) stav 2. bri{e se. ^lan 2. U ~lanu 7. rije~i: "kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika.", bri{u se. ^lan 3. U ~lanu 8. stavu 1. rije~i: "iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika" bri{u se. ^lan 4. U ~lanu 14. dodaje se novi st. koji glase: "Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, periodi~ni tehni~ki pregled se mo`e izvr{iti i 10 dana prije isteka roka va`enja prethodno obavljenog pregleda. Po obavljenom tehni~kom pregledu iz prethodnog stava izdat }e se potvrda koja va`i od narednog dana u odnosu na dan isteka va`enja prethodne potvrde.". ^lan 5. U ~lanu 20. stav 2. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 6. U ~lanu 21. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 7. U ~lanu 22. stav 1. bri{u se rije~i: "ili pravnom licu-servisnoj radionici". Stav 3. bri{e se. ^lan 8. ^lan 24. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`na je svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.".
Uputstvo o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/10 28.07.2010 šume Broj 44 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28.7.2010. V. KONTROLA UPLATE NAKNADA 49. Obveznici uplate naknada, iz poglavqa III, odjeqci B. i @. ovog uputstva, du`ni su nadle`nom uredu Porezne uprave po polugodi{wem i zavr{nom godi{wem obra~unu dostavqati podatke o upla}enim naknadama na obrascu "ON[". 50. Kontrolu pravilnog obra~unavawa i pla}awa naknada iz poglavqa III, odjeqak @. ovog uputstva, vr{e organizacione jedinice Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine i {umarska inspekcija. 51. Porezna uprava }e da sara|uje sa {umarskom inspekcijom kako bi zajedni~ki osigurali blagovremenu i ta~nu naplatu naknade iz poglavqa III odjeqak D. ovog uputstva. VI. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE 52. Naknade iz ~lana 4. ovog uputstva, koje nisu upla}ene do dana stupawa na snagu ovog uputstva, uplati}e se u skladu sa odredbama ovog uputstva. 53. Sastavni dio ovog uputstva je Obrazac obra~una naknada za kori{}ewe, za{titu i unapre|ewe {uma - Obrazac ON[. 54. Ovo uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-533-1/10 14. jula 2010. godine Sarajevo Ministar Mr sci. Damir Qubi}, s. r. Na osnovu ~lana 46. stav 5. Uredbe o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi UPUTSTVO O NA^INU OBRA^UNAVANJA, ROKOVIMA I POSTUPKU PLA]ANJA NAKNADA ZA ZA[TITU I UNAPRE\ENJE [UMA I. OP]E ODREDBE 1. Ovim uputstvom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) propisuje se na~in obra~unavanja i uplate obaveznih naknada za za{titu i unaprje|enje stanja postoje}ih i podizanje novih {uma i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: naknade) propisanih Uredbom o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10). 2. [ume i {umsko zemlji{te su dobra od op}eg interesa i jedno od osnovnih prirodnih resursa ~ija vrijednost se manifestuje kroz ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije, te u`ivaju posebnu za{titu dr`ave i koriste se strogo namjenski i u skladu sa zakonskim propisima. 3. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje {umskih drvnih sortimenata na stovari{tu umanji za ostvarene proizvodne tro{kove sje~e, izrade i izvoza istih do stovari{ta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. II. VRSTE NAKNADA 4. Prema ovom uputstvu obra~unavaju se i upla}uju: a) naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama iz ~lana 30. stav 2. Uredbe o {umama (u daljnjem tekstu: Uredba); b) naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lana 33. Uredbe; c) naknada za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja iz ~lana 37. stav 3. Uredbe; d) naknada u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) iz ~lana 38. stav 6. Uredbe; e) naknada za ekspropisano {umsko zemlji{te iz ~lana 39. stav 4. Uredbe; f) naknada po osnovu zakupa dr`avnog {umskog zemlji{ta iz ~lana 40. stav 3. Uredbe; g) naknada po osnovu uspostave prava slu`nosti na dr`avnom {umskom zemlji{tu iz ~lana 41. stav 3. Uredbe; h) naknada za op}ekorisne funkcije {uma iz ~lana 48. Uredbe i i) ostali prihodi iz ~lana 46. stav 2. ta~ka h). III. OBVEZNICI I NA^IN UPLATE NAKNADA A. NAKNADA ZA OBAVLJANJE STRU^NIH POSLOVA U PRIVATNIM [UMAMA 5. Obveznik uplate naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama je pravno ili fizi~ko lice koje posjeduje vlastitu {umu kada, u skladu sa ~lanom 30. stav 2. Uredbe, ugovorom prenosi obavljanje stru~nih poslova kantonalnoj upravi za {umarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava). 6. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma i {umsko zemlji{te za koje se sklapa ugovor o obavljanju stru~nih poslova. 7. Rok za pla}anje naknade je 15 dana od dana prijema rje{enja kojim se dozvoljava sje~a od strane kantonalne uprave. 8. Osnovica za obra~un naknade je vrijednost {umskih drvnih sortimenta na panju izra`ena u novcu ~ija je sje~a odobrena rje{enjem kantonalne uprave. 9. Visinu naknade odre|uje kantonalno ministarstvo a koja, u skladu sa ~lanom 30. stav 4., mo`e iznositi najvi{e 10 % od osnovice. Cijena {umskih drvnih sortimenata odre|uje se po cjenovniku korisnika dr`avnih {uma. Naknada se upla}uje u korist podra~una bud`eta kantona. B. NAKNADA ZA KORI[TENJE DR@AVNIH [UMA 10. Obveznik uplate naknade za kori{tenje dr`avnih {uma je korisnik {uma (kantonalno {umskoprivredno dru{tvo) kojem su ugovorom preneseni poslovi gospodarenja dr`avnim {umama. 11. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma u kojoj je izvr{ena sje~a, odnosno u kojoj su prikupljeni nedrvni {umski proizvodi. 12. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no, odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjese~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 13. Osnovica za obra~un naknade je ostvareni prihod od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihod ostvaren od nedrvnih {umskih proizvoda. 14. Visina naknade iznosi ukupno 7 % od osnovice i upla}uje se kako slijedi: a) 1,0 % od osnovice na podra~un Bud`eta Federacije; b) 1,0 % od osnovice na podra~un bud`eta kantona; c) 5,0 % od osnovice na ra~une op}ina na kojima je ostvaren prihod. Ukupna visina naknade koja se upla}uje op}inama se raspore|uje proporcionalno ostvarenom prihodu na podru~ju op}ina na kojima je izvr{ena sje~a. 15. Obveznik uplate naknade utvr|uje visinu iznosa naknade na osnovu ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od prodaje nedrvnih {umskih proizvoda i upla}uje je u skladu sa ta~kom 13. ove uredbe. C. NAKNADA ZA IZDVAJANJE IZ [UMSKOPRIVREDNOG PODRU^JA 16. Obveznik uplate naknade za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja je kanton ili op}ina po ~ijem zahtjevu se vr{i izdvajanje iz {umskoprivrednog podru~ja. 17. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju je izvr{eno izdvajanje iz {umskoprivrednog podru~ja. Srijeda, 28.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 – Strana 27 18. Rok za pla}anje naknade odre|uje se odlukom Vlade Federacije BiH o izdvajanju za svaki pojedina~ni zahtjev. 19. Visina naknade odre|uje se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/07 i 36/10). Naknada se upla}uje na podra~un Bud`eta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno na podra~un bud`eta kantona u iznosu od 60%. D. NAKNADA U POSTUPKU PROMJENE NAMJENE [UMA I [UMSKOG ZEMLJI[TA (KR^ENJE [UME) 20. Obveznik uplate naknade u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) je vlasnik, koncesionar i drugo ovla{teno lice u skladu sa odredbama Uredbe o {umama. 21. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina na kojoj se vr{i promjena namjene {umskog zemlji{ta. 22. Rok za pla}anje naknade je godinu dana od dana izdavanja rje{enja o promjeni namjene {umskog zemlji{ta. 23. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina zemlji{ta kojem se mijenja namjena, cijena podizanja i odr`avanja {uma po hektaru i tr`i{na cijena {umskih drvnih sortimenata. 24. Visina naknade odre|uje se u iznosu cijene podizanja {uma i odr`avanja {uma na istoj povr{ini kao i zemlji{tu kojem se mijenja namjena i tr`i{ne vrijednosti {umskih drvnih sortimenata. Visinu naknade za dr`avne {ume odre|uje stru~na komisija kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove {umarstva, a za {ume u privatnom vlasni{tvu stru~na komisija kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove {umarstva ili ovla{teni sudski vje{tak {umarske struke. Naknada se upla}uje na podra~un Bud`eta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno u korist podra~una bud`eta kantona u iznosu od 60%. E. NAKNADA ZA EKSPROPISANO [UMSKO ZEMLJI[TE 25. Obveznik uplate naknade je korisnik eksproprijacije. 26. Mjesto nastanka pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju se vr{i eksproprijacija. 27. Rok za pla}anje naknade se odre|uje aktom kojim se utvr|uje visina naknade za ekspropisanu nekretninu u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/07). 28. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina zemlji{ta koje se ekspropi{e izra`ena u m², koli~ina drvne mase i broja podmlatka. 29. Visina naknade odre|uje se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. F. NAKNADA PO OSNOVU ZAKUPA DR@AVNOG [UMSKOG ZEMLJI[TA 30. Obveznik uplate naknade je lice sa kojim Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva sklapa ugovor o zakupu {umskog zemlji{ta u skladu sa Uredbom o {umama. 31. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina koja se daje u zakup. 32. Rok za pla}anje naknade je trideset (30) dana od dana potpisivanja ugovora za teku}u godinu, odnosno do kraja januara za svaku teku}u godinu zakupa. 33. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina izra`ena u m². 34. Visina naknade odre|uje se propisom Vlade Federacije BiH. Naknada se upla}uje unaprijed na godi{njem nivou u korist Bud`eta Federacije. G. NAKNADA PO OSNOVU USPOSTAVE PRAVA SLU@NOSTI NA DR@AVNOM [UMSKOM ZEMLJI[TU 35. Obveznik uplate naknade su lica sa kojima Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva sklapa ugovor o uspostavi prava slu`nosti u skladu sa Uredbom o {umama. 36. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina na kojoj se vr{i uspostava prava slu`nosti. 37. Rok za pla}anje naknade je trideset (30) dana od dana potpisivanja ugovora za teku}u godinu, odnosno do kraja januara za svaku teku}u godinu zakupa. 38. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina izra`ena u m². 39. Visina naknade odre|uje se propisom Vlade Federacije BiH. Naknada se upla}uje unaprijed na godi{njem nivou u korist Bud`eta Federacije. H. NAKNADA ZA OP]EKORISNE FUNKCIJE [UMA 40. Obveznik uplate naknade su sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti na teritoriji Federacije, kao i dijelovi pravnih lica ~ije je sjedi{te van Federacije, a obavljaju djelatnost na teritoriji Federacije. Ovu naknadu pla}aju i sva lica koja obavljaju samostalnu privrednu, profesionalnu i drugu djelatnost. 41. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju je prihod ostvaren. 42. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjesje~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 43. Osnovica za obra~un naknade je ukupni ostvareni prihod. 44. Visina naknade je 0,07 % od osnovice. Obaveznik obra~unava visinu naknade i upla}uje je u omjeru od 20 % na podra~un Bud`eta Federacije i 80 % u korist podra~una bud`eta kantona. I. OSTALI PRIHODI 45. Prihodi iz ~lana 46. stav 2. ta~ka h) Uredbe upla}uju se na jedinstveni ra~un Bud`eta Federacije, odnosno jedinstveni ra~un bud`eta kantona, u ovisnosti od toga ~iji su to prihodi. IV. UPLATA NAKNADA 46. Naknade iz poglavlja III ovog uputstva, osim naknade za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama koja se pla}a u bud`et kantona, upla}uju se platnim nalogom za pla}anje javnih prihoda (uz naznaku vrste prihoda-naknade) na propisane uplatne ra~une u skladu sa Pravilnikom o na~inu uplate javnih prihoda bud`eta i vanbud`etskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/09, 46/09, 56/09, 63/09, 77/09 ,2/10, 10/10 i 25/10) prema mjestu nastanka pla}anja naknade. 47. Fizi~ko lice - rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje obra~unava i upla}uje naknadu iz poglavlja III, odjeljak H, najkasnije do desetog u mjesecu za protekli mjesec. 48. Obrazac ON[ iz ovog uputstva sastavni je dio polugodi{njeg i godi{njeg finansijskog izvje{taja koji obveznici uplate naknada iz poglavlja III, odjeljci B. i H. ovog uputstva predaju Agenciji za finansijske, informati~ke i posredni~ke usluge d.d. Sarajevo, odnosno Agenciji za pru`anje finansijskih, informati~kih i posredni~kih usluga d.d. Mostar. Broj 44 – Strana 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28.7.2010. Srijeda, 28.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 – Strana 29 V. KONTROLA UPLATE NAKNADA 49. Obveznici uplate naknada, iz poglavlja III, odjeljci B. i H. ovog uputstva, du`ni su nadle`nom uredu Porezne uprave po polugodi{njem i zavr{nom godi{njem obra~unu dostavljati podatke o upla}enim naknadama na obrascu "ON[". 50. Kontrolu pravilnog obra~unavanja i pla}anja naknada iz poglavlja III, odjeljak H. ovog uputstva, vr{e organizacione jedinice Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine i {umarska inspekcija. 51. Porezna uprava }e sara|ivati sa {umarskom inspekcijom kako bi zajedni~ki osigurali blagovremenu i ta~nu naplatu naknade iz poglavlja III odjeljak H. ovog uputstva. VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE 52. Naknade iz ~lana 4. ovog uputstva, koje nisu upla}ene do dana stupanja na snagu ovog uputstva, uplatit }e se u skladu sa odredbama ovog uputstva. 53. Sastavni dio ovog uputstva je Obrazac obra~una naknada za kori{tenje, za{titu i unapre|enje {uma - Obrazac ON[. 54. Ovo uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-533-1/10 14. juli 2010. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Damir Ljubi}, s. r. Temeljem ~lanka 46. stavak 5. Uredbe o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi NAPUTAK O NA^INU OBRA^UNAVANJA, ROKOVIMA I POSTUPKU PLA]ANJA NAKNADA ZA ZA[TITU I UNAPRJE\ENJE [UMA I. OP]E ODREDBE 1. Ovim Naputkom na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) propisuje se na~in obra~unavanja i uplate obveznih naknada za za{titu i unaprje|enje stanja postoje}ih i podizanje novih {uma i ruralni razvitak (u daljnjem tekstu: naknade) propisanih Uredbom o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10). 2. [ume i {umsko zemlji{te su dobra od op}eg interesa i jedno od temeljnih prirodnih resursa ~ija se vrijednost manifestira kroz ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije, te u`ivaju posebnu za{titu dr`ave i koriste se strogo namjenski i sukladno zakonskim propisima. 3. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje {umskih drvnih sortimenata na stovari{tu umanji za ostvarene proizvodne tro{kove sje~e, izrade i izvoza istih do stovari{ta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. II. VRSTE NAKNADA 4. Prema ovom Naputku obra~unavaju se i upla}uju: a) naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama iz ~lanka 30. stavak 2. Uredbe o {umama (u daljnjem tekstu: Uredba); b) naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lanka 33. Uredbe; c) naknada za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja iz ~lanka 37. stavak 3. Uredbe; d) naknada u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) iz ~lanka 38. stavak 6. Uredbe; e) naknada za izvla{teno {umsko zemlji{te iz ~lanka 39. stavak 4. Uredbe; f) naknada po osnovu zakupa dr`avnog {umskog zemlji{ta iz ~lanka 40. stavak 3. Uredbe; g) naknada po osnovu uspostave prava slu`nosti na dr`avnom {umskom zemlji{tu iz ~lanka 41. stavak 3. Uredbe; h) naknada za op}ekorisne funkcije {uma iz ~lanka 48. Uredbe i i) ostali prihodi iz ~lanka 46. stavak 2. to~ka h). III. OBVEZNICI I NA^IN UPLATE NAKNADA A. NAKNADA ZA OBAVLJANJE STRU^NIH POSLOVA U PRIVATNIM [UMAMA 5. Obveznik uplate naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama je pravna ili fizi~ka osoba koja posjeduje vlastitu {umu kada, sukladno ~lanku 30. stavak 2. Uredbe, ugovorom prenosi obavljanje stru~nih poslova kantonalnoj upravi za {umarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava). 6. Mjesto nastanka obveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma i {umsko zemlji{te za koje se sklapa ugovor o obavljanju stru~nih poslova. 7. Rok za pla}anje naknade je 15 dana od dana prijema rje{enja kojim se dozvoljava sje~a od strane kantonalne uprave. 8. Osnovica za obra~un naknade je vrijednost {umskih drvnih sortimenta na panju izra`ena u novcu ~ija je sje~a odobrena rje{enjem kantonalne uprave. 9. Visinu naknade odre|uje kantonalno ministarstvo a koja, sukladno ~lanku 30. stavak 4., mo`e iznositi najvi{e 10 % od osnovice. Cijena {umskih drvnih sortimenata odre|uje se po cjeniku korisnika dr`avnih {uma. Naknada se upla}uje u korist podra~una prora~una kantona. B. NAKNADA ZA KORI[TENJE DR@AVNIH [UMA 10. Obveznik uplate naknade za kori{tenje dr`avnih {uma je korisnik {uma (kantonalno {umskogospodarsko dru{tvo) kojem su ugovorom preneseni poslovi gospodarenja dr`avnim {umama. 11. Mjesto nastanka obveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma u kojoj je izvr{ena sje~a, odnosno u kojoj su prikupljeni nedrvni {umski proizvodi. 12. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no, odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjese~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{}u u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 13. Osnovica za obra~un naknade je ostvareni prihod od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihod ostvaren od nedrvnih {umskih proizvoda. 14. Visina naknade iznosi ukupno 7 % od osnovice i upla}uje se kako slijedi: a) 1,0 % od osnovice na podra~un Prora~una Federacije; b) 1,0 % od osnovice na podra~un prora~una kantona; c) 5,0 % od osnovice na ra~une op}ina na kojima je ostvaren prihod. Ukupna visina naknade koja se upla}uje op}inama se raspore|uje proporcionalno ostvarenom prihodu na podru~ju op}ina na kojima je izvr{ena sje~a. 15. Obveznik uplate naknade utvr|uje visinu iznosa naknade na osnovu ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od prodaje nedrvnih {umskih proizvoda i upla}uje je sukladno to~ki 13. ove Uredbe. C. NAKNADA ZA IZDVAJANJE IZ [UMSKOGOSPODARSKOG PODRU^JA 16. Obveznik uplate naknade za izdvajanje iz {umsko - gospodarskog podru~ja je kanton ili op}ina po ~ijem zahtjevu se vr{i izdvajanje iz {umskogospodarskog podru~ja.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 11/09 23.02.2009 SN FBiH 56/10, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 17. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) broj "7" zamjenjuje se brojem "10" i dodaje rije~ "radnih". ^lan 2. ^lan 19. mijenja se i glasi: "Podatke o izvr{enim preventivnim pregledima vozila stanica tehni~kog pregleda evidentira u registar obavljenih tehni~kih pregleda na na~in propisan ~lanom 19b. Pravilnika o tehni~ko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prevoza.". ^lan 3. Iza ~lana 19. dodaje se novi ~lan 19a. koji glasi: "^lan 19a. Prilikom obavljanja periodi~nog tehni~kog pregleda, kontrolor upisuje u kontrolni list vrijednosti i utvr|eno stanje ispravnosti sklopova i ure|aja vozila za koje nema odgovaraju}i ispis mjernih vrijednosti sa mjernog ure|aja ili dijela opreme stanice tehni~kog pregleda. Kontrolni list sastavlja voditelj stanice tehni~kog pregleda u zavisnosti od vrste vozila koje se pregleda. Kontrolni list se uz ispise rezultata mjerenja sa mjerne opreme odla`e u poseban registrator. Ukoliko se pregledom utvrdi da je vozilo tehni~ki ispravno, stanica tehni~kog pregleda izdaje Potvrdu o obavljenom periodi~nom tehni~kom pregledu vozila. Potvrda sadr`i jedinstveni serijski broj i izdaje se na obrascu formata A5, `ute boje sa elementima za{tite i slu`i kao dokaz o obavljenom periodi~nom pregledu vozila i za vrijeme obavljanja prijevoza mora se nalaziti u vozilu. Stru~na institucija obezbje|uje obrasce Potvrde sa elementima za{tite, distribuira ih stanicama, vodi evidencije i Broj 11 – Strana 238 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 23.2.2009. mjese~no izvje{tava Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Potvrdu mo`e potpisati i svojim faksimilom ovjeriti voditelj stanice tehni~kog pregleda. Oblik i sadr`aj Potvrde dat je u Prilogu 1 ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.". ^lan 4. U ~lanu 20. st. 1., 2. i 5. bri{u se. Stav 3. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda }e za neispravno vozilo popuniti i izdati stranci obrazac Zapisnika o periodi~nom pregledu vozila.". Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 1. i 2. ^lan 5. Karton izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda kojeg je stanica tehni~kog pregleda vozila izdala do dana po~etka primjene ovog Pravilnika va`i do isteka roka nazna~enog na posljednjem obavljenom periodi~nom pregledu tog vozila.
Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/08 03.12.2008 otpad,medicinski otpad PRAVILNIKO UPRAVLJANJU MEDICINSKIM OTPADOMI. OP]E ODREDBE^lanak 1.Ovim Pravilnikom ure|uju se op}i principi za upravljanjeotpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom,utemeljenjem odbora za upravljanje otpadom, prijenosmedicinskog otpada na tre}u osobu.Ovim Pravilnikom utemeljuje se sustav planiranja tretmanamedicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u ciljusmanjenja rizika po zdravstvene djelatnike, radnike naupravljanju otpadom, {iru javnost i okoli{.II. DEFINICIJE^lanak 2.U smislu ovog Pravilnika slijede}i izrazi zna~e:"zdravstvena ustanova" - svaka javna ili privatna bolnica,ambulanta, dom zdravlja, stomatolo{ka ordinacija, dispanzer,aku{erska i porodiljska klinika, domovi za stare i iznemogleosobe, ambulante u preduze}ima, {kolama i ostalimnemedicinskim ustanovama, centri za farmaceutsko istra`ivanje, centri za transfuziologiju, medicinske ili patolo{ke laboratorije,apoteke, pogrebne slu`be, mrtva~nice, veterinarske stanice icentri za biolo{ko istra`ivanje koje su odobrene od straneministra javnog zdravstva,"medicinski otpad"- otpad koji se proizvodi u zdravstvenimustanovama i koji je obuhva}en Pravilnikom o kategorijamaotpada sa listama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 9/05).^lanak 3.Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:–op}i otpad;–otpad koji se stvara u doma}instvima, osim ako ga neproizvodi medicinski radnik koji pru`a medicinskunjegu u ku}i;–radioaktivni otpad;–zalihe lijekova sa isteklim rokom trajanja.III. OP]I PRINCIPI ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIMOTPADOM^lanak 4.Rukovoditelj zdravstvene ustanove u skladu sa svojimovlastima du`an je da preduzima mjere na za{titi djelatnikazdravstvene ustanove, djelatnika na transportu otpada i sektoraza upravljanje otpadom kao i na za{titi {ire javnosti od rizika pozdravlje kao posljedica proizvodnje medicinskog otpada uzdravstvenoj ustanovi.Rukovoditelj je du`an da obezbijedi da se otpad tretira naokolinski prihvatljiv na~in.IV. PLANIRANJE UPRAVLJANJA MEDICINSKIMOTPADOM^lanak 5.Upravljanje medicinskim otpadom vr{i se na osnovu Planaupravljanja medicinskim otpadom.Zdravstvena ustanova du`na je donijeti Plan upravljanjamedicinskim otpadom u roku od dvije godine od dana stupanjana snagu ovog Pravilnika.Plan upravljanja medicinskim otpadom mora biti uskla|en sa Planom upravljanja otpadom kantona.Plan upravljanja medicinskim otpadom odobravakantonalno ministarstvo okoli{a.^lanak 6.Zdravstvena ustanova du`na je imenovati referenta zaupravljanje otpadom u ustanovi.Za referenta za upravljanje otpadom mo`e se imenovatiosoba sa zavr{enom visokom stru~nom spremom.Ime referenta za upravljanje otpadom dostavlja se ministruzdravstva kantona na ~ijem se teritoriju zdravstvena ustanovanalazi (u daljnjem tekstu: ministar zdravstva).^lanak 7. Obaveze referenta za upravljanje otpadom su:–izrada i prilago|avanje Plana upravljanja medicinskimotpadom u ustanovi; –nadzor nad primjenom Plana upravljanja i odredabaovog Pravilnika;–da obezbijedi obu~avanje radnika zdravstvene ustanoveza upravljanje medicinskim otpadom;–organiziranje prijevoza, odlaganja ili obnavljanjaotpada koji zadovoljava potrebe upravljanja otpadomproizvedenog u zdravstvenoj ustanovi;–vo|enje evidencije o upravljanju medicinskim otpadom;–pokretanje inicijativa za smanjenje koli~ine proizve-denog otpada.Ref er ent za upravljanje otpadom odgovara za izvr{enjesvojih obaveza odboru za upravljanje otpadom odnosnorukovodiocu zdravstvene ustanove.V. ODBOR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM^lanak 8.Rukovodilac zdravstvene ustanove koja zapo{ljava vi{e od50 radnika je du`an uspostaviti odbor za upravljanje otpadom.U odbor za upravljanje otpadom obavezno se imenujurukovodilac zdravstvene ustanove, ref er ent za upravljanjeotpadom i ref er ent za sprje~avanje nastanka infekcija.U odbor za upravljanje otpadom mo`e biti uklju~eno i drugoosoblje koje imenuje rukovodilac zdravstvene ustanove.Odbor za upravljanje otpadom odgovoran je za upravljanjemedicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi u skladu sa ovimPravilnikom.Odbor za upravljanje otpadom sastaje se najmanje jedanput u {est mjeseci radi razmatranja primjene sistema za upravljanjemedicinskim otpadom u skladu sa ovim Pravilnikom ipreduzimanja potrebnih aktivnosti.^lanak 9.Odbor za upravljanje medicinskim otpadom ima slijede}aovla{tenja i odgovornosti: –identificirati i klasificirati sav medicinski otpad–pripremiti plan upravljanja otpadom–organizovati odlaganje otpada u posebne kontejnere iskladi{tenje u privremeni skladi{ni prostor–obezbijediti odgovaraju}e zbrinjavanje otpada –organizovati zbrinjavanje otpada {to bli`e mjestunastanka –poduzimati najvi{e sigurnosne mjere u slu~aju potrebe Srijeda, 3.12.2008.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 77 –Strana 25VI. MEDICINSKI OTPAD U ZDRAVSTVENIMUSTANOVAMA^lanak 10.Vrste medicinskog otpada koje se obavezno razdvajaju odop}eg otpada od momenta kad se proizvedu do momenta kad seproslijede ovla{tenoj osobi za prijevoz, odlaganje, tretman iliobnavljanje medicinskog otpada, su:–o{trice,–veoma infektivan otpad,–ostali infektivni i potencijalno infektivni otpad,–farmaceutski otpad,–genotoksi~ni otpad,–amalgamski otpad iz stomatolo{ke prakse,–opasni hemijski otpad,–ostali hemijski otpad.Veoma infektivni otpad zahtijeva toplotnu ili hemijskusterilizaciju u podru~ju gdje se otpad proizvodi prije nego {to seisti pomije{a sa ostalim infektivnim otpadom.Kategorije medicinskog otpada navedene u stavu 1. ovog~lana potrebno je dr`ati u kutijama ili ambala`i na kojoj su jasnonavedene karakteristike i obilje`ja kategorija i koje pru`ajuodgovaraju}u za{titu za osobe iz medicinskih ustanova kojestupaju u kontakt prilikom rukovanja navedenom ambala`om.Medicinski otpad koji se stvara u zdravstvenim ustanovamaprevozi se na unaprijed utvr|enu lokaciju u sklopu zdravstveneustanove prije odlaganja, transporta ili prijenosa do ovla{teneosobe za navedene aktivnosti;Lokacija iz stava 4. ovog ~lana mora biti zatvorena prostorijakoja ispunjava slijede}e uvjete:–da je pod nadzorom referenta za upravljanje otpadom;–da je dovoljno prostrana za prijem maksimalnopredvi|ene koli~ine otpada razli~itih kategorija kojemoraju biti razdvojeno skladi{tene;–da je onemogu}en fizi~ki pristup neovla{tenim osobamai {teto~inama;–da ima obezbije|en odgovaraju}i rashladni odjel zaotpad koji zahtijeva skladi{tenje u hladnim prostori-jama;–da je opremljena ure|ajima za ga{enje po`ara i inertnimapsorbiraju}im materijalom za lokaliziranje eventualnoprosutih te~nosti (hemikalija).Ukoliko kona~ni tretman medicinskog otpada provodi samazdravstvena ustanova u kojoj otpad nastaje, tretman se provodi uskladu sa uvjetima iz okolinske dozvole ili dozvole zaupravljanje otpadom izdate ustanovi.^lanak 11.Plan upravljanja medicinskim otpadom sadr`i:–opis razli~itih vrsta otpada u skladu sa kategorijamaotpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi;–listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima mo`enastati medicinski otpad;–za svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskogotpada a za svaku vrstu otpada navesti pro ce dure koje setrebaju slijediti u vezi sa:a)detaljnim opisom kontejnera u koje }e se odlo`itiotpad uklju~uju}i materijal i boju kontejnera,poklopac i obilje`ja i b)detaljima o odlaganju kontejnera u postrojenje zatretman medicinskog otpada unutar zdravstveneustanove.–pro ce dure premje{tanja otpada iz postrojenja za tretmando centralnog skladi{ta otpada;–pro ce dure skladi{tenja u centralnom skladi{tu otpada;–vanredne pro ce dure u slu~aju prosipanja otpada.^lanak 12.Rukovodilac zdravstvene ustanove du`an je da obezbijedi dasvaki radnik zdravstvene ustanove bude uklju~en u pro gramobuke sa ciljem podizanja svijesti o tretmanu medicinskogotpada, i upoznavanja sa principima i praksama sistema zaupravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi.VII. PRIJENOS MEDICINSKOG OTPADA NA TRE]E LICE^lanak 13.Proizvo|a~ ili vlasnik medicinskog otpada predaje otpadosobi koja ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom iliokolinsku dozvolu.Infektivni otpad se odla`e u crvenu burad, a ostali medicinski otpad iz ~l.10 pakuje se u `utu burad. Crvena burad sainfektivnim i eventualno biolo{kim otpadom moraju biti uminusnom re`imu. Na buradima je jasno istaknut znak opasnostii imaju natpis "INFEKTIVNI OTPAD".^lanak 14.Predaja medicinskog otpada od strane proizvo|a~a ilivlasnika medicinskog otpada vr{i se u skladu sa Pravilnikom oprijenosu obaveza sa proizvo|a~a i prodava~a na operaterasistema za upravljanje otpadom ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 9/05).^lanak 15.Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog Pravilnika vr{inadle`ni inspektor zdravlja.VIII. UGOVORI O POVRATU LIJEKOVA^lanak 16.Rukovodilac zdravstvene ustanove du`an je da obezbijedi dase lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povratlijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvo|a~u ili dostavlja~u.Na~in i postupak nabavljanja i povrata lijekova i sadr`ajugovora regulisat }e se posebnim zakonom.IX. ZAVR[NE ODREDBE^lanak 17.Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH"
Rješenje o utvrđivanju liste otrova koji se mogu stavljati u promet u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/08 18.08.2008 otrov FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 914 Na osnovu ~lana 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u vezi sa ~lanom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi RJE[EWE O UTVR\IVAWU LISTE OTROVA KOJI SE MOGU STAVQATI U PROMET U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Utvr|uje se Lista otrova koji se mogu stavqati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, saglasno ~lanu 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). Lista iz stava 1. ove ta~ke nalazi se u prilogu ovog Rje{ewa i wegov je sastavni dio. 2. Danom stupawa na snagu ovog Rje{ewa prestaje va`iti Rje{ewe o utvr|ivawu Liste otrova koji se mogu stavqati u promet ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i Rje{ewe o izmjenama i dopunama Rje{ewa o utvr|ivawu Liste otrova koji se mogu stavqati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 19/04). 3. Ovo Rje{ewe stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-6742/08 23. jula 2008. godine Sarajevo Ministar prim. dr Safet Omerovi}, s. r. Na osnovu ~lana 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u vezi sa ~lanom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi RJE[ENJE O UTVR\IVANJU LISTE OTROVA KOJI SE MOGU STAVLJATI U PROMET U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Utvr|uje se Lista otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, saglasno ~lanu 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). Lista iz stava 1. ove ta~ke nalazi se u prilogu ovog Rje{enja i njegov je sastavni dio. 2. Danom stupanja na snagu ovog Rje{enja prestaje va`iti Rje{enje o utvr|ivanju Liste otrova koji se mogu stavljati u promet ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i Rje{enje o izmjenama i dopunama Rje{enja o utvr|ivanju Liste otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i
Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama proizvoda i ambalaže od strane proizvođača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/08 06.02.2008 ambalaža PRAVILNIKO OBRASCU, SADR@AJU I POSTUPKUOBAVJE[TAVANJA O VA@NIMKARAKTERISTIKAMA PROIZVODA I AMBALA@E OD STRANE PROIZVO\A^AI. OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim Pravilnikom utvr|uju se obrazac, sadr`aj i postupakobavje{tavanja prodava~a i potro{a~a o va`nim karakteristikamaproizvoda i ambala`e sa stanovi{ta upravljanja otpadom, kao i ona~inu tretmana u slu~aju kraja `ivotnog ciklusa proizvoda iotpada nastalog iz njega.II. DEFINICIJE^lan 2.Pod pojmom proizvo|a~, u smislu ovog Pravilnika, smatra se proizvo|a~ ili uvoznik gotovih proizvoda, kao i na proizvo|a~ambala`e za pakovanje gotovih proizvoda.Pod pojmom gotov proizvod, u smislu ovog Pravilnika,smatra se roba ili materijal u stanju u kakvom se kona~nopojavljuje na tr`i{tu, tj. u stanju u kojem je direktno (bez daljeprerade) upotrebljiv od krajnjih korisnika.Zavisno od sastava i fizi~ko-hemijskih svojstava, gotovproizvod se na tr`i{tu mo`e javiti upakovan u ambala`u ili beznje.Pod pojmom ambala`a, u smislu ovog Pravilnika, smatrajuse materijali koji se koriste za pakovanje gotovih proizvoda radinjihove za{tite, olak{anog rukovanja ili transporta, uklju~uju}iprimarnu, sekundarnu i tercijarnu ambala`u.^lan 3.Gotov proizvod i pripadaju}a ambala`a na etiketi, ili nasamom materijalu ambala`e u koju je upakovan gotov proizvodili na samom materijalu proizvoda u slu~aju da se ne koristiambala`a, na vidnom mjestu, moraju sadr`ati informacije ova`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e sa stanovi{taupravljanja otpadom.Tekstualni navodi o karakteristikama proizvoda i ambala`e ujezi~kom smislu u najve}oj mogu}oj mjeri moraju bitipojednostavljeni, kako bi se postiglo da ih {to ve}i broj korisnikarazumije.Za navod o karakteristikama proizvoda odgovoran jeproizvo|a~ gotovog proizvoda. Izuzetno, u slu~aju uvozagotovih proizvoda, uvoznik je du`an obezbijediti potrebneinformacije u saradnji sa inostranim proizvo|a~em. Broj 6 – Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 6.2.2008.Proizvo|a~ ambala`e du`an je obezbijediti informacije okarakteristikama ambala`e sa stanovi{ta upravljanja otpadom,neovisno od proizvo|a~a gotovog proizvoda, ili u saradnji sanjim.^lan 4.Informacije o va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e mogu se obezbijediti na slijede}e na~ine:–{tamparskim tehnikama koje obezbje|uju postojanost{tampe, direktno na materijalu ambala`e ili direktno nasamom proizvodu,–utiskivanjem ili `igosanjem u sam materijal ambala`e i–upotrebom trajnih etiketa sa postojanim nanosima boje{tampe i trajnim adhezivnim svojstvima.Boje upotrebljene za {tampu moraju biti postojane premasun~evoj svjetlosti, toploti, alkoholu i uticaju vlage. Preporu~ujese kori{tenje kombinacija boja pozadine i slova navoda sa jakimkontrastima (npr. crno/bijelo, crveno/zeleno, plavo/`uto,`uto/ljubi~asto, plavo/narand`asto, itd.), kao i upotreba slova {toje mogu}e ve}ih dimenzija. Za tekstualne ili simboli~ke navodeizrazitih ograni~enja u pogledu na~ina zbrinjavanja proizvoda iliambala`e na kraju `ivotnog ciklusa (nakon isteka navedenogroka trajanja ili nakon promjene svojstava uslijed kojih proizvodili ambala`a postaju otpadni materijali, tj. neupotrebljivi zaizvornu namjenu), kao i posebnih osobina proizvoda ili ambala`e koje su razlog takvih ograni~enja, preporu~uje se upotrebacrvene boje za takve navode, osim na crvenoj podlozi, kada jepotrebno koristiti neku kontrastnu boju, npr. bijelu, crnu, `utu ilizelenu.III. AMBALA@A^lan 5.Informacije koje se navode za ambala`u obuhvataju:–u slu~aju plasti~ne ambala`e, standardni evropskiidentifikacioni broj za vrstu kori{tenog materijalaambala`e - brojevi od 1 do 6 (1 za polietilenterftalat, 2 zapolietilen visoke gusto}e, 3 za polivinilhlorid, 4 zapolietilen niske gusto}e, 5 za polipropilen, 6 zapolistiren, O za ostale plasti~ne materijale); poredbroj~anog simbola, potrebno je dodatno navestiuobi~ajene razumljive skra}enice za nazive materijalaambala`e: PEHD, PE-HD ili HDPE za polietilen visokegusto}e, PELD, PE-LD ili LDPE za polietilen niskegusto}e, PVC za polivinil hlorid, PS za polistiren, tePET za polietilenterftalat–u slu~aju papirne i kartonske ambala`e, tekstualninavod "PAP" ili "PAPIR" ,–u slu~aju alumijske ambala`e, tekstualni navod "Al","ALU", "ALUMINIJ" ili - ALU MINIUM"–u slu~aju bakarne ambala`e, tekstualni navod "Cu" ili"BAKAR"–u slu~aju `eljezne ili ~eli~ne ambala`e, tekstualni navod"Fe" ili simbola magneta–u slu~aju ostale metalne ambala`e, tekstualni navod"MET" ili "METAL",–u slu~aju drvene ambala`e, tekstualni navod "DRVO",–u slu~aju platnene ambala`e, tekstualni navod"TEKSTIL", "TEX TILE" i–u slu~aju staklene ambala`e, tekstualni navod"STAKLO" ili "GLASS"Identifikacioni broj i/ili tekstualni navod mora biti navedenunutar simbola recikla`e ili ispod njega (primjeri tipi~nihsimbola recikla`e navedeni su u Prilogu 1).Ako ambala`a sadr`i vi`e razli~itih materijala, na svakom odnjih pojedina~no se navodi odgovaraju}i identifikacioni broj i/ilitekstualni navod ili, ukoliko to nije mogu}e, zbirno na jednommjestu identifikacioni brojevi i/ili tekstualni navodi za svekonstitutivne materijale ambala`e.Na ambala`i se obavezno navode i informacije o posebnimograni~enjima u pogledu tretmana ili skladi{tenja nakon {toambala`a postane otpadni materijal, uklju~uju}i zabranuspaljivanja i mije{anja sa pojedinim drugim materijalima.IV. GOTOV PROIZVOD^lan 6.Informacije koje se navode za gotov proizvod obuhvataju:–informaciju o roku upotrebe proizvoda,–ukoliko se radi o neopasnom proizvodu podobnom zaaerobnu ili anaerobnu razgradnju (hrana, vrtni otpad,papir, karton), navod: "biorazgradljiv sadr`aj",–navod ograni~enja i zabrana u vezi zbrinjavanjaproizvoda, ostatka proizvoda ili ambala`e nakonupotrebe, isteka roka trajanja proizvoda iliupotrebljivosti proizvoda, {to uklju~uje slijede}enavode:–navod: "ZABRANJENO ODLAGANJE U KONTEJ -NERE KOMUNALNOG OTPADA", uz isticanjesimbola ove zabrane (primjer simbola je dat u Prilogu 1), u slu~aju gdje je to primjenjivo,–navod: "ZABRANJENO BACATI U KANA LIZA -CIJU, NA ZEMLJU, U RIJEKE, POTOKE, JEZERA,MORE", uz isticanje simbola takve zabrane (primjersimbola je dat u Prilogu 1), u slu~aju gdje je toprimjenjivo,–navod: "ZABRANJENO SPALJIVANJE", pra}eno isimbolom zabrane spaljivanja (primjer simbola je dat uPrilogu 1), u slu~aju gdje je to primjenjivo,–navod: "ZABRANJENO MIJE[ANJE SA DRUGIMVRSTAMA OTPADA" ili "ZABRANJENOMIJE[ANJE SA OPASNIM OTPADOM" u slu~ajugdje je to primjenjivo.V. GOTOV PROIZVOD I AMBALA@A^lan 7.U cilju ostvarivanja efikasnosti zbrinjavanja proizvoda,ostataka proizvoda ili ambala`e nakon upotrebe, isteka rokatrajanja proizvoda ili upotrebljivosti ambala`e i na gotovproizvod i na ambala`u navode se slijede}e upute o specifi~nimpostupcima tretmana ili postupaka:–navod "ODLO@ITI U KONTEJNER ZA ________",gdje je to primjenjivo,–navod "POVRATNA AMBALA@A (KAUCIJA ____KM)" ,gdje je to primjenjivo,–navod: "NEUPOTRIJEBLJENI/PREOSTALI PROIZVODU CILJU ZBRINJAVANJA (OBAVEZNO) VRATITIPROIZVO\A^U", gdje je to primjenjivo,–u slu~aju papirne ili kartonske ambala`e, navod:"PRESAVITI" ili "PRESOVATI", pra}enosimboli~kim prikazom, gdje je to primjenjivo,–u slu~aju plasti~nih boca (PET, HDPE), navod:"ODVOJITI POKLOPAC/^EP", gdje je to primjenjivo,–u slu~aju staklene ambala`e, navod: "ODVOJITIPOKLOPAC/^EP" i "NE MIJE[ATI SA STAKLOMDRUGIH BOJA", gdje je to primjenjivo,–navod primjenjivih standardnih me|unarodnih simbolaza dozvoljene ili preporu~ene postupke s ambala`om ipreostalim sadr`ajem proizvoda nakon upotrebe ilinakon isteka roka trajanja proizvoda, u skladu saslijede}om standardnom listom simbola (poredstandardnog simbola potrebno je obavezno uvijeknavesti i odgovaraju}i tekstualni navod, tj. poja{njenjepreporu~enog postupka):SimbolPreporu~eni postupakR1Upotrijebiti kao gorivo radi energetskog iskori{tavanjaR2+Regenerirati ili na drugi na~in iskoristiti rastvara~R3+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti ostale organske materije(uklju~uju}i metode kompostiranja i druge procese biolo{ketransformacije)R4+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti metale ili komponente sa sadr`ajem metala Srijeda, 6.2.2008.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 6 – Strana 27R5+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti ostale neorganskematerijaleR6+Regenerirati kiseline ili bazeR7+Iskoristiti komponente radi smanjenja zaga|enja okoli{aR8+Iskoristiti komponente katalizatoraR9+Re-rafinirati (regenerirati) ili na drugi na~in ponovo koristitimazivo uljeR10+Iskoristiti za tretman zemlji{ta u poljoprivredne svrhe ili radiekolo{kog unaprije|enjaR11Dalja upotreba otpada nastalog u bilo kojem postupkunavedenom od R1 do R10D1+Odlo`iti na ili u zemlju (npr. na deponiju)D2+Tretirati zemlji{te (npr. biolo{ka razgradnja te~nosti ili muljevau zemlji{tu)D3+Dubinski ubrizgati (npr. ubrizgavanje te~nih otpadnihmaterijala u bunare, prirodne podzemne {upljine)D4+^uvati na povr{ini zemlji{ta (npr. ~uvanje otpadnih te~nosti ilimuljeva u bazenima ili lagunama)D5+Odlo`iti na specijalnu deponiju (npr. odlaganje u }elije posebne }elije izolirane od okoli{a)D6+Ispustiti u povr{inske vode osim u mora i okeaneD7Ispustiti u mora i okeaneD10Spaliti na zemlji{tuD12Tr
Ispravka Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/06 18.12.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 51/06 tehnički pregled ISPRAVKA 1. U ~lanu 14. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 51/06), u prvoj koloni 5. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500". U istom ~lanu u prvoj koloni 6. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500".
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/06 19.07.2006 otpad UREDBUO SELEKTIVNOM PRIKUPLJANJU, PAKOVANJU IOZNA^AVANJU OTPADAOp}e odredbe^lan 1.Ovom Uredbom propisuju se mjere za selektivnoprikupljanje, identificiranje, skladi{tenje, pakovanje iozna~avanje otpada prije odlaganja, transporta ili prenosa dodrugog lica nadle`nog za povrat komponenti ili odlaganje i tona na~in koji {titi ljudsko zdravlje, okolinu, podsti~e povratkomponenti i ponovno kori{tenje otpada.Odredbe ~l. 14-26. ove Uredbe primjenjuju se samo nageneratore ("proizvo|a~e"), vlasnike, prikuplja~e, prevoznikerabljenih mazivih ulja, te preduze}a i pojedince koji provodeoperacije kona~nog zbrinjavanja rabljenih ulja.^lan 2.Ova Uredba ne odnosi se na:1)ku}ni otpad;2)otpad koji se ne proizvodi u doma}instvima ali je isti kaoili veoma sli~an po svojoj prirodi ku}nom otpadu, u~ijem slu~aju proizvo|a~i otpada su du`ni da ga predajukomunalnim preduze}ima za otpad u skladu sa ~lanom25, stav 3, Zakona o upravljanju otpadom;3)otpad proizveden u zdravstvenim ustanovama;4)otpad koji je odlo`en ili iz kojeg je obavljen povratkomponenti ili koji je skladi{ten kod operatera kojiposjeduje dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinskudozvolu (u daljnjem tekstu: dozvola).Prikupljanje i skladi{tenje otpada prije transporta, povratakomponenti ili odlaganja^lan 3.Proizvo|a~i otpada prikupljaju otpad koji se javlja nanjihovom podru~ju ili koji rezultira direktno od njihovihaktivnosti, a taj otpad trebaju skladi{titi na odre|enoj(im)lokaciji/lokacijama prije njegovog odlaganja ili transporta,uklju~uju}i prevoz do odgovornog lica za povrat komponentiili odlaganje otpada.Identifikacija otpada^lan 4.Proizvo|a~ otpada du`an je da identifikuje sve vrste otpada koje se proizvode u odre|enom postrojenju koriste}i kaoreferentnu listu otpada iz Pravilnika o kategorijama otpada salistama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 9/05).Proizvo|a~ je posebno du`an da identifikuje opasni otpadkoji proizvodi.Ako operater skladi{ti otpad za koji mu nije poznat sadr`aj, du`an je da poduzme mjere koje uklju~uju detaljno ispitivanje i sprovo|enje hemijske analize u cilju utvr|ivanja karakteristikaotpada.Do utvr|ivanja karakteristika otpad se tretira kao opasniotpad.Postupanje sa otpadom i skladi{tenje otpada^lan 5.Proizvo|a~ ili vlasnik otpadnog materijala koji skladi{tiotpad prije njegovog prenosa, transporta, povrata komponentiili odlaganja du`an je da obezbijedi da se otpad skladi{ti i popotrebi pakuje na slijede}i na~in:1)otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat tretiranjaotpada ili prirodnih pojava;2)te~ni otpad i procjedne vode se ne smiju ispu{tati uodvode, vodene tokove ili okolno zemlji{te;3)otpad mora biti obezbije|en od vandalizma, kra|e,manipulacije od strane neovla{tenih ljudi i `ivotinja ilibilo koje druge vrste neprilika;4)otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu, niti smije biti uzrok uznemiravanja uslijed razvojaneprijatnih mirisa ili naru{avanja estetskih karakteristikakrajolika.Otpad ma te rijal mora biti sigurno i bezbjedno skladi{ten uodgovaraju}im kontejnerima.Razdvajanje i mije{anje otpada^lan 6.Otpad koji je namijenjen razli~itim preduze}ima zaupravljanje otpadom ili koji }e biti izlo`en razli~itimaktivnostima upravljanja mora biti razdvojen.Otpad se ne smije mije{ati ako bi takav postupak ometao ili sprije~io aktivnosti na povratu komponenti ve}ine ilicjelokupne koli~ine otpada.Otpad koji se prikuplja po sistemu selektivnog prikupljanja otpada, potrebno je prethodno odvojiti od ostale koli~ineproizvedenog otpada.Otpad koji u me|usobnom kontaktu izaziva hemijskereakcije mora se razdvojiti kako bi se sprije~ila hemijskareakcija u slu~aju curenja.Pakovanje otpada^lan 7.Otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenog lica popotrebi zahtijeva pakovanje u kontejner ili u ambala`uprethodno dogovorenu sa prevoznikom uzimaju}i u obzir vrstuvozila ili prevoznog sredstva kako bi otpadni materijal biobezbjedan i ne bi se mogao prosuti ili raznijeti tokomprijevoza.Opasni otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenog lica pakuje se u bezbjednu zatvorenu ambala`u koja mo`e da izdr`i optere}enje svakodnevne upotrebe i umjerene uvjeteskladi{tenja i koja sprje~ava da otpad do|e u kontakt saokolinom, u skladu sa posebnim propisima o transportuopasnih roba.Ambala`a i naljepnice moraju biti izra|ene od materijalakoji ne reaguje na opasni otpad na na~in na koji bi predstavljali opasnost po ljudsko zdravlje i okolinu.Ozna~avanje otpada^lan 8.Otpad koji se skladi{ti u zatvorenim kontejnerima ili koji se vizuelno ne mo`e identifikovati treba da bude ozna~enenatpisom (etiketom) sadr`aja.Za opasni otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenoglica a koji posjeduje jednu od slijede}ih karakteristika:1)eksplozivan,2)oksidiraju}i,3)veoma zapaljiv,4)nadra`uju}i, 5){tetan,6)toksi~an,7)kancerogen,8)toksi~an za reprodukciju,9)korozivan,10)mutageni,11)ekotoksi~an, ambala`a se obilje`ava nazivima opasnihsupstanci koje prvenstveno ~ine otpad opasnim kao iodgovaraju}im me|unarodno priznatim simbolima iopisima opasnog otpada i standardnim frazama zaobilje`avanje rizika i sigurnosti (R i S fraze) koje sekoriste u dr`avama Evropske unije.Ako se sastav ili karakteristike opasnog otpada u ve}ojmjeri ne razlikuju od supstanci koje ve}inski ~ine otpad koji seproizvodi i ako se otpad skladi{ti u orginalnoj ambala`i zanavedenu supstancu, mogu se koristiti upozoravaju}enaljepnice (etikete) / obilje`ja koja su ve} prisutna na ambala`ipod uvjetom da su popra}ena ostalim neophodnim navedenimu stavu 2. ovog ~lana.Ako je sastav opasnog otpada nepoznat i ne mo`e se sasigurno{}u utvrditi, ambala`a treba da sadr`i naljepnicu"Opasan otpad, sastav nepoznat". U tom slu~aju, upozo -ravaju}a naljepnica mora sadr`ati simbole za opasni otpad "T"(toksi~an) i "F" (lako zapaljiv) i R frazu R11-R23, R24, R25kao i S frazu S1-S3, S7, S9 - S36, S37, S39.Obilje`ja navedena u stavu 2. ovog ~lana nisu potrebne za:1)ambala`u za opasni otpad na kojoj su ve} prisutneupozoravaju}e naljepnice po drugom sistemuobilje`avanja pod uvjetom da ti natpisi pru`aju isteinformacije;2)ambala`u za opasni otpad koja se koristi isklju~ivo zatrans port otpada pod uvjetom da je ta ambala`aobilje`ena u skladu sa odredbama Nacrta Zakona oprijevozu opasnih materija BiH; ili3)ambala`u za opasni otpad koji se odla`e u prijemnimpostrojenjima a koja je propisno obilje`ena sigurnosnimpodacima.Sva obilje`ja (etikete) na ambala`i moraju biti izra`ena najednom od jezika u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini,trebaju biti vodootporna i otporna na vanjske uvjete i utjecaje,trebaju da pru`e odgovaraju}e informacije o koli~ini, sastavu iopasnim karakteristikama otpada, o mjerama predostro`nostitokom tretmana otpada i o mjerama koje je neophodno preuzeti u slu~aju nezgode.Obilje`je se stavlja na jednu ili vi{e stranica ambala`e biloto direktno na ambala`u ili na posebnu oznaku izra|enu za ovesvrhe na na~in da bude horizontalno ~itljivo ako je ambala`a unormalnom polo`aju.Obilje`je se stavlja na zajedni~ku ambala`u kada jepotrebno na naljepnici navesti broj upakovanih jedinica uzajedni~kom paketu.U slu~aju da nije mogu~e nalijepiti naljepnicu direktno naambala`u zbog njene veli~ine ili oblika, mogu}e je na ili uzambala`u prilo`iti posebnu etiketu ili obilje`avaju}u plo~icu.Trans port otpada^lan 9.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada ne smije deponovati otpad ilisvjesno dozvoliti da se otpad deponuje na bilo koju lokacijuako ne posjeduje dozvolu i ako odlaganje nije u skladu saodredbama iz dozvole.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada ne smije tretirati ili odlagatiotpad ili svjesno uzrokovati ili svjeno dozvoliti tretiranje iliodlaganje otpada, ako navedene aktivnosti nisu u skladu saodredbama iz dozvole, osim u slu~aju da je koli~ina ili vrstaotpada takva da nije potrebno posjedovati dozvolu zaupravljanje otpadom.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada smije prenositi otpad do tre}e osobe,ako je ta osoba ovla{tena da prevozi, skladi{ti, obnavljaili odla`e otpad navedene vrste ili sastava.Prevoznik otpada je du`an preduzeti mjere koje }eosigurati:1)da se otpad koji je poslan u odvojenim kontejnerima nemije{a, i2)da se oznake (etikete) odr`avaju u ~itljivom stanju dopredaje po{iljke primaocu otpada.Opasni otpad^lan 10.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada koji transportuje opasni otpad do operatera unutar Federacije Bosne i Hercegovine moraosigurati da otpad bude pra}en ispunjenim formularom koji jeu prilogu 1 ove Uredbe (u daljnjem tekstu: transportnadokumentacija), a mo`e se nabaviti u nadle`nom kantonalnomministarstvu za za{titu okoli{a.Transportnu dokumentaciju potpisuju prevoznik otpada iprimalac otpada.U slu~aju da isti prevoznik vi{e puta prevozi sli~ne vrsteotpada za trans port mo`e obezbijediti jednu transportnudokumentaciju koja va`i za odre|eni pe riod a najdu`e do 12mjeseci.Kopija transportne dokumentacije ~uva se u arhiviprevoznika i primaoca otpada u periodu od dvije godine oddana transporta otpada.U periodu iz stava 3. ovog ~lana prevoznik je du`andostaviti transportnu dokumentaciju u roku od sedam dana oddana prijema pismenog zahtjeva kantonalnog ministranadle`nog za okoli{.Za trans port opasnog otpada za koji je obezbije|enadokumentacija utvr|ena propisom iz ~lana 32. stav 5. Zakona o upravljanju otpadom, ne obezbje|uje se transportnadokumentacija iz stava 1. ovog ~lana.^lan 11.Za potrebe transporta otpada po{iljalac, prevoznik iprimalac otpada du`ni su:1)po{iljalac, prije predaje po{iljke prevozniku da ispuni dio A i dio D transportne dokumentacije u pet primjeraka;2)prevoznik, kod preuzimanja po{iljke, da ispuni dio B idio C transportne dokumentacije u pet primjerakazajedno sa po{iljaocem;3)po{iljalac da:(a)preda prva ~etiri primjerka transportne dokumen -tacije prevozniku, i(b)zadr`i preostali primjerak;4)prevoznik da osigura da po{iljku sve vrijeme pratitransportna dokumentacija i prilikom dostave po{iljkeprimaocu otpada, dati ~etiri primjerka;5)primalac robe da, kod preuzimanja po{iljke:(a)ispuni dio E u ~etiri primjerka,(b)zadr`i jedan primjerak,(c)vrati jedan primjerak prevozniku, koji zadr`avaovaj primjerak,(d)dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ sa ~ijeg se podru~ja {aljepo{iljka otpada i(e)dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ na podru~ju prijema po{iljke.Broj 38 – Strana 3994SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 19.7.2006. Srijeda, 19.7.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 38 – Strana 3995^lan 12.Ukoliko primalac otpada odbije primiti po{iljku otpadadu`an je:1)upisati na dio E u svim primjercima transportnedokumentacije da po{iljka nije prihva}ena,2)zadr`ati jedan primjerak transportne dokumentacije,3)vratiti jedan primjerak transportne dokumentacijeprevozniku,4)dostaviti jedan primjerak transportne dokumentacijekantonalnom ministarstvu nadle`nom za okoli{ sa ~ijegse podru~ja {alje po{iljka, i5)dostaviti jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ na podru~ju prijema po{iljke;Ukoliko primalac otpada odbije primiti po{iljku otpadapo{iljalac je du`an osigurati da se po{iljka vrati po{iljaocu ilipremjesti drugom primaocu otpada uz obezbje|enje novetransportne dokumentacije.Po{iljalac je du`an, u roku od tri dana od dana vra}anja ilipremje{tanja po{iljke drugom primaocu dostaviti pismeniizvje{taj kantonalnom ministarstvu nadle`nom za okoli{ sa~ijeg se podru~ja {alje po{iljka otpada.^lan 13.U prilogu ove Uredbe nalazi se formular za transportnudokumentaciju.^lan 14.Rabljena uljaDefinicijePojam Rabljeno ulje ozna~ava otpadni proizvod izaplikacija mazivih ulja, ~ije izvorne karakteristike su se u tokuupotrebe, skladi{tenja ili prevoza u tolikoj mjeri promijenile da vi{e nije prikladno za izvorno namijenjene primjene.Tretman (obrada) ili zbrinjavanje rabljenih ulja uklju~ujemetode reprocesuiranja, regeneracije, sagorijevanja u ciljuenergetskog iskori{tavanja i spaljivanje u spalionicamaopasnog otpada.Reprocesuiranje ozna~ava uklanjanje nerastvorljivih kon -tami nata i proizvoda oksidacije iz rabljenog ulja putemzagrijavanja i jednostavnih hemijskih ili mehani~kih operacija,kao {to su talo`enje, filtracija, dehidratacija ili centrifugiranje.Regeneracija ili rerafinacija ozna~ava proizvodnju baznihulja iz rabljenih ulja pomo}u kompleksnijih procesa kojiuklanjaju kontaminate, proizvode oksidacije i degradacijemazivih ulja, te aditive.Skra}enica PCB/PCTozna~ava polihlorirane bifenile, po li -hlorirane terfenile, monometiltetrahlorodifenilmetan, mono -metil dihloro difenil metan, monometildibromodifenilmetan, kaoi smjese koje sadr`e bilo koju od ovih supstanci ukoncentracijama ve}im od 0,005 % (maseni procenat).^lan 15.Rabljena ulja se prema sadr`aju kontaminata svrstavaju uslijede}e kategorije:1)I kategorija - rabljena motorna ulja, hidrauli~na ulja, uljaza zup~aste prenosnike, ulja za tur bine i kompresoremineralne uljne osnove, sa ukupnim sadr`ajem halogenaod maksimalno 2g/kg i ukupnim sadr`ajem PCB/PCT od maksimalno 20 mg/kg (ppm). Ukoliko je to mogu}e, ulja ove kategorije je najbolje podvrgnuti regeneraciji.Ukoliko to nije mogu}e, takva ulja se mogu sagorijevatikao gorivo, pri ~emu operater postrojenja zasagorijevanje mora uzeti u obzir maksimalne dozvoljeneemisije polutanata u zrak propisane federalnim ikantonalnim zakonima o za{titi zraka i njihovimprovedbenim propisima, ili spaljivati u spalionicamaopasnog otpada.2)II kategorija - rabljena ulja sa sadr`ajem PCB/PCT vi{imnego ulja II Kategorije, a koja se mogu regenerirati,sagorijevati kao gorivo ili spaljivati u spalionicamaopasnog otpada, u zavisnosti od primijenjene tehnologije i uz odobrenje operatera postrojenja ovla{tenog za takavtretman. Regeneracija takvih ulja je dozvoljena samo ako primijenjeni proces regeneracije omogu}uje da sesadr`ani PCB/PCT uni{te ili da se njihov rezultiraju}isadr`aj u regeneriranim uljima smanji tako da neprema{uje 50 ppm. Ako se ulje ove kategorije `elisagorijevati kao gorivo, njegov maksimalni sadr`ajPCB/PCT ne smije prekora~iti 50 ppm, a operaterpostrojenja za sagorijevanje mora uzeti u obzirmaksimalne dozvoljene emisije polutanata u zrakpropisane federalnim i kantonalnim zakonima o za{titizraka i njihovim provedbenim propisima.4)III kategorija - rabljena maziva nepoznatog porijekla ilisastava, rabljena ulja iz procesa obrade metala, tetransformatorska ulja sa sadr`ajem PCB/PCT ve}im od50 mg/kg (ppm),, koja se moraju spaljivati u propisnimspalionicama opasnog otpada uz potpuno uklanjanjerezultiraju}ih toksi~nih gasova i punu kontrolu tem per a -ture spaljivanja, vremena retencije (zadr`avanja) iturbulencije.^lan 16.Rabljeno ulje jedne kategorije ne smije se mije{ati sarabljenim uljima drugih kategorija, niti sa gorivima, glikolima(antifriz), rastvara~ima, poljoprivrednim hemikalijama,te~nostima za ko~nice, vodom, opasnim supstancama poputPCB/PCT, supstancama koje sadr`e ili se sumnja da sadr`ePCB/PCT u koncentracijama ve}im of 50 mg/kg (kao u slu~aju nekih ulja kori{tenih kod transformatora, elektri~nihkondenzatora ili hidrauli~nih sistema), osim ako je to zvani~nodozvoljeno pismenim putem od strane operatera ovla{tenogpostrojenja za tretman u kojem se ulje namjerava tretirati.Ovo je prvenstveno primjenjivo u slu~aju propisnogspaljivanja smjesa ulja I, II i III kategorije u spalionicamaopasnog otpada. Ukoliko nije poznato kojoj kategorijipripadaju rabljena ulja, potrebno je svaku pojedinu vrstu ulja(npr. motorna ulja, hidrauli~na ulja, itd.) skladi{titi odvojeno,osim ako je njihovo mije{anje zvani~no dozvoljeno pismenimputem od strane operatera ovla{tenog postrojenja za tretman ukojem se ulje namjerava tretirati.^lan 17.Generatori rabljenih ulja du`ni su prikupiti minimalniprocenat generiranih rabljenih ulja prema slijede}oj tabeli:Vrsta rabljenih uljaMinimalna koli~inakoja se mora prikupiti (%)Motorna ulja45Ulja za zup~aste prenosnike75Hidrauli~na ulja75Ulja za tur bine80Ulja za kompresore50Elektroizolaciona ulja (ulja za elektri~netransformatore, kondenzatore, i sl.)80Ulja za prenos topline70Ulja za obradu metala (uklju~uju}i emulziona ulja)50Ulja za klizne staze20^lan 18.Generatori rabljenih ulja moraju nadle`nom organu koji jeizdao njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu za upravljanjeotpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvje{taj sa podacima o koli~inama i vrstama (ili kategorijama) rabljenihulja koja su prikupili u toku prethodne godine.Odredba stava 1. ovog ~lana ne odnosi na doma}instva.^lan 19.Generatori rabljenih ulja mogu sa drugim subjektimasklopiti ugovor o prikupljanju rabljenih ulja u njihovo ime.^lan 20.Generatori, vlasnici, prikuplja~i, prevoznici rabljenih ulja,kao i preduze}a ili pojedinci koji provode operacije kona~nogzbrinjavanja rabljenih ulja, moraju voditi mjese~nu evidencijukoli~ina i vrsta rabljenih ulja s kojima rade.Evidencija se mora ~uvati najmanje 5 godina.Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na doma}instva.^lan 22.Svi kontejneri sa sadr`ajem rabljenog ulja moraju bitiozna~eni natpisom ili etiketom sa navodom: "RABLJENOULJE _________ (vrsta ili kategorija)" ili "RABLJENO________(vrsta) ULJE".^lan 22.Preduze}a ili pojedinci koji skladi{te rabljena ulja moraju~uvati dva uzorka od po 1 litar od svake pojedina~ne koli~inerabljenog ulja skladi{tene u odvojenim kontejnerima.Uzorci se moraju dr`ati u jasno ozna~enim plasti~nim ili~eli~nim kontejnerima.Etiketa mora sadr`avati podatke o porijeklu, da tumprijema, vrsti ili kategoriji rabljenog ulja.Kontejneri (kanisteri i sl.) i naprave za uzimanje uzorakamoraju biti odr`avani ~isti u cilju spre~avanja kontaminacijeuzorkovanog ulja.^epovi kontejnera/kanistera moraju osiguravati dobrozaptivanje.Odredba ovog ~lana ne odnosi na doma}instva.^lan 23.Svako skladi{tenje, prevoz ili tretman rabljenog ulja morabiti propra}en odgovaraju}om dokumentacijom sa navodomklju~nih fizi~kih i hemijskih svojstava rabljenog ulja, {touklju~uje najmanje temperaturu plami{ta, sadr`aj PCB/PCT ihalogena (hlor, brom, flour).Odredba stava 1. ovog ~lana ne odnosi se na skladi{tenjerabljenih ulja u doma}instvu.^lan 24.Centri za prikupljanje ili stanice za trans fer rabljenih uljamoraju biti jasno ozna~eni postavljanjem oznake sa slovimadimenzija najmanje 20 x 30 cm.^lan 25.Prikupljanje, prevoz i tretman, tj. zbrinjavanje rabljenihulja mogu obavljati samo preduze}a ili pojedinci koji posjeduju okolinsku ili dozvolu za upravljanje otpadom.Pojedina~ni trans fer rabljenih mazivih ulja iz doma}instava do centara za prikupljanje ili trans fer stanica je izuzet odobaveze posjedovanja dozvole.^lan 26.Nepridr`avanje odredaba ove Uredbe, a naro~ito onih kojise odnose na obavezu spre~avanja mije{anja ulja razli~itihkategorija, obavezu vo|enja evidencije i ~uvanja uzoraka,obavezu osiguravanja odgovaraju}eg ozna~avanja kontejnera,kao i nedostavljanje ta~nih podataka o sadr`aju rabljenog uljadaljim primaocima ulja (u slu~aju preuzimanja radi transfera ili tretmana), podlije`u sankcioniranju u skladu sa Zakonom oupravljanju otpadom
Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 31/06 21.06.2006 otpad UREDBUO OBAVEZI DOSTAVLJANJA GODI[NJEGIZVJE[TAJA O ISPUNJENJU UVJETA IZ DOZVOLEZA UPRAVLJANJE OTPADOM^lan 1.Ovom Uredbom propisuje se sadr`aj godi{njeg izvje{taja oispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate za upravljanje otpadom (u daljnjem tekstu:dozvole) i drugim podacima.^lan 2.Proizvo|a~i otpada i operatori postrojenja ili pogona zatretman otpada, kojima je izdata dozvola du`ni su nadle`nomorganu koji je izdao dozvolu (u daljnjem tekstu: nadle`ni or gan)dostaviti godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole do 31.marta naredne godine za prethodnu godinu.^lan 3.Godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole sadr`iminimalno slijede}e podatke:1)o podnosiocu izvje{taja:–ime i prezime odgovorne osobe, –naziv preduze}a,–adresa pogona ili postrojenja,–broj i da tum izdavanja dozvole,–za deponije otpada i finansijske garancije zapokrivanje tro{kova rizika od mogu}ih {teta, ~i{}enje i postupke nakon eventualnog zatvaranja pogona,raspolo`ivih 31. decembra teku}e godine za koju seizvje{taj dostavlja; kao dokaz prilo`iti izvodbankovnog ra~una, potvrdu o va`e}em sklopljenomugovoru o osiguranju ili drugi dokaz,–da tum dostavljanja izvje{taja;2)vrste i ukupne koli~ine otpada po kategorijama (sakodovima u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpadasa listama) proizvedenog ili tretiranog u toku proteklegodine,3)ulazno-izlazni bilans pojedinih otpadnih materijala pomjesecima (ne odnosi se na proizvo|a~e otpada),4)o porijeklu i daljem odredi{tu otpada po mjesecima (uslu~aju deponije samo navesti porijeklo, a proizvo|a~iotpada trebaju navesti samo dalje odredi{te),5)sa`ete izvje{taje o provedenim kontrolama u toku godine(datumi, podaci o izvr{iocima kontrola, sa`eti nalazikontrola, detalji o bilo kakvim znatnim negativnimnalazima i usvojenim rje{enjima za otklanjanjenepravilnosti),6) o promjenama u odnosu na uvjete iz izdate dozvole u vezisa:–metodama tretmana otpada,–brojem uposlenih i njihovoj stru~nojosposobljenosti,–na~inu ili re`imu rada (broj smjena, du`ina trajanjasmjena, rad za vrijeme vikenda),–novim objektima na lokaciji pogona ili postrojenja,–ogradom, kapijom oko pogona ili postrojenja,–prilaznim putevima,–novom opremom ili ure|ajima,–lokacijama prikupljanja ili preuzimanja ulaznogmaterijala, u slu~aju da se taj materijal ne preuzimana lokaciji samog postrojenja za obradu ilizbrinjavanje;7)o ostalim promjenama:–vodoinstalaterski radovi unutar pogona/postrojenjaili u njegovoj neposrednoj blizini,–radovi na kanalizacionoj mre`i unutarpogona/postrojenja ili u njegovoj neposrednojblizini,–elektro-radovi unutar pogona/postrojenja,–podaci o drugim zna~ajnim infrastrukturnim promjenama;8)o kvarovima na ure|ajima/opremi, te o tome da li su takviure|aji/oprema popravljeni ili zamijenjeni;9)o nezgodama, prosipanju te~nosti, po`arima, poplavamana lokaciji pogona/postrojenja i/ili u njegovoj okolini;10)o bilo kakvim masovnim oboljenjima ljudi ili `ivotinja uokru`enju;11)o broju i vrsti pritu`bi okolnog stanovni{tva;12)o obustavama rada postrojenja du`im od 7 dana;13) uo~ene promjene ili nepravilnosti u vezi ulaznog otpada -promjene kvaliteta i sl. (ne odnosi se na proizvo|a~eotpada);14) o otpadu skladi{tenom du`e od 12 mjeseci (tretiranom ilinetretiranom otpadu - vrste, koli~ine i razlozi izostankatretmana, na~in i mjesto skladi{tenja - skladi{tenje naotvorenom ili skladi{tenje u zatvorenom/natkrivenomprostoru, skladi{tenje na betoniranoj podlozi ili nanebetoniranom tlu).U slu~aju odstupanja od uvjeta iz dozvole, potrebno je posebnoza svaku kategoriju ponaosob obrazlo`iti uzroke odstupanja.^lan 4.Godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole dostavlja senadle`nom organu na obrascu-formularu koji se nalazi u priloguove Uredbe.^lan 5.Nakon prijema i preliminarnog pregleda godi{njeg izvje{tajao ispunjenju uvjeta iz dozvole nadle`ni or gan mo`e dodatnozahtijevati dostavljanje podataka o:–potro{enim energentima u toku protekle godine (struja,lo` - ulje, ~vrsto gorivo, gas)–potro{enim pomo}nim sredstvima (maziva, rashladnete~nosti i sl.) u toku protekle godine.^lan 6.Primjerak godi{njeg izvje{taja o ispunjenju uvjeta iz dozvoledostavlja se inspektoru za{tite okoli{a.Dostavljeni podaci iz godi{njeg izvje{taja o ispunjenju uvjeta iz dozvole unose se u bazu podataka nadle`nog organa.
Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/06 09.06.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06 tehnički pregled Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5333 Na osnovu ~lana 8. stav 6. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/06), federalni ministar prometa i komunikacija donosi PRAVILNIK O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni uslovi u pogledu objekta, opreme i kadrova koje mora da ispunjava privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno lice za obavljanje preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila (u daljnjem tekstu: vozila), uslovi, na~in i rokovi obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i na~in vo|enja evidencija o tim pregledima. ^lan 2. Preventivni tehni~ki pregledi mogu biti dnevni i periodi~ni. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja se dnevno, a periodi~ni tehni~ki pregled u rokovima utvr|enim ovim Pravilnikom. ^lan 3. Preventivnom tehni~kom pregledu mo`e se pristupiti samo ako je vozilo ~isto i uredno obojeno, ako su mu svi sklopovi podmazani i bez uo~enih nedostataka. Preventivni tehni~ki pregled vozila mora se obaviti u potpunosti bez obzira da li je u toku pregleda utvr|ena neka neispravnost. ^lan 4. Periodi~ni tehni~ki pregled ne smije se obavljati za vrijeme dok se ispituje ispravnost ure|aja i opreme na kojima se vr{i tehni~ki pregled. ^lan 5. Ako se periodi~ni tehni~ki pregled vozila vremenski podudara sa redovnim tehni~kim pregledom i/ili pregledom u svrhu utvr|ivanja tehni~ko-eksploatacionih uslova za vozila, postupit }e se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima pregled za tehni~ko-eksploatacione uslove, drugi prioritet pripada redovnom tehni~kom pregledu, a tre}i periodi~nom pregledu. Dovoljno je obaviti pregled vi{eg prioriteta, te ukoliko je rezultat pozitivan za preostale preglede vr{i se samo ovjera. II. OBJEKAT, OPREMA I KADROVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA ^lan 6. Periodi~ni tehni~ki pregledi mogu se obavljati u stanicama tehni~kog pregleda koje ispunjavaju uslove propisane provedbenim propisom kojim se reguli{u uslovi rada, organizacioni i drugi uslovi za rad stanica tehni~kog pregleda i koje su ovla{tene od strane Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za vr{enje tih pregleda. Periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravna osoba, odnosno servisna radionica koja je opremljena na na~in predvi|en ovim Pravilnikom i ispunjava uslove predvi|ene ~lanom 8. stav 4. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). ^lan 7. Objekat u kome se vr{i periodi~ni tehni~ki pregled, tehnolo{ka linija i njena opremljenost kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika moraju biti prilago|eni vrsti vozila na kojima se obavljaju povjereni tehni~ki pregledi. ^lan 8. Pravnim osobama iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika mo`e se povjeriti obavljanje pojedinih vrsta periodi~nih tehni~kih pregleda samo ukoliko imaju opremu sa automatskim ispisom rezultata mjerenja za tu vrstu pregleda i zapo{ljavaju osobu sa polo`enim ispitom za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila koja vr{i taj pregled. Oprema mora biti ispravna i najmanje jednom godi{nje umjerena, za {ta se izdaju posebni certifikati i kontrolne markice. Kontrolor tehni~ke ispravnosti koji obavlja periodi~ni pregled mora biti zaposlen kod pravne osobe i mora ispunjavati uslove propisane Pravilnikom o programu i na~inu stru~nog usavr{avanja, provjeri stru~nosti i polaganju stru~nih ispita za voditelje stanica tehni~kog pregleda i kontrolore tehni~ke ispravnosti vozila i provjeri stru~nosti zaposlenih koji rade na stru~nim poslovima tehni~kih pregleda vozila. III. USLOVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA III-1. Dnevni preventivni tehni~ki pregled vozila ^lan 9. Dnevni tehni~ki pregledi vozila obavljaju se svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet. ^lan 10. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja voza~ koji }e upravljati vozilom. Lice iz stava 1. ovog ~lana koje obavlja dnevni tehni~ki pregled vozila, ispravnost vozila potvr|uje i ovjerava svojim potpisom na putnom nalogu. Ukoliko se prijevozni zadatak vozilom obavlja du`e od 24 sata, voza~ je du`an svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet, izvr{iti dnevni tehni~ki pregled na vozilu. ^lan 11. Prilikom obavljanja dnevnog tehni~kog pregleda vozila, (u skladu sa kategorizacijom vozila: M-putni~ki automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-priklju~na vozila), voza~ je du`an provjeriti: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a slobodan hod - vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.2. Poluge za upravljanje i rukavci vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.3. Zakretno postolje priklju~nog vozila vizuelnim pregledom O Broj 51 - Stranica 5334 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna, pomo}na i parkirna, ko~nica aktiviranjem u mjestu, po potrebi i u pokretu (hod pedale do 2/3 slobodnog hoda) M, N, O 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 3.2. Dugo svjetlo M, N 3.3. Prednje svjetlo za maglu M, N 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla M, N 3.10. Katadiopteri M, N, O 3.11. Stop svjetla M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine vizuelnim pregledom M, N, O 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 4.3. Voza~ka ogledala vizuelnim pregledom M, N 5. TO^KOVI 5.1. Gume i naplatak vizuelnim pregledom M, N, O 6. MO TOR 6.1. Nivo ulja, rashladne i ko~ione te~nosti vizuelnim pregledom i provjerom stanja M, N 7. ELEKTRO URE\AJI I PRIJENOSNI MEHANIZAM 7.1. Gen er a tor, akumulator vizuelnim pregledom M, N 7.2. Remenje, remenice, lanac, lan~anici vizuelnim pregledom M, N 8. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 8.1. Brzinomjer s putomjerom vizuelnim pregledom M, N 8.2. Kontrolne lampe na in stru - ment tabli vizuelnim pregledom M, N 8.3. Sirena vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) vizuelnim pregledom M, N 8.5. Ograni~iva~ brzine aktiviranjem M, N 8.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu vizuelnim pregledom M, N, O 9. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 9.1. Mehani~ko kva~ilo vizuelnim pregledom M, N, O 9.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila vizuelnim pregledom M, N, O 10. OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 10.1. Unutra{njost kabine, tovarni sanduk, sjedala i prostor za putnike vizuelnim pregledom M, N 10.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana vizuelnim pregledom M, N 10.3. Vrata i poklopci vozila vizuelnim pregledom M, N, O 10.4. Pokretni prozori i krovovi vizuelnim pregledom M, N, O 10.5. Brave vizuelnim pregledom M, N, O 10.6. Izlazi za slu~aj opasnosti vizuelnim pregledom M, N, O 10.7. Blatobrani vizuelnim pregledom M, N, O 10.8. Branici vizuelnim pregledom M, N, O 10.9. Izduvni sistem vizuelnim pregledom M, N 11. OPREMA VOZILA Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5335 Pregled ure|aja i opreme iz stava 1. ovog ~lana obavlja voza~ bez ure|aja za ispitivanje. ^lan 12. Ukoliko voza~ prilikom pregleda utvrdi nedostatak kojeg mo`e sam otkloniti, du`an je isti otkloniti prije uklju~ivanja vozila u promet. Ukoliko je nedostatak iz stava 1. ovog ~lana takav da ga voza~ ne mo`e sam otkloniti, du`an je preduzeti mjere kako bi se isti otklonio od strane stru~nog lica ili ovla{tene servisne radionice. III-2. Periodi~ni tehni~ki pregledi vozila ^lan 13. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila obavlja se, u zavisnosti od starosne dobi, vrste i namjene vozila, prema odredbama ovog Pravilnika. ^lan 14. Periodi~ni tehni~ki pregled obavlja se u vremenskim rokovima nakon {to vozilo pre|e propisan broj kilometara od dana prethodno obavljenog tehni~kog pregleda ili isteka vremenskog perioda, kako je dato slijede}om tabelom: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.1. Aparat za ga{enje po`ara vizuelnim pregledom M, N, O 11.2. Sigurnosni trougao vizuelnim pregledom M, N, O 11.3. Kutija prve pomo}i vizuelnim pregledom M, N 11.4. Klinasti podmeta~i vizuelnim pregledom N 11.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de vizuelnim pregledom M 11.6. Rezervne sijalice vizuelnim pregledom M, N 11.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo vizuelnim pregledom M, N, O vizuelnim pregledom 11.8. Sajla ili poluga za vu~u vizuelnim pregledom M, N, O 11.9. Zimska oprema vizuelnim pregledom M, N, O Vrsta vozila Starosna dob vozila do 5 godina Starosna dob vozila od 5 do 10 godina Starosna dob vozila od 10 do 20 godina Starosna dob vozila preko 20 godina vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a Autobus i trolejbus koji saobra}a na relacijama do 60 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 45.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 15.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 150 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 60.000 km 6 mjeseci 45.000 km 90 dana 25.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 80.000 km 6 mjeseci 60.000 km 90 dana 30.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama preko 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km - - Kombinovano vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Priklju~no vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci - 6 mjeseci - 90 dana - Putni~ki automobil kojim se obavlja taksiprijevoz i rentakar prijevoz 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 25.000 km 90 dana 15.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase manje od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase ve}e od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km Vozilo hitne pomo}i 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 20.000 km 90 dana 15.000 km Vozilo za prijevoz opasnih materija 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 30.000 km 90 dana 15.000 km Vu~no vozilo - teglja~ 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km ^lan 15. Prilikom periodi~nog tehni~kog pregleda vozila provjerava se i utvr|uje ispravnost i funkcionisanje slijede}ih ure|aja i opreme: Broj 51 - Stranica 5336 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a iskrivljenost, napuknutost, pri~vr{}enost, DA M, N te{ko se pomi~e prevelika zra~nost, slobodni hod 1.2. Zakretno postolje priklju~nog vozila zra~nost postolja DA O podmazanost 1.3. Poluge i zglobovi upravlja~a zra~nost, iskrivljenost, trag to~ka DA M, N, O 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno skokovit porast sile ko~enja 2.2. Pomo}na ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno 2.3. Parkirna ko~nica funkcionalnost DA M, N, O stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija, svinutost, stanje `abica) komandni mehanizam - stanje 2.4. Komanda radne ko~nice hod (prevelik ili premalen) DA M, N, O jastu~i} protiv klizanja potro{en, nema ga ili je labav prevelika zra~nost u zglobnim elementima prevelik otpor pokretanju propu{tanje zraka 2.5. Komanda pomo}ne ko~nice poluga iskrivljena, slomljena DA M, N potro{eni zupci za dr`anje otpu{tanjem ko~nice poluga se ne vra}a samostalno u polo`aj »otko~eno« hod (prevelik ili premalen) propu{tanje zraka 2.6. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi zra~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) kompresor (potro{nja ulja, vrijeme za postizanje pritiska) spremnici zraka (korodiranost, o{te}enost, lo{a postavljenost) kontrolni manometri u kabini (funkcionisanje) reg u la tor pritiska (funkcionisanje, nepravilno pode{eni pritisci, lo{a postavljenost) ko~ni cilindri (nije zaptiven, korodiranost, lo{a postavljenost) ko~no polu`je (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, lo{a postavljenost) regulacioni ventili (funkcionalnost, pode{enost, propu{tanje zraka, korozija, stanje polu`ja) elementi upravljanja i napajanja priklju~nog vozila (odziv i visina pritisaka) elementi ABS sistema (el. vodovi, senzori, sig nal ABS lampice) 2.7. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi hidrauli~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) vakuum pumpa (o{te}enost, korodiranost, spoj s motorom) Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5337 Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava regulacioni (ARSK) ventili (funkcionalnost, propu{tanje ulja, korozija, stanje polu`ja) ko~ni cilindri (nisu zaptiveni, korodiranost, lo{a postavljenost, ko~na teku}ina (ta~ka klju~anja) 2.8. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi mehani~koga ko~nog sistema) ispucalost sajli DA M, N, O iskrivljenost ili puknu}e prijenosnih poluga 2.9. Izvr{ni ko~ni elementi ovalnost DA M, N, O 2.10. Spojne glave za ko~nicu prikolice propu{tanje zraka DA M, N, O ispucanost crijeva prikladna du`ina crijeva stanje zaptivki 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.2. Dugo svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.3. Prednje svjetlo za maglu pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag intenzitet, boja, polo`aj, povezanost s mjenja~em DA M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla broj, boja, u~vr{}enost DA M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla boja, u~vr{}enost, vidljivost sa svih strana vozila DA M, N smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom 3.10. Katadiopteri broj, boja, oblik, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.11. Stop svjetla broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine neo{te}enost, pe~at, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora DA M, N, O postavljanje folija 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana funkcionisanje, broj DA M, N 4.3. Voza~ka ogledala u~vr{}enost, neo{te}enost, funkcionalnost, broj DA M, N 5. SAMONOSIVA KAROSERIJA, [ASIJA SA KABINOM I NADOGRADNJOM 5.1. Samonosiva karoserija korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, pri~vr{}enost svih elemenata na karoseriju DA M, N 5.2. [asija broj {asije DA M, N, O korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, pri~vr{}enost svih elemenata na {asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije 5.3. Kabina korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na kabinu DA N Broj 51 - Stranica 5338 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 5.4. Nadogradnja korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.) DA M, N, O 6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TO^KOVI 6.1. Polu`je ovjesa stanje poluga, mehani~ke deformacije, korozija DA M, N, O dodirivanje poluga o elemente karoserije vozila zra~nost i pri~vr{}enost stabiliziraju}ih poluga 6.2. Zglobovi ovjesa stanje gumenih elemenata DA M, N, O zra~nost 6.3. Gume dubina gaznog sloja DA M, N, O istovjetnost guma na istoj osovini odgovaraju}e karakteristike guma za posmatrano vozilo stanje bo~nog dijela gume 7. MO TOR 7.1. Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M, N 7.2. Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na motoru i mogu}nost kapanja ulja na cestu DA M, N 7.3. Izduvni sistem pri~vr{}enje, nepropusnost, mehani~ka o{te}enost, usmjerenost izduvne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehani~ka za{tita katalizatora, spojni kablovi lambda sonde, karakteristika ispuha za posmatrano vozilo DA M, N 7.4. Razvodni mehanizam za{ti}enost od dodira, zauljenost, zategnutost, istro{enost DA M, N 8. BUKA VOZILA 8.1. Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom pretjerana buka izduvnog ili usisnog sistema motora DA M, N 9. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 9.1. Brzinomjer s putomjerom funkcionisanje DA M, N 9.2. Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo funkcionisanje DA M, N 9.3. Sirena funkcionisanje DA M, N 9.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) da li je obavljeno ispitivanje - certifikat DA M, N plombiranost kontrolna markica iskrivljenost iglica spoj sa mjenja~em 9.5. Ograni~iva~ brzine postojanje na vozilu sukladno propisima DA M, N 9.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N 9.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu funkcionisanje DA M, N, O 10. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 10.1. Mehani~ko kva~ilo mehani~ka potro{enost, korodiranost DA M, N, O postojanje dodatnog osigura~a pri~vr{}enost za vu~no vozilo 10.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila ispravna elektri~na spojenost DA M, N, O funkcionisanje 11.OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 11.1. Unutra{njost kabine, sjedala i prostora za putnike izbo~enost pojedinih o{trih predmeta DA M, N kvaliteta i ~vrsto}a sjedala, pri~vr{}enost unutarnja rasvjeta rasvjeta in stru ment ta ble 11.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana grijanje i hla|enje kabine (funkcionisanje) DA M, N 11.3. Vrata vozila zatvaranje DA M, N, O zaptivanje Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5339 ^lan 16. Prilikom obavljanja periodi~nih tehni~kih pregleda i utvr|ivanja ispravnosti pojedinih ure|aja i opreme na vozilu primjenjuju se propisi koji va`e pri pregledu za ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uslova. ^lan 17. U slu~aju da se prilikom vr{enja periodi~nog tehni~kog pregleda utvrdi neispravnost ure|aja ili nedostatak opreme, ovjera pregleda se ne vr{i, vlasniku vozila odre|uje se rok od 7 dana da nedostatke otkloni. Ukoliko prijevoznik u ostavljenom roku ponovo doveze vozilo na pregled po otklanjanju nedostataka, vr{i se besplatan pregled onih pozicija za koje je prethodno utvr|en nedostatak, i ako je vozilo ispravno, ovjerava se tehni~ka ispravnost na propisanom obrascu. Ukoliko se vozilo ne pojavi na pregledu u ostavljenom roku za otklanjanje nedostataka, vlasnik pla}a punu cijenu pregleda, a ako se uop}e ne pojavi, pravno lice koje je utvrdilo nedostatak o takvim vozilima vodi posebnu evidenciju. ^lan 18. Ako se neki od mjernih ure|aja ili opreme pokvari, vr{ilac pregleda mora prestati sa obavljanjem pregleda vozila dok se isti ne popravi, odnosno dok ga ne pregleda ovla{teno privredno dru{tvo. IV. EVIDENCIJA O IZVR[ENIM PREGLEDIMA ^lan 19. Privredno dru{tvo koje vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`no je voditi registar o obavljenim pregledima. Registar o periodi~nim tehni~kim pregledima vodi se na Obrascu 1. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. ^lan 20. O izvr{enom periodi~nom tehni~kom pregledu vodi se zapisnik u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja stranci. U Zapisnik se unose rezultati ispitivanja ure|aja, odnosno opreme odmah poslije pregleda. Sastavni dio zapisnika su ispisi sa mjernih ure|aja u stanici tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici. Ukoliko se utvrdi da je vozilo neispravno stranci se izdaje jedan primjerak Zapisnika, u kojem je utvr|eno stanje ispravnosti ure|aja, dijelova i opreme na vozilu. Zapisnik se vodi na Obrascu 2. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Ovjera periodi~nog pregleda obavlja se na kartonu izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda - Obrazac 3. koji je dat u prilogu Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.4. Pokretni prozori i krovovi zatvaranje DA M, N, O zaptivanje 11.5. Brave postojanje i funkcionisanje DA M, N, O mehani~ka o{te}enost 11.6. Izlazi za slu~aj opasnosti ozna~enost DA M, N, O nezagra|enost pojedinim predmetima 11.7. Blatobrani postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.8. Branici postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.9. Sigurnosni pojasevi postojanje DA M, N funkcionisanje kop~i pojaseva neo{te}enost pojaseva funkcionisanje brzih spojki pojaseva 11.10. Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima postojanje DA M ispravno funkcionisanje 12. OPREMA VOZILA 12.1. Aparat za ga{enje po`ara postojanje i adekvatni odabir aparata DA M, N, O provjera roka do kada vrijedi ispitivanje 12.2. Sigurnosni trougao postojanje DA M, N, O provjera ispravnosti 12.3. Kutija prve pomo}i postojanje i urednost materijala DA M, N 12.4. Klinasti podmeta~i postojanje DA N 12.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de postojanje DA M 12.6. Rezervne sijalice postojanje NE M, N 12.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo postojanje, stanje DA M, N, O postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni to~ak 12.8. Sajla ili poluga za vu~u postojanje, stanje, atestiranost DA M, N, O 12.9. Zimska oprema postojanje, stanje DA M, N, O ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio i koji se za vrijeme obavljanja prijevoza mora nalaziti u vozilu. ^lan 21. Registar i zapisnici o izvr{enim periodi~nim pregledima, rezultati mjerenja dobijenih na opremi, kao i druga dokumentacija na osnovu koje se mogu rekonstruisati izvr{ena mjerenja ~uvaju se u stanicama tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici u periodu od 5 godina. ^lan 22. Ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda ili pravnom licu-servisnoj radionici, na prijedlog Komisije iz ~lana 73. Zakona (u daljnjem tekstu: Komisija) izdaje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Ovla{tenje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi iz Pravilnika o utvr|ivanju mre`e i kriterija o broju stanica za tehni~ki pregled vozila i Pravilnika o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehni~ki pregled vozila. Ovla{tenje pravnom licu-servisnoj radionici mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi navedeni ovim Pravilnikom. V. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 23. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na putni~ki automobil kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 24. Stanice tehni~kog pregleda i pravna osoba, odnosno servisna radionica koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`ne su svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu. ^lan 25. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, periodi~ni pregledi obavljeni prema odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) nastavljaju da va`e do datuma njihovog isteka. Obrasci Zapisnika o preventivnom pregledu propisani odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) vrijede do isteka zaliha, a najdu`e godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. ^lan 26. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da va`i Pravilnik o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03). ^lan 27. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01/4-27-857-2/06 25. augusta 2006. godine
Uredba o finansijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/05 13.07.2005 otpad UREDBUO FINANSIJSKIM GARANCIJAMA KOJIMA SE MO@EOSIGURATI PREKOGRANI^NI PROMET OTPADA^lan 1.Ovom uredbom utvr|uju se vrste i sadr`aj financijskihgarancija kojima se mo`e osigurati prekograni~ni promet otpada.^lan 2.Izrazi koji se koriste u ovoj uredbi imaju slijede}a zna~enja:Dr`ava izvoznica - Bosna i Hercegovina,Dr`ava uvoznica - dr`ava potpisnica Bazelske konve nci -je, u koju je planiran prekograni~ni promet opasnog otpa -da ili drugih vrsta otpada, u svrhu odlaganja u toj dr`avi.Tranzitna dr`ava - dr`ava potpisnica Bazelske konve -nci je, osim dr`ave izvoznice ili uvoznice, kroz koju jeplaniran promet opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Zainteresirane dr`ave - dr`ave koje su izvoznice, uvo -znice ih tranzitne dr`ave, bez obzira da li su potpisniceBazelske konvencije.Izvoznik - osoba pod jurisdikcijom dr`ave izvoznice kojaorganizira izvoz opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Uvoznik - osoba pod jurisdikcijom dr`ave uvoznice kojaorganizira uvoz opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Nadle`ni organ - Federalno ministarstvo prostornogure|enja i okoli{a.Prevoznik - osoba koja obavlja prevoz opasnog otpada ihdrugih vrsta otpada.Prekograni~ni promet - promet opasnog otpada ilidrugih vrsta otpada s podru~ja pod nacionalnomjurisdikcijom jedne dr`ave na ili kroz podru~je podjurisdikcijom druge dr`ave ili na ili kroz podru~je kojenije pod nacionalnom jurisdikcijom niti jedne dr`ave, pod uvjetom da su u promet uklju~ene barem dvije dr`ave.Zbrinjavanje opasnog ili drugih vrsta otpada ne {tetno po okolinu - poduzimanje svih prakti~nih koraka da bi seosiguralo da se opasni otpad ili druge vrste otpadazbrinjavaju tako da se za{titi ljudsko zdravlje i okolina od{tetnog djelovanja takvog otpada.Nezakonit promet - prekograni~ni promet opasnogotpada ili drugih vrsta otpada prema ~lanu 9. Bazelskekonvencije.Rizik odbijanja - podrazumijeva da ako iz bilo kojihrazloga Odlaga~ ne mo`e izvr{iti odlaganje otpada nana~in koji nije {tetan po okolinu, finansijska garancijamora pokriti tro{kove njegovog povrata vlasniku otpada.^lan 3.Finansijska garancija kojom se mo`e osigurati prekograni~ni promet opasnog ili drugih vrsta otpada (u daljnjem tekstu: otpad)mo`e biti polisa osiguranja ili finansijska garancija banke.Polisom osiguranja ili finansijskom garancijom banke neosigurava se sam prijevoz opasnog otpada koji mora bitipokriven drugim odgovaraju}im osiguranjem prema propisima o prijevozu opasnih tvari.^lan 4.Finansijsko osiguranje prekograni~nog prometa otpadamo`e se izvr{iti finansijskom garancijom banke ili polisomosiguranja ovla{tenog osiguravaju}eg dru{tva u skladu sazahtjevima zemlje uvoznice ili zemlje tranzita.Finansijska garancija banke ili polisa osiguranja pokrivavisinu sredstava potrebnih za slu~aj kada otpad koji je stigao naodredi{te iz bilo kojih razloga nije mogu}e obraditi bez opasnostipo okoli{, te ga je potrebno prevesti u neko drugo postrojenje uodgovaraju}im uvjetima ili vratiti natrag izvozniku/ proizvo|a~u.^lan 5.Finansijska garancija banke ili polisa osiguranja sadr`inajmanje slijede}e podatke:1)o izdavaocu finansijske garancije ili polise osiguranja,2)osobe koja sklapa osiguranje,3)broj osiguranja ili polise,4)o primaocu opasnog otpada u zemlji uvoznici (sa istimpodacima kao u zahtjevu za izdavanje izvoznesaglasnosti),5)o otpadu (vrste i koli~ine) koji je predmet prekograni~nogprometa,6)visina osiguranja,7)po~etni datum osiguranja,8)krajnji datum osiguranja (koji mora biti najmanje 90 danadu`i od dana posljednjeg transporta po konkretnomosiguranju),9)nadle`ni organ koji izdaje saglasnost za izvoz otpada i koji je korisnik osiguranja i10)uvjete osiguranja dogovorene izme|u izvoznika idavaoca garancije ili polise osiguranja.Godina XII – Broj 41Srijeda, 13.7.2005. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 ^lan 6.Procjenu nov~anih sredstava na koje glasi finansijskagarancija banke ili polisa osiguranja za pokrivanje svih rizikauklju~ivo i rizik odbijanja vr{i izvoznik uz saglasnost uvoznikaotpada.Procjenu nov~anih sredstava iz stava 1. ovog ~lana ovjeravanadle`ni or gan.Osnovicu za procjenu nov~anih sredstava potrebnih zaosiguranje prekograni~nog prometa otpada ~ini iznos potrebanda se sav otpad koji je predmet ugovora obradi bez opasnosti pookoli{.^lan 7.Odlaga~ otpada, nakon izvr{enja ugovorene obavezeodlaganja otpada na na~in koji nije {tetan po okolinu, izdajepotvrdu izvozniku i nadle`nom organu.Potvrda iz stava 1. ovog ~lana predstavlja osnov zaosloba|anje od obaveza po finansijskoj garanciji banke ili polisiosiguranja.^lan 8.U slu~aju prekograni~nog prometa otpada, koji }e sezbrinjavati u vi{e prekograni~nih po{iljki osiguranje se mo`epokriti op}om finansijskom garancijom ili op}om polisomosiguranja koja pokriva cjelokupne koli~ine opasnog otpada koji}e biti zbrinut u zemlji uvoznici.Op}a finansijska garancija ili op}a polisa osiguranja glasi naukupni nov~ani iznos za sve {tete koje mogu proiza}i priukupnom prekograni~nom prometu otpada.
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO IZDAVANJU DOZVOLE ZA AKTIVNOSTI MALEPRIVREDE U UPRAVLJANJU OTPADOMI - OP]E ODREDBE^lanak 1.Ovim pravilnikom ure|uje se postupak izdavanja dozvole zaaktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (u daljnjemtekstu:dozvola), utvr|uju aktivnosti male privrede za koje nijepotrebno pribavljanje dozvole i uvjeti uz ~ije ispunjenje nijepotrebno pribavljanje dozvole.^lanak 2.Odredbe ovog pravilnika odnose se samo na aktivnostiupravljanja otpadom i vr{itelje aktivnosti, koji ne podlije`uobvezi pribavljanja okolinske dozvole.II - NADLE@NOST^lanak 3.Zahtjev za izdavanje dozvole za postoje}e aktivnostiupravljanja otpadom op er a tor podnosi kantonalnom organuuprave nadle`nom za poslove okoli{a (u daljnjem tekstu:nadle`ni or gan).Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 381 Zahtjev iz stavka 1. ovog ~lanka za planirane aktivnostiupravljanja otpadom operater podnosi nadle`nom organu prijepo~etka obavljanja planirane aktivnosti.^lanak 4.Zahtjev za izdavanje dozvole sadr`i:1)podatke o podnositelju zahtjeva, tj. operatoru aktivnosti,2)opis trenutne/predvi|ene lokacije ili ruta obavljanjaaktivnosti,3)opis trenutne/predvi|ene aktivnosti,4)opis postrojenja/pogona (minimalno informacija oveli~ini raspolo`ivog prostora za obavljanje djelatnosti,vrsti ograde oko lokacije pogona i na~inu kontrolepristupa, informacija o raspolo`ivim objektima iprostorijama, na~inu napajanja elektri~nom energijom isnabdijevanja vodom, priklju~ku na kanalizaciju,estetskim karakteristikama pogona);5)opis vozila, ure|aja i opreme koji stalno ili po potrebi stoje ili }e biti na raspolaganju,6)podatke o trenutnom/predvi|enom broju, funkcijama istru~noj spremi svih uposlenika,7)opis vrste i trenutne ili o~ekivane ukupne koli~ine otpada(ulaz i izlaz), 8)opis trenutnih ili o~ekivanih uticaja na okoli{,9)opis trenutnih/predvi|enih mjera kontrole, sprje~avanja ismanjenja zaga|enja okoli{a i10)plan postupka eventualnog zatvaranja pogona ili ga{enjaaktivnosti i naknadne mjere,11)ostalo u skladu sa provedbenim propisima.III - AKTIVNOSTI NADLE@NOG ORGANA^lanak 5.Nadle`ni or gan }e zahtjev za izdavanje dozvole odbiti ako:1)data aktivnost nije sukladna pravnim, tehni~kim,okolinskim ili zdravstvenim zahtjevima,2)stru~ni profil uposlenog kadra nije zadovoljavaju}i zaobavljanje date aktivnosti,3)nisu poduzete neophodne sigurnosne mjere i4)projekat nije sukladan va`e}im planovima o upravljanjuotpadom.^lanak 6. Dozvolom se utvr|uje naro~ito:1)vrsta aktivnosti upravljanja otpadom,2)vrsta i koli~ina otpada (sa {ifrom/kodom premaPravilniku o katalogu otpada sa listama) koji je predmetpostoje}e ili predvi|ene aktivnosti,3)podaci o podrijetlu i daljem odredi{tu otpada,4)metode upravljanja otpadom,5)op}i tehni~ki zahtjevi za rad, kontrolu i monitoring,6)mjere predostro`nosti,7)period na koji se dozvola izdaje,8)obveza operatora da nakon prestanka obavljanjaaktivnosti upravljanja otpadom vrati lokacije i ostale kategorije obuhva}ene uticajem aktivnosti u stanje prijepo~etka obavljanja aktivnosti.Dozvola se izdaje na period od pet godina i mo`e se produ`itiza isti vremenski pe riod ukoliko se ne izmjene uvjeti pod kojim je izdata.IV - IZUZETE AKTIVNOSTI U UPRAVLJANJU OTPADOM^lanak 7.Aktivnosti upravljanja otpadom za koje sukladno ~lanku 9.ovog pravilnika nije potrebno pribavljanje dozvole su:1)upotreba otpadnog stakla kao sirovine u ovla{tenimpogonima proizvodnje stakla,2)obrada otpadnog metala u posebnim pe}ima,3)pranje, ~i{}enje i za{tita otpadne ambala`e i kontejnera,4)sagorijevanje otpadnog drveta,papira i kartona, koji se ne mogu na drugi na~in valorizirati, kao goriva u ciljudobijanja toplotne energije (energetsko iskori{tavanje),5)prikupljanje, transport, mehani~ka obrada i dalja uporabaraznih vrsta ~vrstog otpada, (gra|evinskog otpada,otpadnog papira i kartona, drveta i drvene piljevine,otpadnog tekstila, stakla, plasti~nih masa, metala imetalnih predmeta, i sl.),6)nasipanje/rasprostiranje inertnih ~vrstih otpadnihmaterijala po zemlji{tu,7)skladi{tenje raznih otpadnih materijala i8)odlaganje nekih vrsta otpada."Otpad" ili otpadni materijala iz stavka 1. ovog ~lankapodrazumijeva otpad koji nije opasni otpad, otpad koji nijenepoznati otpad i otpad koji nije one~i{}en ili pomije{an sopasnim/nepoznatim otpadom.^lanak 8.U cilju kontrole i monitoringa, vr{itelj aktivnosti kojapodlije`e izuzimanju od obveze izdavanja/posjedovanja dozvole du`an je kantonalno ministarstvo ili po njemu ovla{teni op}inskiorgan pismenim putem sa`eto obavijestiti o:1)vrsti/vrstama aktivnosti,2)vrstama i koli~inama otpadnog materijala s kojim se radiili s kojim }e se raditi,3)lokaciji i/ili rutama obavljanja aktivnosti,4)postoje}oj ili predvi|enoj infrastrukturi (minimalnoinformacija o opremi, ure|ajima i vozilima koji stalno ilipo potrebi stoje na raspolaganju, veli~ini raspolo`ivogprostora za obavljanje djelatnosti, kao i informacije o vrsti ograde oko lokacije pogona i na~inu kontrole pristupa -npr. kori{tenjem brave koja se mo`e zaklju~ati,informacija o na~inu napajanja elektri~nom energijom isnabdijevanja vodom, estetskim karakteristikamapogona),5)trenutnom ili mogu}em utjecaju na okoli{,6)bilo kakvim nezgodama (akcidentnim/incidentnimsituacijama) koje se u toku obavljanja aktivnosti dese nalokaciji ili ruti obavljanja aktivnosti.Ukoliko su uvjeti za osloba|anje od izdavanja dozvolezadovoljeni, nadle`ni organ nakon razmatranja primljenogpismenog obavje{tenja vr{itelju aktivnosti izdaje potvrdu oosloba|anju od obveze izdavanja/posjedovanja dozvole, kojuvr{itelj aktivnosti mo`e koristiti u svrhe registriranja djelatnostikod drugih nadle`nih institucija.^lanak 9.Za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom iz ~lanka7. ovog pravilnika nije potrebno pribavljanje dozvole, akonjihovo provo|enje doprinosi zbrinjavanju otpadnih materijalaili smanjenju opasnosti po okoli{, te ako se aktivnosti obavljajupod slijede}im uvjetima:1)upotreba otpadnog stakla kao sirovine u procesuovla{tene proizvodnje stakla, ako ukupna koli~inaupotrijebljenog stakla ne prema{uje 7200 t/godinu, kao iskladi{tenje otpadnog stakla za ovu namjenu na mjestuodvijanja proizvodnog procesa, osim upotrebe otpadnestaklene pra{ine ili otpadnog stakla koje sadr`i te{kemetale (npr. stakla katodnih rendgentskih cijevi);2)pogon pe}i za obradu otpadnog metala , pod uvjetom datakva operacija predstavlja proces ili dio procesa udomenu proizvodnje ~elika, `eljeza ili ostalih metala, kaoi skladi{tenje otpadnog metala za takvu namjenu ukoli~ini koja ne prema{uje 10 000 t/godinu;3)~i{}enje, pranje, bojenje i za{titno prevla~enje otpadneambala`e ili kontejnera s ciljem omogu}avanja njihoveponovne upotrebe, ako njihova ukupna koli~ina neprema{uje 10 t/dan, kao i skladi{tenje otpadne ambala`e ikontejnera na mjestu obavljanja takvih aktivnosti;4) sagorijevanje otpadnog papira, kartona i drveta (koji nijezaga|en kemikalijama, oblo`nim slojevima i ostalimne~isto}ama) koji se ne mogu na drugi na~in valorizirati,kao goriva u odgovaraju}em ure|aju za sagorijevanje radi dobijanja toplotne energije, te bezbjedno skladi{tenjetakvih otpadnih materijala;5)nasipanje/rasprostiranje otpadne zemlje, otpadnog drvetaili drugih materijala biljnog podrijetla po zemlji{tu,parkovima, vrtovima, zabavno-sportsko-rekreativnimpovr{inama i sl., te prethodno skladi{tenje otpadnihmaterijala namijenjenih za takve svrhe, pod uvjetom da jekrajnji ishod takvih aktivnosti okoli{no unapre|enjepovr{ina po kojima se otpadni materijal rasprostire;6)privremeno skladi{tenje i nasipanje/rasprostiranje otpadakoji se sastoji od kamena, pepela, otpada nastalog usljedgra|evinskih radova ili ru{enja gra|evina po zemlji{turadi njegovog unaprije|enja, pod uvjetom da:–je zemlji{te neprikladno za upotrebu bez prethodneobrade iBroj 9 – Stranica 382SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. –se rasprostiranje obavlja sukladno dozvoli zaplaniranje zemlji{ta.7)obavljanje bilo koje aktivnosti iz Tabele 1 sukladnostavku 1. ovog ~lanka, pod uvjetom da:–se aktivnost provodi radi obnavljanja, tj. ponovnogili daljnjeg kori{tenja otpadnog materijala i–ukupna mjese~na koli~ina bilo koje vrste otpada skojom se radi na tom mjestu ne prema{uje grani~nuvrijednost navedenu za tu vrstu otpada u tabeli.Tabela 1Vrsta otpadaAktivnostGrani~na vrijednostmjese~nootpadni papir ilikartoninbaliranje, sortiranje ilirezanje300 totpadni tekstilinbaliranje, sortiranje ilirezanje300 totpadne plasti~nemaseinbaliranje, sortiranje, rezanje,komprimiranje ili pranje300 totpadno staklosortiranje, drobljenje ili pranje300 tmetal i metalnipredmeti (uklju~uju}i i aluminijskekonzerve)sortiriranje, drobljenje,pulverizacija, rezanje,komprimiranje ili inbaliranje300 totpadne gume vozilasortiranje i rezanje3 t ili 400 gumaotpadna drvenapra{ina i piljevinarezanje, usitnjavanje,sortiranje i inbaliranje300 totpadna cigla,plo~ice i betonfizi~ke operacije usitnjavanja300 t8)bezbjedno skladi{tenje otpada opisanog u tabeli Tabeli 1,pod uvjetom:–da se svaka vrsta otpada skladi{ti odvojeno i–da se nijedan pojedina~ni otpadni materijal na tommjestu ne skladi{ti du`e od 12 mjeseci;9)upotreba otpadnog metala, plasti~nih masa, stakla, gume,tekstila, drveta, papira ili kartona u cilju dalje proizvodnjegotovih proizvoda, te skladi{tenje takvog ulaznog otpadaza iste svrhe u skladu sa prethodnim stavom;10)prikupljanje otpadnog metala, metalnih predmeta, stakla,papira, kartona, plasti~nih materijala, drvene piljevine iguma vozila od strane ovla{tenih operatora pogona zadalju obradu takvih otpada ili od strane pojedinaca, tetransport takvih otpadnih materijala od strane pojedinacaili samih operatora do pogona ovla{tenih operatora, poduvjetom da se poduzmu sve sigurnosne mjere kako bi sesprije~ilo rasipanje otpada tokom transporta;11)upotreba otpada koji nastaje pri raznim gra|evinskimradovima ili otpada koji se sastoji od zemlje, pepela,{ljake, klinkera, kamena, drveta, kore drveta, papira,slame ili gipsa u cilju dalje proizvodnje gra|evinskogmaterijala (npr. gipsanih plo~a, iverice i drugih drvenihproizvoda, cigle, blokova i sl.), kao i upotreba otpadnezemlje, kamena, cigle i sli~nih inertnih otpadnihmaterijala za proizvodnju nasipnog materijala,uklju~uju}i i skladi{tenje i obradu takvih otpadnihmaterijala, u slijede}em obimu:–upotreba otpadnog drveta u koli~ini koja neprema{uje 15 000 m3 godi{nje,–upotreba otpadnog materijala radi dalje proizvodnjecigle, pri ~emu koli~ina upotrijebljenog otpadnogmaterijala ne prema{uje 30 t/dan,–upotreba otpadnog materijala radi dalje proizvodnjegra|evinskog materijala ili gra|evinskih elemenatauz upotrebu cementa, pod uvjetom da pogoni zaobradu takvog otpada imaju maksimalan kapacitetod 100 m3/h, te–ako se radi o upotrebi ostalih otpadnih materijala, ukoli~ini koja ne prema{uje 10 t otpadnog materijalana dan, osim kod direktne upotrebe otpadnihmaterijala za nasipanje bez prethode obrade, u komslu~aju nema ograni~enja u pogledu koli~ine;12) privremeno skladi{tenje otpada nastalog uslijed raznihgra|evinskih radova, uklju~uju}i ru{enje gra|evina iprokopavanje tunela, ili drugog otpada koji se sastoji odpepela, {ljake, klinkera, kamena, drveta ili gipsa, poduvjetom:–da je takav otpad po ocjeni op}inskog komunalnoginspektora prikladan za relevantne upotrebe na tojlokaciji i–da se, u slu~aju otpada koji nije nastao na toj lokacijiili u slu~aju da se otpad namjerava upotrijebiti nadrugoj lokaciji, takav otpad ne skladi{ti du`e od 3mjeseca prije po~etka relevantne upotrebe."Relevantna upotreba" ozna~ava razli~ite gra|evinskeradove, uklju~uju}i odlaganje otpada na zemlju u vezi sa–odr`avanjem prostora za rekreaciju ili–izgradnjom, odr`avanjem ili unaprije|enjemobjekata, autocesta, `eljeznice i drugih prometnihinstalacija na tom zemlji{tu, uz konsultacijenadle`nog op}inskog komunalnog inspektora;13)odlaganje otpada koji se sastoji od iskopanog materijala iz bu{otina ili iskopina obavljanih u cilju eksploatacijemineralnih materija, pod uvjetom da se odlaganje vr{i u ilina zemlji{tu gdje je otpadni materijal i iskopan;14)pranje i ~i{}enje otpadnog tekstila u koli~ini do 10 t/danradi njegove ponovne ili dalje uporabe, kao i njegovoskladi{tenje na mjestu gdje }e se prati ili ~istiti. Pranje i~i{}enje ovdje podrazumijeva upotrebu sapuna ideterd`enata, a nikako sredstava za izbjeljivanje ili drugihspecijalnih kemikalija;15)privremeno odlaganje otpada nastalog uslijedpre~i{}avanja korita kontinentalnih voda uzdu` obale,pred njegovo trajno odlaganje na ovla{tene deponije. Odobveze pribavljanja dozvole oslobo|enje i prethodnitretman cije|enjem ili odvodnjavanjem takvog otpada naobali vodotoka ~ije se korito pre~i{}ava ili gdje se otpadnamjerava odlo`iti;16)kladi{tenje vra}enih otpadnih roba od strane proizvo|a~a,uvoznika, distributera ili prodava~a roba u periodu nedu`em od jednog mjeseca, pod uvjetom da:–se takve otpadne robe namjeravaju ponovo koristitiili podvrgnuti operacijama obnavljanja materijala ili–se radi o privremenom skladi{tenju koje prethoditrajnom propisnom odlaganju.17)obnavljanje materijala (daljnja ili ponovna uporaba) izotpada na mjestu procesa koji taj otpad stvara, kao injegovo privremeno i bezbjedno skladi{tenje na istommjestu u periodu ne du`em od 12 mjeseci;18)bilo koja druga svrsishodna (korisna) upotreba otpada,pod uvjetom da:–se otpad upotrebljava bez daljnje obrade i–da takva upotreba otpada ne uklju~uje njegovo trajno odlaganje
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad Prve dvije znamenke ozna~avaju djelatnost iz koje potje~eotpad, druge dvije znamenke ozna~avaju proces u kojem je otpadnastao, i zadnje dvije znamenke ozna~avaju dio procesa iz kojegotpad potje~e.^lan 3. Opasni otpad u Katalogu otpada ima oznaku zvjezdice (*).Opasan otpad je i svaki otpad koji ima jednu ili vi{e sljede}ihkarakteristika:1)plami{te £ 55 oC2)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz I grupe otrova u ukupnojkoncentraciji ≥ 0,1%3)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz II grupe otrova u ukupnojkoncentraciji ≥ 3%4)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz III grupe otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 25%5)sadr`i jednu ili vi{e korozivnih supstanci klasificiranihR35 u ukupnoj koncentraciji ≥ 1% ili R34 u ukupnojkoncentraciji ≥ 5%6)sadr`i jednu ili vi{e nadra`uju}ih supstanci klasificiranihR41 u ukupnoj koncentraciji ≥ 10% ili R36, R37, R38 uukupnoj koncentraciji ≥ 20%7)sadr`i jednu od kancerogenih supstanci, kategorija 1. ili 2. u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1%8)sadr`i jednu od kancerogenih supstanci, kategorije 3. uukupnoj koncentraciji ≥ 1%9)sadr`i jednu supstancu toksi~nu za reprodukciju,kategorija 1. ili 2. klasificiranoj R60 i R61 u ukupnojkoncentraciji ≥ 1% ili kategorija 3. supstancu klasifi-ciranoj kao R62, R63 u ukupnoj koncentraciji ≥ 5%10)sadr`i jednu mutagenu supstancu, kategorija 1. ili 2.klasificiranoj R46 u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1% ilikategorija 3. supstancu klasificiranoj kao R40 u ukupnojkoncentraciji ≥ 1 %.^lan 4.Za potrebe upravljanja otpadom, proizvo|a~ ili op er a torotpada, kao i sve nadle`ne institucije du`ni su da klasificirajuotpad prema Katalogu otpada koji se nalazi u prilogu ovogpravilnika i ~ini njegov sastavni dio.^lan 5.Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".KATALOG OTPADAAKTIVNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD01 00 00 Otpad koji nastaje kod istra`ivanja i kopanjaruda, iskopavanja i drobljenja kamenja i odfizi~kog i hemijskog obra|ivanja ruda;02 00 00 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnjevodenih kultura, {umarstva, lova i ribarstva,pripremanja hrane i prerade;03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje plo~a inamje{taja, celuloze, papira i kartona;04 00 00 Otpad iz ko`arske, krznarske i tekstilneindustrije;05 00 00 Otpad od prerade nafte, pre~i{}avanjaprirodnog gasa i piroliti~ke obrade uglja;06 00 00 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa;07 00 00 Otpad iz organskih hemijskih procesa;08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje iprimjene premaza (boje, lakovi i staklastiemajli), ljepila, sredstva za zaptivanje i{tamparskih boja;09 00 00 Otpad iz fotografske industrije;10 00 00 Otpad iz termi~kih procesa;11 00 00 Otpad koji potje~e od hemijske povr{inskeobrade i za{tite metala; hidrometalurgijaobojenih metala;12 00 00 Otpad od oblikovanja i povr{inskefizi~ko-hemijske obrade metala i plastike;13 00 00 Otpadna te~na goriva i ulja (osim jestivog ulja,05 i 12);14 00 00 Otpad od organskih materija koje se koristekao rastvara~i (osim 07 00 00 i 08 00 00);15 00 00 Ambala`a; apsorbensi, materijali za upijanje,filterski materijali i za{titna odje}a koja nijespecificirana na drugi na~in;16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu;17 00 00 Gra|evinski otpad i otpad od ru{enja objekata(uklju~uju}i otpad od izgradnje cesta);18 00 00 Otpad koji nastaje kod za{tite zdravlja ljudi i`ivotinja i/ili srodnih istra`ivanja (isklju~uju}iotpad iz doma}instava i restorana koji nepotje~e iz neposredne zdravstvene za{tite);19 00 00 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom,postrojenja za pre~i{}avanje gradskih otpadnihvoda i pripremu vode za pi}e i industrijskuupotrebu;20 00 00 Komunalni otpad i sli~ni otpad iz industrijskihi zanatskih pogona, uklju~uju}i odvojenoprikupljene frakcije.NAZIV OTPADA01OTPAD KOJI NASTAJE KODISTRA@IVANJA I KOPANJA RUDA, ODISKOPAVANJA I DROBLJENJAKAMENJA I FIZI^KOG I HEMIJSKOG OBRA\IVANJA RUDA01 01otpad od iskopavanja ruda01 01 01otpad od iskopavanja `eljezonosnih ruda01 01 02otpad od iskopavanja ne`eljezonosnih ruda01 03otpad od fizi~ke i hemijske prerade`eljezonosnih ruda01 03 04*kiseli talozi od prerade sulfidne rude01 03 05*ostali talozi koji sadr`e opasne materije01 03 06talozi koji nisu navedeni pod 01 03 04 i 01 03 0501 03 07*druge vrste otpada koji sadr`i opasne materije i koji je nastao od fizi~ke i hemijske obrade`eljezonosnih ruda01 03 08pra{inasti i pra{kasti otpad koji nije navedenpod 01 03 0701 03 09crveno blato iz proizvodnje aluminijuma kojenije otpad naveden pod 01 03 0701 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in01 04otpad od fizi~ke i hemijske preradene`eljezonosnih ruda01 04 07*otpad koji sadr`i opasne materije, a koji jenastao od fizi~ke i hemijske obradene`eljezonosnih ruda01 04 08otpadni {ljunak i {ljaka koji nije naveden pod01 04 0701 04 09otpadni pijesak i otpadne vrste gline01 04 10pra{inasti i pra{kasti otpad koji nije navedenpod 01 04 0701 04 11otpad od prerade kalijum karbonata i natrijumhlorida koji nije naveden pod 01 04 0701 04 12talozi i drugi otpad od pranja i ~i{}enja rudakoji nisu navedeni pod 01 04 07 i 01 04 1101 04 13otpad od rezanja i piljenja kamena koji nijenaveden pod 01 04 0701 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in01 05ispla~ni muljevi i ostali otpad od bu{enja01 05 04ispla~ni muljevi koji sadr`e slatku vodu i otpad01 05 05*ispla~ni muljevi koji sadr`e ulje i otpad01 05 06*ispla~ni muljevi koji sadr`e opasne materije01 05 07ispla~ni muljevi koji sadr`e barit i otpad kojinije naveden pod 01 05 05 i 01 05 0601 05 08ispla~ni muljevi koji sadr`e hloride i otpad koji nije naveden pod 01 05 05 i 01 05 0601 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02OTPAD IZ POLJOPRIVREDE,VRTLARSTVA, PROIZVODNJEVODENIHKULTURA, [UMARSTVA, LOVA IRIBARSTVA, PRIPREMANJAHRANE I PRERADEBroj 9 – Stranica 410SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 02 01otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva,proizvodnje vodenih kultura, {umarstva,lova i ribarstva02 01 01talozi od ispiranja i ~i{}enja02 01 02otpadna `ivotinjska tkiva02 01 03otpadna biljna tkiva02 01 04otpadna plastika (isklju~uju}i ambala`u)02 01 06`ivotinjske fekalije, urin i gnoj (uklju~uju}ipokvarenu slamu), efiluenti, koji se posebnosakupljaju i obra|uju izvan kruga njihovognastanka02 01 07otpad od iskori{tavanja {uma02 01 08* otpad od hemikalija koje se koriste upoljoprivredi a koji sadr`i opasne materije02 01 09otpad od hemikalija koje se koriste upoljoprivredi a koji nije naveden pod 02 01 0802 01 10otpadni metal02 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 02otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe idrugih namirnica `ivotinjskog porijekla02 02 01talozi od ispiranja i ~i{}enja02 02 02otpadno `ivotinjsko tkivo02 02 03materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 02 04muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 03otpad od pripremanja i prerade vo}a,povr}a, `itarica, jestivih ulja, kakaa, kafe,~aja i duhana; konzerviranja; proizvodnjekvasca i ekstrakata kvasca, pripreme ifermentacije melase02 03 01talozi od ispiranja, ~i{}enja, guljenja,centrifugiranja i separacije02 03 02otpad od sredstava za konzerviranje02 03 03otpad od ekstrakcije otapalom02 03 04materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 03 05muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 04otpad od proizvodnje {e}era02 04 01blato od ~i{}enja i ispiranja repe02 04 02kalcij karbonat izvan specifikacije02 04 03muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 05otpad iz mljekarske industrije02 05 01materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 05 02muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 06otpad iz pekarske i slasti~arske industrije02 06 01materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 06 02otpad od sredstava za konzerviranje02 06 03otpad od obrade efluenata na mjestu njihovognastanka02 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in 02 07otpad od proizvodnje alkoholnih ibezalkoholnih pi}a (isklju~uju}i kafu, ~aj ikakao)02 07 01otpad od ispiranja, ~i{}enja i mehani~ke obrade sirovina02 07 02otpad od destilacije alkohola02 07 03otpad od hemijske obrade02 07 04materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 07 05muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovog nastanka02 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03OTPAD OD PRERADE DRVETA IPROIZVODNJE PLO^A I NAMJE[TAJA,CELULOZE, PAPIRA I KARTONA03 01otpad od prerade drveta i proizvodnje plo~ai namje{taja03 01 01otpadna kora i pluto03 01 04*piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva,drvo, iverice i furnir koji sadr`e opasnematerije03 01 05piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva,drvo, iverice i furnir koji ne sadr`e opasnematerije03 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03 02otpad od za{tite drveta03 02 01*nehalogenirana organska sredstva za za{titudrveta03 02 02*organo-hlorna sredstva za za{titu drveta03 02 03*organo-metalna sredstva za za{titu drveta03 02 04*anorganska sredstva za za{titu drveta03 02 05*ostala sredstva za za{titu drva koja sadr`eopasne materije03 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03 03otpad od proizvodnje celuloze, papira ikartona i obrade03 03 01otpadna kora i otpaci drveta03 03 02muljevi od obrade sulfitnih lugova (od povratakomponenti iz teku}ine za kuhanje)03 03 05muljevi od obezbojenja kod recikliranja papira03 03 07mehani~ki izdvojeni {kart od obrade celulozeotpadnog papira i kartona03 03 08otpad od sortiranja papira i kartona za recikla`u03 03 09otpadno kre~no blato03 03 10muljevi od vlaknastih otpadaka, vlakana, {karta i premaznih otpadaka03 03 11muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 03 03 1003 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in04OTPAD IZ KO@ARSKE, KRZNARSKE ITEKSTILNE INDUSTRIJE04 01otpad iz ko`arske i krznarske industrije04 01 01otpad od uklanjanja potko`nog tkiva irazlaganja kre~om04 01 02otpad od kre~enja sirove ko`e04 01 03*otpad od odma{}ivanja koji sadr`i otapala bezteku}e faze04 01 04teku}ine od {tavljenja koje sadr`e hrom04 01 05teku}ine od {tavljenja koje ne sadr`e hrom04 01 06muljevi, posebno od obrade efluenata namjestu nastanka, koji sadr`e hrom04 01 07muljevi, posebno od obrade efluenata namjestu nastanka, koji ne sadr`e hrom04 01 08otpadna {tavljena ko`a (plava platna,strugotine, otpaci, prah za poliranje) koja sadr`i hrom04 01 09otpad od obrade i zavr{ne obrade04 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in04 02otpad iz tekstilne industrije04 02 09otpad od mje{ovitih (kompozitnih) materijala(impregnirani tekstil, elas to mer, plastomer)04 02 10organske materije iz prirodnih proizvoda (npr.mast, vosak)04 02 14*otpad od zavr{ne obrade koji sadr`i organskaotapala04 02 15otpad od zavr{ne obrade koji nije naveden pod04 02 1404 02 16*sredstva za bojenje i pigmenti koji sadr`eopasne materije04 02 17sredstva za bojenje i pigmenti koji nisunavedeni pod 04 02 1604 02 19*muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka koji sadr`e opasne materije04 02 20muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka koji nisu navedeni pod 04 02 1904 02 21otpad od neprera|enih tekstilnih vlakana04 02 22otpad od prera|enih tekstilnih vlakana04 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05OTPAD OD PRERADE NAFTE,PRE^I[]AVANJA ZEMNOG GASA IPIROLITI^KE OBRADE UGLJA05 01otpad od prerade nafteSrijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 411 05 01 02*muljevi od odsoljavanja05 01 03*muljevi iz spremnika05 01 04*kiseli muljevi iz alkilacije05 01 05*razlivena nafta05 01 06*masni muljevi od odr`avanja ure|aja i opreme05 01 07*kiseli katrani05 01 08*ostali katrani05 01 09*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije05 01 10muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 05 01 0905 01 11*otpad od uporabe baza u procesu pre~i{}avanjanafte05 01 12*ulja koja sadr`e kiseline05 01 13muljevi od pripremne vode za kotlove05 01 14otpad od kolona za hla|enje05 01 15*istro{ena glina za filtraciju05 01 16otpad koji sadr`i sumpor iz procesaodsumporavanja nafte05 01 17bi tu men05 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05 06otpad od piroliti~ke obrade uglja05 06 01*kiseli katrani05 06 03*ostali katrani05 06 04otpad iz kolona za hla|enje05 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05 07otpad od pre~i{}avanja i prenosa zemnoggasa05 07 01*otpad koji sadr`i `ivu05 07 02otpad koji sadr`i sumpor05 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06OTPAD IZ ANORGANSKIH HEMIJSKIHPROCESA06 01otpad iz proizvodnje, formulacije, dobave iupotrebe (PFDU) kiselina06 01 01*sumporna i sumporasta (sulfatna i sulfitna)kiselina06 01 02*hloridna kiselina (hlorovodoni~na kiselina)06 01 03*fluoridna kiselina (fluorovodoni~na kiselina)06 01 04*fosfatna kiselina i fosforasta kiselina06 01 05*azotna i azotasta (nitratna i nitritna) kiselina06 01 06*ostale kiseline06 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 02otpad iz PFDU baza06 02 01*kalcijum hidroksid06 02 03*amonijum hidroksid06 02 04*natrijum i kalijum hidroksid06 02 05*ostale baze06 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 03otpad iz PFDU soli i njihovih rastvora imetalnih oksida06 03 11*soli i rastvori koje sadr`e cijanide06 03 13*soli i rastvori koje sadr`e te{ke metale06 03 14soli i rastvori koje nisu navedene u 06 03 11 i06 03 1306 03 15*metalni oksidi koji sadr`e te{ke metale06 03 16metalni oksidi koji nisu navedeni u 06 03 1506 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 04otpad koji sadr`i metale i koji nije navedenu 06 0306 04 03*otpad koji sadr`i arsen06 04 04*otpad koji sadr`i `ivu06 04 05*otpad koji sadr`i ostale te{ke metale06 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 05muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu06 05 02*muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu koji sadr`e opasne materije06 05 03muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu koji nisu navedeni u 06 05 0206 06otpad od PFDU sumpornih hemikalija, odhemijskih procesa sa sumporom i procesaodsumporavanja06 06 02*otpad koji sadr`i opasne sul fide06 06 03otpad koji sadr`i sul fide i koji nije naveden u06 06 0206 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 07otpad od PFDU halogena i halogenihhemijskih procesa06 07 01*otpad od elektrolize koji sadr`i azbest06 07 02*aktivni ugljen iz proizvodnje hlora06 07 03*mulj barijum sulfata koji sadr`i `ivu06 07 04*otopine i kiseline, kao npr. kontaktna kiselina06 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 08otpad od PFDU silicijuma i silicijumovihspojeva06 08 02*otpad koji sadr`i opasne silkone06 08 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 09otpad od PFDU fosfornih hemikalija ifosfornih hemijskih procesa06 09 02{ljaka koja sadr`i fosfor06 09 03*otpad iz hemijskih procesa kalcijuma kojisadr`i opasne materije ili je kontaminiranopasnim materijama06 09 04otpad iz hemijskih procesa kalcijuma koji nijenaveden u 06 09 0306 09 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 10otpad od PFDU azotnih hemikalija, azotnihhemijskih procesa proizvodnje gnojiva06 10 02*otpad koji sadr`i opasne materije06 10 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in 06 11otpad iz proizvodnje anorganskih pigmenata i sredstava za bojenje06 11 01otpad iz hemijskih procesa kalcijuma izproizvodnje titanijum dioksida06 11 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 13otpad od ostalih procesa anorganske hernijekoji nisu specificirani na drugi na~in06 13 01*anorganski proizvodi za za{titu bilja, sredstvaza za{titu drveta i drugi biocidi06 13 02*istro{eni aktivni ugljen (osim 06 07 02)06 13 03ugljena ~a|06 13 04*otpad iz prerade azbesta06 13 05*~a|06 13 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07OTPAD IZ ORGANSKIH HEMIJSKIHPROCESA07 01otpad iz proizvodnje, formulacija, prodaje iupotrebe (PFPU) baznih organskihhemikalija07 01 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 01 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 01 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 01 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 01 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 01 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 01 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 01 11*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije07 01 12muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni 07 01 1107 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 02otpad od PFPP proizvodnje, formulacija,prodaje i primjene plastike, sinteti~ke gumei sinteti~kih vlakana07 02 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 02 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 02 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 02 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 02 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 02 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensiBroj 9 – Stranica 412SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 07 02 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 02 11*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije07 02 12muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 07 01 1107 02 13otpadna plastika07 02 14*otpad iz aditiva koji sadr`e opasne materije07 02 15otpad iz aditiva koji nije naveden pod 07 02 1407 02 16*otpad koji sadr`i opasne silikone07 02 17otpad koji sadr`i silikone a koji nije navedenpod 07 02 1607 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 03otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene organskih boja i pigmenata(isklju~uju}i 06 11)07 03 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 03 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 03 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 03 07*halogenirani ostaci reakcija i destilacija07 03 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 03 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 03 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 03 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 03 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 03 1107 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 04otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene proizvoda za za{titu biljaka (osim02 01 08 i 02 01 09, agensa za za{titu drveta(osim 03 02) i drugih biocida07 04 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 04 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 04 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 04 07*halogenirani ostaci reakcija i destilacija07 04 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija07 04 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 04 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 04 11* muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 04 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 04 1107 04 13*~vrsti otpad koji sadr`i opasne materije 07 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 05otpad od proizvodnje, formulacije, primjene i prodaje farmaceutika07 05 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 05 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 05 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 05 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 05 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija 07 05 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 05 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 05 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije 07 05 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 05 1107 05 13*~vrsti otpad koji sadr`i opasne materije07 05 14~vrsti otpad koji nije naveden pod 07 05 1307 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 06otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene masti, ulja, sapuna, deterd`enata,sredstava za dezinfekciju i kozmeti~kihsredstava07 06 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 06 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi 07 06 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 06 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 06 08*ostali talo`i i ostaci od reakcija i destilacija 07 06 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 06 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 06 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije 07 06 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 03 1107 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 07otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene specijalnih/finih hemikalija ihemijskih proizvoda koji nisu specificiranina drugi na~in 07 07 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 07 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi 07 07 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 07 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 07 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija07 07 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 07 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 07 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 07 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 07 1107 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08OTPAD OD PROIZVODNJE,FORMULACIJE, PRODAJE I PRIMJENEPREMAZA (BOJE, LAKOVI ISTAKLASTI EMAJLI), LJEPILA,SREDSTAVA ZA ZAPTIVANJE I[TAMPARSKIH BOJA08 01otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje,primjene i uklanjanja boja i lakova08 01 11*otpadne boje i lakovi koji sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije08 01 12otpadne boje i lakovi koji nisu navedeni pod 08 01 1108 01 13*muljevi od boja ili lakova koji sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije08 01 14muljevi od boja ili lakova koji nisu navedenipod 08 01 1308 01 15*vodeni muljevi koji sadr`e boje ili lakove kojisadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 01 16vodeni muljevi koji sadr`e boje ili lakove kojinisu navedeni pod 08 01 1508 01 17*otpad od uklanjanja boja ili lakova koji sadr`eorganske rastvara~e ili druge opasne materije08 01 18otpad od uklanjanja boja ili lakova koji nijenaveden pod 08 01 1708 01 19*vodene suspenzije koje sadr`e boje ili lakovekoji sadr`e organske rastvara~e ili drugeopasne materije08 01 20vodene suspenzije koje sadr`e boje ili lakove akoje nisu navedene pod 08 01 1908 01 21*otpad od sredstava za uklanjanje/razrje|iva~aboja ili lakova08 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 02otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene ostalih prevlaka (uklju~uju}ikerami~ke materijale)Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 413 08 02 01otpadni prahovi za prevlake08 02 02vodeni muljevi koji sadr`e kerami~kematerijale08 02 03vodene suspenzije koje sadr`e kerami~kematerijale08 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 03otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene tiskarskih boja08 03 07vodeni muljevi koji sadr`e tintu08 03 08vodeni teku}i otpad koji sadr`i tintu08 03 12*otpad od tinte koji sadr`i opasne materije08 03 13otpad od tinte koji nije naveden pod 08 03 1208 03 14*muljevi od tinte koji sadr`e opasne materije08 03 15muljevi od tinte koji nisu navedeni pod 08 03 1408 03 16*otpad od rastvora za graviranje08 03 17*otpadni {tamparski toner koji sadr`i opasnematerije08 03 18otpadni {tamparski toner koji nije naveden pod08 03 1708 03 19*disperzivno ulje08 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 04otpad iz proizvodnje, formulacije, prodaje iprimjene ljepila i sredstava za zaptivanje(uklju~uju}i vodonepropusne proizvode)08 04 09*otpadna ljepila i sredstva za zaptivanje kojasadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 04 10otpadna ljepila i sredstva za zaptivanje kojanisu navedena pod 08 04 0908 04 11*muljevi od ljepila i sredstava za zaptivanje kojisadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 04 12muljevi od ljepila i sredstava za zaptivanje kojinisu navedeni pod 08 04 1108 04 13*vodeni muljevi koji sadr`e ljepila ili sredstvaza zaptivanje koja sadr`e organske rastvara~eili druge opasne materije08 04 14vodeni muljevi koji sadr`e ljepila ili sredstvaza zaptivanje a koji nisu navedeni pod 08 04 1308 04 15*vodeni teku}i otpad koji sadr`i ljepila ilisredstva za zaptivanje koja sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije 08 04 16te~ni vodenasti otpad koji sadr`i ljepila ilisredstva za zaptivanje koja nisu navedena pod08 04 1508 04 17*kolofonijumsko ulje 08 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 05otpad koji nije specificiran na drugi na~inpod 0808 05 01*otpad od izocijanata09OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE09 01otpad iz fotografske industrije09 01 01*razvija~i i aktivatori na vodenoj osnovi09 01 02*razvija~i za off set plo~e na vodenoj osnovi09 01 03*razvija~i na bazi rastvara~a09 01 04*rastvori fiksira09 01 05*rastvori za izbjeljivanje i rastvori zaizbjeljivanje i fiksiranje09 01 06*otpad koji sadr`i srebro, a potje~e od obradefotografskog otpada na mjestu nastanka09 01 07fotografski film i papir koji sadr`i srebro ilispojeve srebra09 01 08fotografski film i papir bez srebra ili spojeva od srebra09 01 10kamere za jednokratnu upotrebu bez baterija09 01 11*kamere za jednokratnu upotrebu s baterijamanavedenim pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 0309 01 12kamere za jednokratnu upotrebu s baterijamakoje nisu navedene pod 09 01 1109 01 13*vodeni teku}i otpad od regeneracije srebra namjestu nastanka fotografskog otpada koji nijenaveden pod 09 01 0609 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10OTPAD IZ TERMI^KIH PROCESA10 01otpad iz termoelektrana i ostalih ure|aja zaspaljivanje (osim 19)10 01 01{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova (osim pra{ine iz kotlova navedene pod10 01 04)10 01 02lete}i pepeo od izgaranja uglja10 01 03lete}i pepeo od izgaranja treseta i neobra|enogdrveta10 01 04*lete}i pepeo od izgaranja ulja i pra{ina izkotlova10 01 05~vrsti reakcijski ostaci na bazi kalcijuma kododsumporavanja dimnih gasova10 01 07muljeviti reakcijski ostaci na bazi kalcijuma izpostupka odsumporavanja dimnih gasova10 01 09*sumporna (sulfatna) kiselina10 01 13*lete}i pepeo od emulgiranih ugljovodonika koji se koriste kao gorivo10 01 14*{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova od suspaljivanja koje sadr`e opasnematerije10 01 15{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova od suspaljivanja koji nisu navedeni pod 10 01 1410 01 16*lete}i pepeo od spaljivanja koji sadr`i opasnematerije10 01 17lete}i pepeo od spaljivanja koji nije navedenpod 10 01 1610 01 18*otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasnematerije10 01 19otpad od ~i{}enja gasa koji nije naveden pod10 01 05, 10 01 07 i 10 01 1810 01 20*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihovog nastanka koji sadr`e opasne materije10 01 21muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihovog nastanka koji nisu navedeni pod 10 01 2010 01 22*vodeni muljevi od ~i{}enja kotla koji sadr`eopasne materije10 01 23vodeni muljevi od ~i{}enja kotla koji nisunavedeni pod 10 01 2210 01 24pijesak iz fluidiziranog sloja10 01 25otpad od skladi{tenja goriva i pripremeelektrana koje rade na ugljen10 01 26otpad od pre~i{}avanja rashladne vode10 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 02otpad iz industrije `eljeza i ~elika10 02 01otpad od obrade {ljake10 02 02neobra|ena {ljaka10 02 07*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 02 08~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 02 0710 02 10ogorina/-e10 02 11*otpad od pro~i{}avanja otpadne vode kojisadr`i ulje10 02 12otpad od pro~i{}avanja otpadne vode koji nijenaveden pod 10 02 1110 02 13* muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja/obradegasa koji sadr`e opasne materije10 02 14 muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja/obradegasa koji nisu navedeni pod 10 02 1310 02 15 ostali muljevi i filterski kola~i10 02 99 otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 03 otpad iz metalurgije aluminija10 03 02 istro{ene an ode10 03 04* {ljaka iz primarne proizvodnje10 03 05 otpad od aluminijuma10 03 08* {ljake iz sekundarne proizvodnje koje sadr`esoli10 03 09* crne strugotine iz sekundarne proizvodnje10 03 15* {ljaka koja je zapaljiva ili koja u dodiru svodom ispu{ta zapaljive gasove u opasnimkoli~inamaBroj 9 – Stranica 414SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 10 03 16{ljaka koja nije navedena pod 10 03 1510 03 17* otpad od proizvodnje anoda koji sadr`i otpad10 03 18otpad od proizvodnje anoda koji sadr`iugljenik i koji nije naveden pod 10 03 1710 03 19*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 03 20pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena po10 03 1910 03 21*ostale ~estice i pra{ina (uklju~uju}i pra{inu izkugli~nog mlina) koja sadr`i opasne materije10 03 22ostale ~estice i pra{ina (uklju~uju}i pra{inu izkugli~nog mlina) koja nije navedena pod 10 03 2110 03 23*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 03 24~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 03 2310 02 25*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa kojisadr`e opasne materije10 02 26muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa kojinisu navedeni pod 10 02 2510 02 27*otpad od pre~i{}avanja otpadne vode kojisadr`i ulje10 02 28otpad od pre~i{}avanja otpadne vode koji nijenaveden pod 10 02 2710 03 29*otpad od ~i{}enja {ljake koja sadr`i sol i crnihstrugotina a koji sadr`i opasne materije10 03 30otpad od ~i{}enja {ljake koja sadr`i soli i crnihstrugotina a koji nije naveden pod 10 03 2910 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 04otpad iz metalurgije olova10 04 01*troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 04 02*strugotine i ne~ista pjena iz primarne isekundarne proizvodnje10 04 03*kalcijum arsenat10 04 04*pra{ina iz dimnih gasova10 04 05*ostale ~estice i pra{ina10 04 06*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 04 07*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 04 09*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 04 10otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 04 0910 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 05otpad iz metalurgije cinka10 05 01troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 05 03* pra{ina iz dimnih gasova10 05 04ostale ~estice i pra{ina10 05 05*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 05 06*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 04 08*otpad od pre~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 04 09otpad od pre~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 05 0810 05 10*{ljaka i ne~ista pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispu{taju zapaljive gasove uopasnim koli~inama10 05 11{ljaka i ne~ista pjena koje nisu navedene pod10 05 1010 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 06otpad iz metalurgije bakra10 0601troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 06 02troska i otpadna pjena iz primarne i sekundarne proizvodnje10 06 03*pra{ina iz dimnih gasova10 06 04ostale ~estice i pra{ina10 06 06*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 06 07*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 06 09*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 06 10otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 06 0910 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 07otpad iz metalurgije srebra, zlata i platine10 07 01troska iz primame i sekundarne proizvodnje10 07 02troska i otpadna pjena iz pri marne i sekundarne proizvodnje10 07 03~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 07 04ostale ~estice i pra{ina10 07 05muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 07 07*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 07 08otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 07 0710 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 08otpad iz metalurgije ostalih obojenih metala10 08 04~estice i pra{ina10 08 08*troska iz pri marne i sekundarne proizvodnjekoja sadr`i soli10 08 09ostala troska10 08 10*{ljaka i ne~ista pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispu{taju zapaljive gasove uopasnim koli~inama10 08 11{ljaka i ne~ista pjena koje nisu navedene pod10 08 1010 08 12*otpad iz proizvodnje anoda koji sadr`i katran10 08 13otpad iz proizvodnje anoda koji sadr`i ugljeniki koji nije naveden pod 10 08 1210 08 14istro{ene an ode10 08 15*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 08 16pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 08 1510 08 17*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja dimnoggasa koji sadr`e opasne materije10 08 18muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja dimnoggasa koji nisu navedeni pod 10 08 1710 08 19*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 08 20otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 08 1910 08 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 09otpad od lijevanja `eljeza i ~elika10 09 03troska iz visoke pe}i10 09 05*nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 09 06nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 09 0510 09 07*kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 09 08kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 09 0710 09 09*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 09 10pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 09 0910 09 11*ostale ~estice koje sadr`e opasne materije10 09 12ostale ~estice koje nisu navedene pod 10 09 1110 09 13*otpadna veziva koja sadr`e opasne materije10 09 14otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 09 1310 09 15*otpad od agensa za indikaciju pukotina kojisadr`i opasne materije10 09 16otpad od agensa za indikaciju pukotina kojinije naveden pod 10 09 1510 09 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 10otpad od lijevanja obojenih metala 10 10 03{ljaka iz visoke pe}i10 10 05*nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 10 06nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 10 0510 10 07*kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 10 08kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 10 0710 10 09*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerijeSrijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 415 10 10 10pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 10 0910 10 11*ostale ~estice koje sadr`e opasne materije10 10 12ostale ~estice koje nisu navedene pod 10 10 1110 10 13*otpadna veziva koja sadr`e opasne materije10 10 14otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 10 1310 10 15*otpad od agensa za indikaciju pukotina kojisadr`i opasne materije10 10 16otpad od agensa za indikaciju pukotina kojinije naveden pod 10 10 1510 10 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 11otpad od proizvodnje stakla i proizvoda odstakla10 11 03otpadni vlaknasti materijali na bazi stakla10 11 05~estice i pra{ina10 11 09*otpad od pripreme mje{avine prije taljenja kojisadr`i opasne materije10 11 10otpad od pripreme mje{avine prije taljenja kojinije naveden pod 10 11 0910 11 11*otpad od stakla u malim ~esticama i stakleniprah koji sadr`i te{ke metale (naprimjer odkatodnih cijevi)10 11 12otpad od stakla koji nije naveden pod 10 11 1110 11 13*mulj/{ljaka od poliranja i mljevenja staklakoji/-a sadr`i opasne materije10 11 14mulj/{ljaka od poliranja i mljevenja stakla kojinije naveden pod 10 11 1310 11 15*~vrsti otpad od pre~i{}avanja dimnog gasa kojisadr`i opasne materije10 11 16~vrsti otpad od pre~i{}avanja dimnog gasa kojinije naveden pod 10 11 1510 11 17*muljevi i filterski kola~i od pre~i{}avanjadimnog gasa koji sadr`i opasne materije10 11 18muljevi i filterski kola~i od pre~i{}avanjadimnog gasa koji nije naveden pod 10 11 1710 11 19*~vrsti otpad od pre~i{}avanja efluenata namjestu njihova nastanka koji sadr`i opasnematerije10 11 20~vrsti otpad od pre~i{}avanja efluenata namjestu njihova nastanka koji nije naveden pod10 11 1910 11 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 12otpad od proizvodnje kerami~ke robe, cigle,plo~ica i gra|evinskog materijala10 12 01otpad od pripreme mje{avina prije pe~enja10 12 03~estice i pra{ina10 12 05muljevi i filterski kola~i od obrade gasa10 12 06iskori{teni kalupi10 12 08otpad od keramike, cigli, crijepa igra|evinskog materijala (nakon termi~keobrade)10 12 09*~vrsti otpad od obrade gasa koji sadr`i opasnematerije10 12 10~vrsti otpad od obrade gasa koji nije navedenpod 10 12 0910 12 11*otpad od glaziranja koji sadr`i te{ke metale10 12 12otpad od glaziranja koji nije naveden pod 10 12 1110 12 13mulj od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka10 12 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 13otpad od proizvodnje cementa, vapna i gipsa te predmeti i proizvodi napravljeni od njih10 13 01odba~ene mje{avine prije pe~enja10 13 04otpad od kalciniranja i hidratizacije kre~a10 13 06~estice i pra{ina (osim pod 10 13 12 i 10 13 13)10 13 07muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 13 09*otpad od proizvodnje azbest-cementa kojisadr`i azbest10 13 10otpad od proizvodnje azbest-cementa koji nijenaveden pod 10 13 0910 13 11otpad od proizvodnje drugih vezivih materijalana bazi cementa koji nije naveden pod 10 13 09 i 10 13 1010 13 12*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 13 13~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 13 1210 13 14otpad i {ljaka od betona10 13 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 14otpad iz krematorijuma10 14 01*otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i `ivu11OTPAD KOJI POTJE^E OD HEMIJSKEPOVR[INSKE OBRADE I ZA[TITEMETALA; HIDROMETALURGIJAOBOJENIH METALA11 01otpad od hemijske povr{inske obrade metala i za{tite metala i drugih materijala (npr.galvanski procesi, procesi pocin~avanja,nagrizanja, fosfatiranja, al kali~nogodma{}ivanja/lu`enja, anodizacija)11 01 05*kiseline za nagrizanje11 01 06*kiseline koje nisu specificirane na drugi na~in11 01 07*baze za nagrizanje11 01 08*muljevi od fosfatiranja11 01 09*muljevi i filterski kola~i koji sadr`e opasnematerije11 01 10muljevi i filterski kola~i koji nisu navedeni pod 11 01 0911 01 11*vodene teku}ine za ispiranje koje sadr`eopasne materije11 01 12vodene teku}ine za ispiranje koje nisunavedene pod 11 01 1111 01 13*otpad od odma{}ivanja koji sadr`i opasnematerije11 01 14otpad od odma{}ianja koji nije naveden pod 11 01 1311 01 15*eluati i muljevi iz membranskih iliionoizmjenjiva~kih sistema koji sadr`e opasnematerije11 01 16*zasi}ene ili potro{ene ionoizmjenjiva~ke smole11 01 98*ostali otpad koji sadr`i opasne materije11 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in11 02otpad i muljevi od hidrometalurgijeobojenih metala11 02 02*muljevi od hidrometalurgije cinka (uklju~uju}ijarosit i getit)11 02 03otpad od proizvodnje anoda za elektroliti~keprocese u vodenom mediju11 02 05*otpad od hidrometalur{kih procesa s bakromkoji sadr`i opasne materije11 02 06otpad od hidrometalur{kih procesa s bakromkoji nije naveden pod 11 02 0511 02 07*ostali otpad koji sadr`i opasne materije11 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in11 03muljevi i ~vrstine od procesa otvrdnjavanja(temperiranja)11 03 01*otpad koji sadr`i cijanide11 03 02*ostali otpad11 05otpad od procesa tople galvanizacije11 05 01tvrdi cink11 05 02cinkova pra{ina11 05 03*~vrsti otpad od obrade gasa11 05 04*potro{eni razrje|iva~11 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in12OTPAD OD MEHANI^KOGOBLIKOVANJA I FIZI^KE IMEHANI^KE POVR[INSKE OBRADEMETALA I PLASTIKE12 01otpad od oblikovanjai fizi~ke i mehani~keobrade metala i plastike12 01 01strugotine i opiljci koji sadr`e `eljezo12 01 02pra{ina i ~estice koje sadr`e `eljezo12 01 03strugotine i opiljci obojenih metalaBroj 9 – Stranica 416SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 12 01 04pra{ina i ~estice obojenih metala12 01 05strugotine od (blanjanja i tokarenja) plastike12 01 06*ulja za obradu na bazi minerala koja sadr`ehalogene (osim emulzija i otopina)12 01 07*ulja za obradu na bazi minerala koja ne sadr`ehalogene (osim emulzija i otopina)12 01 08*emulzije i rastvori za obradu koje sadr`ehalogene12 01 09*emulzije i rastvori za obradu koje ne sadr`ehalogene12 01 10*sintetska ulja za obradu12 01 12*istro{eni voskovi i masti12 01 13otpad od zavarivanja12 01 14*muljevi od obrade koji sadr`e opasne materije12 01 15muljevi od obrade koji nisu navedeni pod 12 01 1412 01 16*otpad od pjeskarenja koji sadr`i opasnematerije12 01 17otpad od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 1612 01 18*metalni mulj (mulj od bru{enja, honiranja ipoliranja) koji sadr`i ulje12 01 19*biorazgradivo ulje za obradu12 01 20*istro{ene jedinice i materijali za bru{enje kojisadr`e opasne materije12 01 21istro{ene jedinice i materijali za bru{enje kojinisu navedeni pod 12 01 2012 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in12 03otpad od procesa odma{}ivanja vodom iparom (osim 11)12 03 01*vodene teku}ine za ispiranje12 0302*otpad od odma{}ivanja parom13OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKU]IHGORIVA (osim jestivih ulja i ulja izpoglavlja 05,12 i 19)13 01otpadna hidrauli~na ulja13 01 01*hidrauli~na ulja koja sadr`e PCB-e13 01 04*hlor i hlorirane emulzije13 01 05*nehlorirane emulzije13 01 09*hlorirana hidrauli~na ulja na bazi mineralnihulja13 01 10*nehlorirana hidrauli~na ulja na bazi mineralnihulja13 01 11*sintetska hidrauli~na ulja13 01 12*biorazgradiva hidrauli~na ulja13 01 13*ostala hidrauli~na ulja13 02otpadna ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 02 04*hlorirana ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje na bazi mineralnih ulja13 02 05*nehlorirana ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje na bazi minerala13 02 06*sintetska ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 02 07*biorazgradiva ulja za motore, pogonske ure|aje i podmazivanje13 02 08*ostala ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 03otpadna izolaciona ulja i ulja za prenostoplote13 03 01*izolaciona ulja ili ulja za prenos toplote kojasadr`e PCB-e13 03 06*hlorirana izolaciona ulja i ulja za prenos toplote na bazi mineralnih ulja13 03 07*nehlorirana izolaciona ulja i ulja za prenostoplote na bazi mineralnih ulja13 03 08*sintetska izolaciona ulja i ulja za prenos toplote13 03 09*biorazgradiva izolaciona ulja i ulja za prenostoplote13 03 10*ostala izolaciona ulja i ulja za prenos toplote13 04ulja sa dna plovila13 04 01*ulja sa dna plovila iz rije~ne plovidbe13 04 02*ulja sa dna plovila iz kanala u pristani{tima13 04 03*ulja sa dna plovila od ostalih navigacija13 05sadr`aj iz odvaja~a ulje/voda13 05 01*~vrste materije iz pje{~anih komora i odvaja~aulje/voda13 05 02*muljevi iz odvaja~a ulje/voda13 05 03*muljevi iz ulaznog okna13 05 06*ulje iz odvaja~a ulje/voda13 05 07*uljana voda iz odvaja~a ulje/voda13 05 08*mje{avine otpada iz pje{~anih komora iodvaja~a ulje/voda13 07otpad od teku}ih goriva13 07 01*mazut i die sel13 07 02*benzin13 07 03*ostala goriva (uklju~uju}i mje{avine)13 08zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi na~in13 08 01*muljevi ili emulzije iz odsoljiva~a13 08 02*ostale emulzije13 08 99*otpad koji nije na drugi na~in specificiran14OTPAD OD ORGANSKIH RASTVARA^A, RASHLADNIH MATERIJA IREAKTIVNIH GORIVA (osim 07 i 08)14 06 01*hloro-fluorougljovodonici, HCFC, HFC14 06 02*ostali halogenirani rastvara~i i mje{avinerastvara~a14 06 03*ostali rastvara~i i mje{avine rastvara~a14 01 04*muljevi ili ~vrsti otpad koji sadr`i halogenirane rastvara~e14 01 05*muljevi ili ~vrsti otpad koji sadr`i ostalerastvara~e15OTPADNA AMBALA@A; APSORBENSI,MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKIMATERIJALI I ZA[TITNA ODJE]AKOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGINA^IN15 01ambala`a (uklju~uju}i odvojeno skupljanikomunalni ambala`ni otpad)15 01 01ambala`a od papira i kartona15 01 02ambala`a od plastike15 01 03ambala`a od drveta15 01 04ambala`a od metala15 01 05vi{eslojna (kompozitna) ambala`a15 01 06mije{ana ambala`a15 01 07staklena ambala`a15 01 09tekstilna ambala`a15 01 10*ambala`a koja sadr`i ostatke opasnih materijaili je one~i{}ena opasnim materijama15 01 11*metalna ambala`a koja sadr`i opasne ~vrsteporozne matrice (npr. azbest), uklju~uju}iprazne sprej-doze15 02apsorbensi, filterski materijali, materijali zaupijanje i za{titna odje}a15 02 02*apsorbensi, filterski materijali (uklju~uju}ifiltere za ulje koji nisu na drugi na~inspecificirani), materijali za upijanje i za{titnaodje}a one~i{}ena opasnim materijema15 02 03apsorbensi, filterski materijali, materijali zaupijanje i za{titna odje}a koja nije navedenapod 15 02 0216OTPAD KOJI NIJE DRUGDJESPECIFICIRAN U KATALOGU16 01stara vozila iz razli~itih na~ina prevoza(uklju~uju}i necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila iodr`avanja vozila (osim 13,14,16 06 i 16 08)16 01 03stare gume16 01 04*napu{tena vozila16 01 06stara vozila koja ne sadr`e ni te~nosti ni drugeopasne komponente16 01 07*filteri za ulje16 01 08*komponente koje sadr`e `ivu16 01 09*komponente koje sadr`e PCB-e16 01 10*eksplozivne komponente (npr. zra~ni jastuci)16 01 11*ko~ione obloge koje sadr`e azbest
Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatora sistema za prikupljanje otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO UVJETIMA ZA PRIJENOS OBAVEZA UPRAVLJANJA OTPADOM SA PROIZVO\A^A I PRODAVA^A NAOPERATERA SISTEMA ZA PRIKUPLJANJE OTPADAI - OP]E ODREDBE^lan l.Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti pod kojima proizvo|a~ i prodava~ mogu prenijeti svoje obaveze upravljanja otpadom (udaljem tekstu: obaveze) na operatera sistema za prikupljanjeotpada (u daljem tekstu: operatera) putem ugovora ili sporazuma.II - OBAVEZE KOJE SE PRIJENOSE^lan 2. Obaveze proizvo|a~a koje se mogu prenijeti na operatera su:1)ispunjavanje minimuma uvjeta u pogledu sakupljanja,ponovnog kori{tenja i recikla`e otpada;2)ispunjenje minimuma uvjeta za odlaganje, posebno zadeponije;3)postupanje sa otpadom na okolinski prihvatljiv na~in.^lan 3. Obaveze prodava~a koje se mogu prenijeti na operatera su:1)povrat ili nadoknada depozita za proizvode i ambala`u,2)prikuplanje na selektivan na~in proizvoda i ambala`e kojisu na kraju `ivotnog ciklusa.^lan 4.Proizvo|a~ i prodava~ mogu na operatera prenijeti sve ilisamo dio svojih obaveza iz ~l. 2. i 3. ovog pravilnika.III - UGOVOR^lan 5.Prijenos obaveze proizvo|a~a i prodava~a iz ~l. 2. i 3. ovogpravilnika vr{i se putem sporazuma ili ugovora izme|uindividualnih proizvo|a~a ili prodava~a sa jedne strane, ioperatora sistema za prikupljanje otpada sa druge, ili izme|ucjelokupnog sektora, ili putem kori{tenja ekonomskihinstrumenata ili drugih mehanizama koji }e slu`iti kao motivacija operatorima da preuzmu ovu djelatnost.^lan 6. Ugovor ili sporazum o prijenosu obaveza zaklju~uje se upismenoj formi i sadr`i:1)obim usluga operatera,2)vremenski rok za koji ugovor va`i,3)vrste otpada i postupak odlaganja/obra|ivanja,4)koli~inu ili zapremninu otpada,5)na~in isporuke ili preuzimanja otpada,6)obaveze i odgovornosti obje strane,7)odgovornost operatera za postupanje sa otpadom u smislunjegovog ponovnog kori{tenja, recikla`e, tretmana ilikona~nog odlaganja na okolinski prihvatljiv na~in,8)na~in rje{avanja spora u slu~aju nesporazuma ilineispunjavanja obaveza,9)na~ine i uvjete/uslove pla}anja,10)vremenski rok za ispo{tovanje obaveza.^lan 7. U slu~aju opasnog otpada, ugovor se ovjerava kod nadle`nog suda i sadr`i dodatno:1)na~in pakiranja i uvjete za isporuku,2)osiguranje otpada u prijevozu.^lan 8.U slu~aju raskida ugovora, ili nemogu}nosti operatora daizvr{i ugovorene obaveze proizvo|a~ i prodava~ su odgovorni zaobaveze definisane ~l. 16., 18., 21. i 22. Zakona o upravljanjuotpadom osim ako to nije druga~ije ugovorom regulisano.^lan 9.Operater mora da bude registrovan za izvr{avanje djelatnostikoje se nalaze u ugovoru, te mora da ima dozvolu za upravljanjeotpadom ili okolinsku dozvolu.U slu~aju zbrinjavanja opasnog otpada, op er a tor mora dabude registrovan, te da posjeduje sve dozvole za rukovanje izbrinjavanje ove vrste otpada.IV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 10.Obaveze definisane u ~l. 2. i 3. ovog pravilnika, teodgovornost za ispunjenje ovih obaveza snose sami proizvo|a~ iprodava~.Nakon zaklju~enja ugovora iz ~lana 6. ovog pravilnikaoperater preuzima svu odgovornost za okolinski prihvatljivoupravljanje otpadom u ime proizvo|a~a i prodava~a.Ukoliko iz bilo kojih razloga do|e do raskida ugovora iz~lana 6. ovog pravilnika sva odgovornost prelazi na proizvo|a~ai prodava~a.
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO POSTUPANJU S OTPADOM KOJI SE NE NALAZI NA LISTI OPASNOG OTPADA ILI ^IJI JE SADR@AJNEPOZNATI - OP]E ODREDBE^lanak l. Ovim pravilnikom definira se:1)na~in postupanja s otpadom koji nije jasno ozna~en ili jeneozna~en, odnosno ~iji je sadr`aj nepoznat;2)otpad koji se ne nalazi na listi opasnog otpada, a sumnja seda bi svojom koli~inom i sastavom mogao biti {tetan i/iliopasan po okoli{ te zdravlje ljudi i `ivotinja i3)organizacije i institucije koje u~estvuju u aktivnostimakoje se odnose na proceduru nakon pronalaska ove vrsteotpada kao i njegovo adekvatno zbrinjavanje.II - NADLE@NOST^lanak 2. Nadle`ne ustanove u slu~aju pojave otpada iz ~lanka 1. ovogpravilnika su:1)nadle`ni inspektor kantonalnog ministarstva za prostornoure|enje i okoli{ (u daljnjem tekstu: kantonalni inspektor),2)laboratorija za uzorkovanje i analizu uzoraka otpada (udaljnjem tekstu: laboratorija),3)ovla{teni operater za zbrinjavanje otpada (u daljnjemtekstu: operater).III - PRO CE DURE I AKTIVNOSTI^lanak 3.Pro ce dure kod pojave nepoznatog otpada:Kantonalni inspektor po prijemu informacije, du`an je iza}ina mjesto gdje se pojavio otpad za koji se sumnja da je otpad iz~lanka 1. ovog pravilnika.Ako kantonalni inspektor utvrdi da se radi o otpadu iz ~lanka1. ovog pravilnika, du`an je s istim postupati kao da se radi oopasnom otpadu, te sa~initi zapisnik.^lanak 4.Kantonalni inspektor, po sa~injavanju zapisnika, du`an je unajkra}em mogu}em vremenu anga`irati laboratoriju da pristupiuzorkovanju otpada, s ciljem analize i definiranja fizi~kih ikemijskih svojstava otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnika.^lanak 5.Uzorkovanje i analiza otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnikavr{i se sukladno internom pravilniku laboratorija a sukladnoeuropskim standardima o uzorkovanju i analizi opasnog otpada.^lanak 6.Laboratorij je obvezan izvr{iti analizu uzetih uzoraka unajkra}em vremenskom roku i sa~initi pismeni izvje{taj s jasnodefiniranim:1)fizi~kim i kemijskim svojstvima uzoraka;2)kategorijom otpada iz Pravilnika o kategorijama otpada slistama u koju ispitani uzorak spada tj. njegov klju~nibroj;3)preporukom o na~inu zbrinjavanja otpada koji jeuzorkovan i ispitan.Izvje{taj se, sa svim podacima, dostavlja kantonalnominspektoru.^lanak 7.Kantonalni inspektor donosi rje{enje o kategorizaciji otpadaiz ~lanka 1. ovog pravilnika i nala`e:1)vlasniku otpada da zbrine otpad kod ovla{tenog operatera,2)ovla{tenom operateru da zbrine otpad na okolinskiprihvatljiv na~in.Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 421 ^lanak 8. Tro{kove zbrinjavanja otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnikasnosi vlasnik otpada.Ukoliko vlasnik nije poznat potrebna sredstva zazbrinjavanje otpada osigurat }e se iz op}inskog ili kantonalnogprora~una.IV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 9.Ukoliko lokacija ili utjecaj otpada iz ~lanka 1. ovogpravilnika ugro`ava susjedni kanton/kantone kantonalni inspek-tor du`an je obavijestiti kantonalne inspektore ugro`enog/ihkantona, odnosno federalnog inspektora za za{titu okoli{a radipokretanja aktivnosti u svrhu sprje~avanja negativnog utjecajaotpada na okoli{
Pravilnik o načinu postupanja vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 02/91 07.01.1991 zaštita na radu ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 1 od 4 Na osnovu člana 22. stav 3. Zakona o zaštiti na radu („Službeni list SRBiH“, broj: 22/90), Republički komitet za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu, donosi: PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPANJU VRŠENJA PERIODIČNIH PREGLEDA I ISPITIVANJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se način i postupak vršenja periodičnih pegleda i ispitivanje mašina, uređaja na mehanizovan pogon, alata i drugih sredstava za rad i opremu (u daljem tektu: sredstva rada i opreme), fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu (u daljem tekstu: sredstva lične zaštite), kao i oblik i sadržaj isprave o izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima. Član 2. Periodičnim pregledom i ispitivanjima podliježu sljedeća sredstva rada i opreme: 1. pokretne, stabilne i kose dizalice sa električnim i drugim pogonom kojim se diže, perenosi ili spušta teret pomoću čeličnog užeta, lanca ili magneta (mostne, poluportalne, portalne i stubne dizalice) kao i kombinacije takvih dizalica koje služe za industrijski, građevinski i drugi transport; 2. liftovi za prevoz radnika i tereta, sa pratiocem ili bez njega; 3. žičare za prevoz radnika i tereta, sa pripadajućom opremom, postojenjima i objetima; 4. stabilni i pokretni kompresori i kompresorske stance sa radnim pritiskom većim od 1 bar ili kapacitetom većim od 6m3/min; 5. mehaničke i hidraulične prese i mašine za sječenje i obradu materijala na mehanizovan pogon; 6. sve vrste sredstava rada na mehanizovan pogon; 7. sve vrste alata sa eletričnim, hidrauličnim, pneumatskim, parnim pogonom i motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem. Član 3. Periodičnim pregledima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime podliježu radne i pomoćne prostorije u kojima: 1. proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka (mikroklimatski uslovi); 2. u procesu rada nastaje buka i vibracija, odnosna štetna zračenja osim jonizirajućih; 3. je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću osvijetljenost; 4. se u procesu rada stvaraju štetni plinovi, prašina, pare, magle, dim i aerosoli; 5. pri radu koriste ili proizvode opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi, bakterije, gljivice i sl.). Pregledi iz prethodnog stava vrše se radi utvrđivanja da li su koncentracije štetnosti u granicama dozvoljenim jugoslovenskim standardima, odnosno propisima donesenim na osnovu zakona. Član 4. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava lične zaštite vrše se na način i po postupku koji je propisan jugoslovenskim standardima i propisima donesenim na osnovu zakona. Član 5. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada i opreme iz čl.2. ovog pravilnika koja se prvi put puštaju u rad, vrše se prije puštanja u rad, a naredni pregledi i ispitivanja vrše se najmanje jednom u tri godine, ako posebnim propisom ili upustvom proizvođača nisu određeni drugi rokovi. Periodični pregledi i ispitivanja dizalica postavljenih u mašinskim halama termoelektrana i hidroelektrana iz čl.2. tačka 1. ovog pravilnika, vrše se za vrijeme generalnog remonta postrojenja u ovim objektimsa. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada iz čl.2. ovog pravilnika vrše se po planu organizacije, odnosno poslodavca iz čl.1. Zakona o zaštiti na radu ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 2 od 4 Član 6. Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju vrše se u roku od tri godine, računajući od prethodno izvršenog pregleda i ispitivanja. Pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u novoizgrađenim radnim i pomooćnim prostorijama vrše se odmah nakon početka radnog procesa i kada nastanu uslovi zbog kojih je ispitivanje obavezno, a najdalje šest mjeseci od dana puštanja postojenja u rad. Član 7. Novi pregledi i ispitivanja iz čl.2. i 3. ovog pravilnika vrše se i ukoliko se izmijene uslovi utvrđeni prethodnim pregleldima i ispitivanjima. Izmijenjeni uslovi u smislu prethodnog stava mogu nastati usljed: 1. građevinske rekonstrukcije objekta; 2. zamjene, odnosno rekonstrukcije postojećih, kao i postavljanju novih sredstava i opreme; 3. promjena lokacije sredstava rada i opreme; 4. izmjena tehnološkog procesa rada; 5. rekonstrukcije ili zamjene postojećih, odnosno uvođenja novih uređeja, postojenja i pripadajućih instalacija u radnim i pomoćnim prostorijama sa ciljem da se mikroklimatski uslovi i prisutne štetnosti dovedu u dozvoljene granice. Član 8. O izvršenim pregledima i ispitivanjima iz čl.2, 3. i 4. ovog pravilnika organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme sačinjava, odnosno izdaje odgovarajuću ispravu koja sadrži rezultate pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledi i ispitivanja rada i opreme i sredstava lične zaštite, odnosno radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona. Kada rezultati ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime nisu u granicama utvrđenim propisima i jugoslovenskim standardima, a neposredno utiću na uslove rada na sredstvima rada, isprava za sredstva rada se ne može izdati. Član 9. Isprava iz stava 1. prethodnog člana sačinjava se odnosno izdaje se pismeno u obliku upotrebne dozvole. Član 10. Isprava kojom se dokazuje da pregledana i ispitana sredstva rada i opreme, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite ispunjavaju uslove utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona sadrži: 1. naziv organizacije koja izdaje ispravu; 2. broj isprave; 3. mjesto i datum izdavanja isprave; 4. naziv podnosioca zahtjeva; 5. vrsta pregleda i ispitivanja sredstava rada i opreme, odnosno fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstava lične zaštite; 6. lokacija; 7. tehničke karakteristike; 8. konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite ispunjavaju uslove utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona; 9. potpis direktora organizacije koja izdaje ispravu; 10. pečat. Član 11. Organizacija iz čl.1. stav 1. Zakona o zaštiti na radu koja je izvršila preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostirijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. Zapisnik o stručnom nalazu sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja; ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 3 od 4 2. datum i mjesto pregleda i ispitivanja; 3. ime i prezime, stručna sprema i radno iskustvo u struci radanika koji su vršili pregled i ispitivanja; 4. spisak propisa, standarda i instrumenata koji su korišteni pri pregledu i ispitivanju; 5. podatke o metodi i načinu vršenja pregleda i ispitivanja; 6. šematski prikaz mjernih mjesta i vrijeme uzimanja uzorka; 7. konstataciju da li su sredstva rada i opreme postavljeni ili ugrađeni prema projektnoj dokumentaciji; 8. konstacija da li je došlo do promjene lokacije sredstava rada i opreme u odnosu na lokaciju utvrđenu prethodnim pregledima i ispitivanjima; 9. rezulatate ili vrijednosti utvrđene pojedinačnim ispitnim radnjama; 10. vrijeme izlaganja radnika prisutnim štetnostima u toku rada i izračunate vrijednosti dozvoljenog vremena izlaganja; 11. maksimalno dozvoljene vrijednosti mjernih veličina (buke, vibracija, štetne nokse i dr.) utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona; 12. konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme, radne i pomoćne prostorije i radni prostori, sredstva lične zaštite udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona; 13. ukoliko se pregleldima i ispitivanjima utvrdi da sredstva rada i opreme, radne i pomoćne prostorije i radni prostori, sredstva lične zaštite ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona, navesti procese i standarde kojim ne udovoljavaju. 14. potpis lica koja su vršila preglede i ispitivanja. Isprave iz prethodnog člana i zapisnik iz prethodnog stava sačinjavaju se u tri primjerka od kojih se dva ostavljaju podnosiocu zahtjeva, a jedan zadržava organizacija koja je izvršila preglede i ispitivanja. Član 12. Podnosilac zahtjeva za obavljanje pregleda i ispitivanje iz čl.2, 3. i 4. ovog pravilnika i izdavanje isprave iz čl.8. stav 1. ovog pravilnika, uz zahtjev prilaže dokumentaciju i podatke o sredstvima rada i opremi, fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima i mikroklimi u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima, tehničko – tenološkim prosecima i sredstvima lične zaštite koji se pregleda i ispituju. Član 13. Ukoliko je za sredstva rada i opremu i za njihove dijelove propisan jugoslovenski standard i izdavanje atesta na osnovu propisa o tehničkim mjerama, podnosilac zahtjeva za vršenje, ispitivanje i izdavanje isprava dužan je da to posebno naznači i da priloži atest uz tehnički dokumentaciju. Član 14. Pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme iz čl.2. ovog pravilnika utvrđuje se da li su na njima primjenjene mjere zaštite na radu, a naručito: 1. da li su sredstva rada i opreme postavljena ili ugrađena prema projektnoj dokumentaciji; 2. da li postoje odgovarajući uređaji za zaštitu od opasnosti pri radu; 3. da li su na sredstvim rada i opremi, odnosno njihovim dijeloima nastale promjene koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje radnika na radu: 4. da li se i u kojim količinama javljaju štetne materije i da li su ispravni uređaji za odvođenje štetnih materija; 5. da li sredstva rada i oprema stvaraju buku i vibraciju i kojeg intenziteta i da li su primjenjene propisane mjere zaštite; 6. da li ima ispravnu toplotnu izolaciju; 7. da li su ispravni zaštitini uređaji za zaštitu radne sredune od štetnih zračenja; 8. da li su ispravni uređaji za uključenje u pogon i isključenje iz pogona, signalni i kontrolni uređaji i uređaji za upravljanje; 9. da li se rad na sredstvima rada i opremi i njihovim djelovima vrši prema upustvima za rad i održavanje; 10. da li je obezbjeđenja ispravnost pripadajućih instalacija i opremme za odvođenje štetnih materija, kao i zaštita na električnim instalacijama (zaštita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom, kratkog spoja i preopterećenja). Član 15. Sredstva rada i opreme koja predstavljaju funkcionalnu, odnosno tehnološku cjelinu ispituju se kao jedinstveno postrojenje. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 4 od 4 Član 16. Pregledi i ispitivanja vrše se kada su sredstva rada i opreme u mirovanju i kada su u pogonu sa i bez opterećenja. Član 17. Sredstva rada i opreme pregteldaju se i ispituju na mjestima upotrebe ili na drugom odgovarajućem mjestu pod okolnostima koje su bitne za primjenu mjera zaštite na ardu. Član 18. Peridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime vrše se u uslovima maksimalnog korištenja instalisanih kapaciteta. Član 19. Peridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime (gasovi, prašina, para i aerosoli) u radnim i pomoćnim prostorijama vrše se uzimanjem uzoraka, na način propisan jugoslovenskim standardima. Ukoliko su utvrđene štetnosti iz prethodnog stava iznad dozvoljenih granica, ispitivanjem se određuje dozvoljenPeridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime vrše se u zimskom i ljetnom periodu. Član 20. Pregledima i ispitivanjima uslova fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime utvrđuje se: 1. temperatura zraka, temperatura zračenja, relativna vlažnost i brzina strujanja vazduha; 2. nivo buke i podatke o nivou buke po aktivnim pojasima, ako prelaze dozvoljen nivo; 3. vibracije; 4. prirodna i vještačka osvijetljenost; 5. koncentracija štetnih plinova, prašina, magle, dima i aerosoli, uključujući utvrđivanje osnovnih karakteristika (agresivnost, eksplozivnost, zapaljivost); 6. prisutnost štetnih mikroorganizama po vrstama; 7. štetna zračenja osim jonizirajućih: Član 21. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima oruđa za rad, radnih i pomoćnim prostorija, kao i postupku i načinu vršenja tih pregleda i ispitivanja („Službeni list SRBiH“, broj:19/85) i Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu („Sl. list SRBiH“, broj:30/85). Član 22. Ovaj pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH“. Broj: 03/08-17-1687/90 Zamjenik predsjednika 7. januar 1991.godine Republičkog komiteta za Sarajevo zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu Enes Gotovuša, s.p.
Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 53/88 20.10.1988 ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 1 od 25 Na osnovu člana 30. st. 1., 4. i 5. Zakona o standardizaciji („Službeni list SFRJ“, br. 38/77 i 11/80), u saglasnosti sa predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, predsjednikom Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu i saveznim sekretarom za unutrašnje poslove, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se: 1) svojstva i karakteristike uređaja i opreme za izvođenje električnih instalacija; 2) uslovi i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju i korištenju električnih instalacija; 3) označavanje i obilježavanje uređaja, opreme i električnih instalacija koji utiču na bezbjednost i zaštitu života i zdravlja pri korištenju električnih instalacija; 4) tehničke mjere zaštite pri korištenju električnih instalacija; 5) postupak i način kontrolisanja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i kvaliteta elektrilnčih instalacija. Član 2. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na električne instalacije za: rudnike, prostorije ugrožene od eksplozija, električnu vuču, brodove, drumska vozila, osim kamp-prikolica, gromobrane, rasvjetu ulica i drugih javnih površina, proizvodnu opremu u industriji i opremu za medicinske svrhe. Nazivni napon električnih instalacija iz stava 1. ovog člana je na 1000 V efektivne vrijednosti za naizmjeničnu struju, ili do 1500 V za jednosmjernu struju. Član 3. Termini upotrijebljeni u ovom pravilniku utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A0.441 i JUS N.A0.826, a tipovi razvodnih sistema, sistemi napajanja i klasifikacija spoljašnjih uticaja utvrđeni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.730. II. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVOĐENJE ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Opšti uslovi Član 4. Tehnički uslovi za određivanje i postavljanje električne opreme, zavisno od spoljašnjih uticaja, utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.B2.751 i JUS N.B2.752. Član 5. Uređaji i oprema za električne instalacije (u nastavku teksta: električna oprema) moraju biti podesni za rad pri nazivnom naponu električne instalacije, odnosno pri efektivnoj vrijednosti napona za naizmjeničnu struju. Ako se u IT sistemu vodi neutralni provodnik, električna oprema koja se priključuje između faznog i neutralnog provodnika mora biti izolovana za međufazni napon. Član 6. Električna oprema mora odgovarati projektovanoj struji, odnosno efektivnoj vrijednosti struje za naizmjeničnu struju, koja ce proticati tokom normalnog rada. Električna oprema mora da podnese dtruje koje protiču u vanrednim uslovima, u toku vremenskih perioda koje dopustaju karakteristike uređaja za zaštitu. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 2 od 25 Član 7. Ako frekvencija utiče na karakteristike električne opreme, nazivna frekvencija te opteme mora odgovarati frekvenciji odgovarajućeg napojnog strujnog kola. Član 8. Električna oprema određena prema karakteristikama snage električne opreme koja se ugrađuje mora biti podesna za normalan rad, uzimajući u obzir faktore opterećenja i intermitencije. Član 9. Električna oprema, pri normalnom radu i pri uključivanju i isključivanju, ne smije štetno da djeluje na drugu opremu. Električna oprema, uključujući provodnike i kablove, mora se postaviti tako da se može lako provjeravati, održavati i prilaziti njenim priključcima i da se njome može lako rukovati. Zahtjevi iz stava 2. ovog člana moraju biti ispunjeni i pri postavljanju električne opreme u kućišta. Član 10. Natpisne pločice i druga sredstva koja služe za raspoznavanje moraju se postaviti na rasklopne aparate radi označavanja njihove namjene. Upravljački elementi i elementi signalizacije (tasteri, signalne svjetiljke i dr.) moraju se postavljati na lako pristupačna i vidljiva mjesta. Tehnički uslovi, smjerovi kretanja i boje upravljačkih i signalnih elemenata utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A9.003, JUS N.A9.004, JUS N.K5.051, JUS N.K5.052 i JUS N.K5.056. Član 11. Izolovani provodnici i kablovi moraju se položiti i označiti tako da se lako mogu raspoznati pri ispitivanju pri ispitivanju, popravljanju ili zamjenjivanju. Zaštitni provodnik (PE provodnik) i zaštitno-neutralni provodnik (PEN provodnik) označavaju se kombinacijom zelene i žute boje, a neutralni provodnik (N provodnik) označava se svijetlo plavom bojom. Kombinacija zelene i žute boje i svijetlo plava boja ne smiju se upotrijebiti za bilo koje drugo značenje. Označavanje se može vršiti i na kraju provodnika blizu spoja, pogotovu kad provodnici nisu izolovani. Član 12. Uređaj za zaštitu mora se postaviti i označiti tako da se lako raspozna njegovo pripadajuće strujno kolo. Uređaj za zaštitu mora se postaviti u rasklopni blok (razvodni orman, razvodna tabla, komandni pult i dr.). Član 13. Šeme, dijagrami ili tabele električnih instalacija niskog napona moraju se postaviti na mjesta na kojima ima više strujnih kola, tako da označavaju prirodu (tip) i sastav strujnih kola (tačke napajanja i broj i presjek izolovanih provodnika i kablova) i karakteristike za raspoznavanje uređaja za zaštitu, uključivanje i isključivanje, kao i njihovo mjesto postavljanja i izolacije. Član 14. U rasklopnom bloku (razvodna tabla, razvodni orman, komandni pult ili razvodna kutija) mora se postaviti i grupisati električna oprema iste vrste struje i/ili napona i razdvojiti od električne opreme druge vrste struje i/ili napona tako da ne može doći do međusobno štetnih uticaja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 3 od 25 2. Električni razvod Član 15. Tipovi električnog razvoda, trajno dozvoljene struje provodnika i spoljašnji uticaj na električni razvod utvrđeni su prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.752. Član 16. Izolovani provodnici i kablovi moraju se zaštititi od mehaničkih, termičkih i hemijskih oštećenja odgovarajućim tipom električnog razvoda, načinom postavljanja, položajem ili oblogom. Električni razvod ima dovoljnu mehaničku čvrstoću ako su provodnici u instalacionim cijevima ili u instalacionim kanalima, kablovi sa ispunom ili plaštom u malteru ili ispod maltera, a nezaštićeni kablovi u prolazima i instalacionim prolazima. Na naročito ugroženim mjestima (npr. pri vođenju izolovanih provodnika i kablova u podu) moraju se obezbijediti dodatne zaštitne mjere, kao što je pojavljivanje u cijevi, kanale i dalju primjenu odgovarajućeg stepena zaštite zaštitnim kućištem. Tip električnog razvoda određuje se prema uslovima rada električne instalacije. Član 17. Presjek i tip provodnika i kablova određuju se prema uslovima za polaganje provodnika i kablova i prema trajno podnosivoj struji, uzimajući u obzir i ograničavajuće faktore zaštitnih mjera, karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja, temperature spojeva i dozvoljeni pad napona. Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uređaja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika, a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika. Član 18. Presjek neutralnog provodnika mora biti jednak presjek faznog provodnika u jednofaznom strujnom kolu ili u višefaznom strujnom kolu u kome su presjeci faznih provodnika od bakra manji od 16 mm2, a presjeci faznih provodnika od aluminijuma manji od 25 mm2. U višefaznim strujnim kolima u kojima je presjek faznog provodnika od bakra veći od 16 mm2, a presjek faznog provodnika od aluminijuma veći od 25 mm2, neutralni provodnik može imati manji presjek pod sljedećim uslovima: 1) da očekivana najveća struja kroz ovaj provodnik, uključujući i eventualnu pojavu harmonika, tokom normalnog rada nije veća od trajno dozvoljene struje za taj presjek; 2) da je neutralni provodnik zaštićen od preopterećenja; 3) da je presjek neutralnog provodnika od bakra jednak najmanje 16 mm2, a presjek neutralnog provodnika od aluminijuma jednak najmanje 25 mm2. Presjek zaštitnog provodnika utvrđen je prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.754. Član 19. Presjek izolovanih provodnika postavljenih i mehanički zaštićenih u trajnim električnim instalacijama ne smije biti manji od 1,5 mm2 za provodnike od bakra, ni manji od 2,5 mm2 za provodnike od aluminijuma. Zahtjev iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na presjek izolovanih provodnika u rasklopnim blokovima, rasvjetnim tijelima, električnim aparatima za domaćinstvo i drugim električnim aparatima koji se priključuju na električnu instalaciju. Član 20. Dozvoljeni pad napona između tačke napajanja električne instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od sljedećih vrijednosti prema nazivnom naponu električne instalacije i to: 1) za strujno kolo osvjetljenja 3%, a za strujna kola ostalih potrošača 5%, ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže; 2) za strujno kolo osvjetljenja 5%, a za strujna kola ostalih potrošača 8%, ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. Za električne instalacije čija je dužina veća od 100 m dozvoljen pad napona povećava se za 0,005% po dužnom metru preko 100 m, ali ne više od 0,5%. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 4 od 25 Član 21. Spoj provodnika i druge električne opreme (u nastavku teksta: spoj) mora biti izveden tako da bude siguran i postavljen tako da dozvoljava mogućnost stalne provjere. Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu provodnika i njegovom presjeku. Spoj mora biti pristupačan poslije skidanja poklopca ili pregrade alatom, a pristup mora imati stepen zaštite najmanje 1P 2X prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070. Član 22. Izolovani provodnici i kablovi ne smiju se nastavljati u instalacionim cijevima i instalacionim kanalima. Izolovani provodnici i kablovi mogu se spajati samo u instalacionim kutijama, kablovskim spojnicama ili rasklopivim blokocima, a mjesta spajanja moraju se izolovati stepenom izolacije koji odgovara tipu električnog razvoda. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, a u zidovima koji se montiraju od elemenata izlivenih od betona spajanje se može vršiti i u kutijama zidnih priključnica, i to ispod priključnica, pod uslovom da dubina tih kutija dopušta smještaj spojeva istog strujnog kola. Član 23. Međusobni spoj električne instalacije ili spoj električnog razvoda sa električnom opremom mora biti izveden tako da električni razvod ne bude izložen silama izvlačenja ili uvijanja. Ako se dejstvo sila iz stava 1. ovog člana ne može izbjeći, mora se predvidjeti sistem za rasterećenje. Član 24. Spoj u električnim instalacijama mora biti dimenzionisan tako da može trajno podnositi dozvoljenu struju provodnika. Ako spoj električne instalacije izložen toploti, mehaničkim ili hemijskim uticajima ili vibracijama, moraju se preduzeti odgovarajuće dodatne mjere zaštite. Član 25. Spoj mora biti izveden tako da ne dođe do smanjenja presjeka ili oštećenja provodnika i izolacije. Član 26. Na krajevima električnog razvoda, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima prodiranja električnog razvoda kroz zidove i električnu opremu, mora se izvršiti trajno zaptivanje (npr. uvodnicama). Član 27. Na mjestima prolaza električnog razvoda kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u instalacionim cijevima i kanalima, mora se obezbijediti odgovarajuća dodatna mehanička zaštita (npr. pomoću čahure, cijevi, kutije i sl.) Ako električni razvod prolazi kroz metalnu konstrukciju, otvor mora biti zaobljenih ivica. Član 28. Električni razvod koji je izložen vibracijama mora biti izveden sa savitljivim provodnicima ili kablovima. Član 29. Ako se u blizini električnog razvoda nalaze druge neelektične instalacije, mora se između njih obezbijediti takav razmak da održavanje jedne instalacije ne ugrožava druge instalacije. Najmanji dozvoljeni razmak između električnog razvoda i drugih instalacija je 30 mm. Član 30. Ako se u blizini električnog razvoda nalaze instalacije grijanja, cijevi sa toplim vazduhom ili dimnjak, električni razvod mora se izolovati toplotnom izolacijom ili ekranima ili se mora postaviti van toplotnih uticaja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 5 od 25 Član 31. Električni razvod ne smije se postaviti ispod neelektričnih instalacija na kojima je moguća kondenzacija vode ili drugih tečnosti. Električni razvod, po pravilu, ne smije se postaviti u isti instalacioni kanal, cijev i sl. da drugim neelektričnim instalacijama, a ako se to ne može izbjeći, mora se osigurati zaštita od indirektnog dodira automatskim isključenjem napajanja ili primjenom izolacije za opremu klase II i mora se postaviti odgovarajuća zaštita od opasnih uticaja drugih instalacija. Član 32. Metalni dijelovi električnog razvoda (npr. spojnica i sl.) koji su izloženi vodi ili kondenzaciji moraju biti zaštićeni od korozije spolja i iznutra i moraju imati obezbijeđen odvod kondenzovane tečnosti. Član 33. Ako se električni razvod postavlja po zidovima, najmanji dozvoljeni razmak između elemenata razvoda i zida je 5 mm. Član 34. Električni razvod nižeg napona ne smije se postavljati u isti omotač ili cijev, niti blizu električnog razvoda čiji je napon viši, osim ako između ta dva razvoda postoji izolaciona pregrada koja izdržava ispitni napon električnog razvoda višeg napona. Član 35. U istu instalacionu cijev ili instalacioni kanal mogu se postavljati provodnici samo jednog strujnog kola, ocim provodnika upravljačkih i pomoćnih strujnih kola. Član 36. Kroz isti višežilni kabl ne smije se voditi više strujnih kola, osim provodnika upravljačkih i pomoćnih strujnih kola. Član 37. Električni razvod mora biti postavljen tako da u slučaju kvara ne ugrožava okolinu. Razvodne kutije za kablove ili provodnike (u instalacionim cijevima) koji se polažu pod malter moraju biti od izolacionog materijala ili od metala sa izolacionom postavom i uvodnicama od izolacionog materijala. Za pričvrćivanje električnog razvoda mogu se upotrijebiti sredstva i primijeniti postupci koji ne izazivaju deformacije ili oštećenje izolacije, kao što su: gipsovanje, obujmice od izolacionog materijala prilagođene obliku kabla, lijepljenje ili zakivanje ekserima sa podložnim pločicama od izolacionog materijala i dr. Član 38. Kablovi položeni neposredno u malter i zid moraju po cijeloj dužini biti pokriveni malterom debljine najmanje 4 mm. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, kablovi ne moraju biti pokriveni malterom ako su položeni u šupljinama tavanica i zidova od betona ili sličnog materijala koji ne gori niti potpomaže gorenje. Član 39. Kablovi i instalacioni provodnici položeni u instalacione cijevi u zidu ili kablovi položeni neposredno u malter i ispod maltera moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno tako da budu paralelni ivicama prostorije. Pri horizontalnom polaganju kablovi i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) rastojanje od ivica prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm. Trase kablova koji napajaju učvršćene grijače vode moraju se poklapati sa osom postavljanja grijača vode. Koso polaganje kablova i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) dozvoljeno je u tavanicama, ali ne i u zidovima. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 6 od 25 Član 40. Uslovi za polaganje kablova u prostorijama u kojima se nalaze kada ili tuš utvrđeni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.771. Član 41. Polaganje kablova na zid dozvoljeno je ako kabl ima izolaciju od termoplastičnih materijala sa ispunom i plaštom, ako se polaze na obujnice na zidu i ako je od poda do visine od 2 m dodatno zaštićen od mehaničkih oštećenja. Razvodne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kablova iz stava 1. ovog člana moraju imati zaptivne uvodnice i stepen zaštite najmanje 1P 5X utvrđen za vlažne prostorije, odnosno odgovarajući stepen zaštite utvrđen za druge prostorije. Član 42. Kablovi bez ispune, kao što su kablovi tipa PP/R, smiju se polagati samo u suhim prostorijama, i to ispod maltera, a u šupljine tavanica i zidova od betona i sličnog negorivog materijala i bez pokrivanja malterom. Kablovi iz stava 1. ovog člana ne smiju se voditi u snopu, postavljati u instalacione kanale niti ispod gips-kartonskih ploča, bez obzira na način na koji se prilvršćuju, i ne smiju se polagati na zapaljive materijale ni kad se pokrivaju malterom. Član 43. Za priključak prenosivih aparata i neprenosivih aparata koji se pomjeraju radi priključivanja ili su tokom normalnog rada izloženi ograničenom pokretanju, kao i za elemente električnog razvoda u dvostrukom podu moraju se koristiti savitljivi kablovi. Kablovi iz stava 1. ovog člana priključuju se utikačem i priključnicom ili kutijom za stalni priključak. Na mjestima na kojima je potrebna zaštita od mehaničkih oštećenja, savitljivi kablovi mogu se zaštititi postavljanjem u savitljiva instalaciona ili metalna crijeva sa unutrašnjom izolacionom oblogom. Član 44. Pri postavljanju izolovanih provodnika u instalacione cijevi u zidu od nezapaljivog materijala ili betona, instalaciona cijev mora imati takve unutrašnje mjere da se provodnici mogu lako vaditi i postavljati poslije postavljanja pribora. Metalna instalaciona cijev mora imati unutrašnji izolacioni omot i odgovarajući stepen zaštite ostvaren kućištem. Instalationa cijev, ako nije metalna, mora biti izrađena od materijala koji ne gori niti potpomaže gorenje. Član 45. Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju na zid ili tavanicu, moraju ispunjavati tehničke uslove za instalacione kanale. Instalacioni kanali se ne smiju postavljati ispod maltera ni ulivati u beton. Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju u podu, ti instalacioni kanali moraju odgovarati načinu održavanja poda (suhi ili mokri postupak) i tehničkim uslovima za instalacione kanale u podu. Član 46. Neizolovani provodnici moraju biti postavljeni, odnosno zaštićeni tako da nije moguć dodir dijelova pod naponom i moraju biti pričvršćeni na odgovarajuće izolatore. Najmanji dozvoljeni međusobni razmaci neizolovanih provodnika određeni su u tabeli br. 1. Tabela 1 Raspon Horizontalni razmak Vertikalni razmak 1 2 3 do 2 m 5 cm 10 cm iznad 2 do 4 m 10 cm 15 cm iznad 4 do 6 m 15 cm 20 cm iznad 6 m 20 cm 25 cm ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 7 od 25 Razmaci između neizolovanih provodnika i dijelova zgrada, čeličnih konstrukcija i sl. moraju odgovarati međusobnim horizontalnim razmacima neizolovanih provodnika određenih u tabeli br. 1. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, razmaci manji od razmaka određenih u tabeli br. 1 dozvoljavaju se za neizolovane provodnike velikih presjeka, pod uslovom da su na svakom metru dužine pričvršćeni na odgovarajuća izolaciona tijela i da su provjereni na dinamička naprezanja usljed struje kratkog spoja. Razmak između neizolovanih provodnika iz stava 4. ovog člana i dijelova zgrada, čeličnih konstrukcija i sl. iznosi najmanje 1 cm, a u vlažnim prostorima i na slobodnom prostoru – najmanje 2 cm. Član 47. Razmak između izolovanih provodnika pričvršćenih na odgovarajuće izolatore mora u svim prostorijama iznositi najmanje 2 cm, a u vlažnim prostorijama i na slobodnom prostoru – najmanje 5 cm. Član 48. Kablovi se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajući omotač koji ih štiti od mehaničkih i drugih uticaja. Pri polaganju kablova u zemlju dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6 m od gornje površine zemlje, odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispod površine puta. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana može se odstupiti ako se kablovi polažu u kamenito tlo. Član 49. U blokove sa otvorima (kablovice) smiju se polagati kablovi koji su namijenjeni polaganju u zemlju, teški gumeni kablovi i provodna užad. U podzemne zaštitne izolacione instalacione cijevi smiju se polagati kablovi sa plaštom ili sa olovnim omotačem, pod uslovom da ostaju pristupačni i zamjenljivi i da je cijev mehanički čvrsta, zaštićena od prodora tečnosti i provjetrena. Član 50. Kablovi se mogu postaviti u vazduh slobodno zategnuti ili pričvršćeni nosećim kukama, obujmicama ili sličnim sredstvima za pričvršćivanje ili položiti na police (regale), rešetke (ljestvice) ili slične nosače. Slobodno zategnuti kablovi moraju se postavljati tako da ugib ili pomjeranje ne dovede do oštećenja. 3. Rasklopni uređaji Član 51. Konstrukcija višepolnih rasklopnih uređaja mora biti takva da se kontakti svih faza mehanički spajaju istovremeno pri zatvaranju, odnosno razdvajaju istovremeno pri otvaranju, a kontakti za neutralni provodnik mogu se spajati ranije pri zatvaranju, a otvarati kasnije pri otvaranju rasklopnog uređaja. Član 52. Jednopolni rasklopni uređaj u višefaznom strujnom kolu ne smije biti postavljen u neutralni provodnik, osim za rastavljanje strujnog kola u skladu sa članom 71. ovog pravilnika. Rasklopni uređaj u jednofaznom strujnom kolu ne smije se postaviti u neutralni provodnik, osim ako je zaštićeni uređaj diferencijalne struje postavljen na stranu napajanja i u slučaju kvara automatski isključuje napajanje. Rasklopni uređaj koji ima više funkcija mora zadovoljiti zahtjeve za svaku funkciju. Član 53. U TN sistemu napajanja, zaštitni uređaj od prekomjerne struje, koji služi kao zaštita od indirektnog dodia automatskim isključivanjem napajanja, mora se postaviti na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika, osim ako uređaj za zaštitu od kratkog spoja postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeđuje zahtijevanu zaštitu. Uređaj iz stava 1. ovog člana mora zadovoljiti zahtjeve za automatsko isključivanje napajanja. Odredbe ovog pravilnika za premještanje ili izostavljanje uređaja za zaštitu od kratkog spoja primjenjuju se i na uređaj za zaštitu od preopterećenja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 8 od 25 Član 54. Odredbe člana 53. ovog pravilnika primjenjuju se i na uređaj za zaštitu od preopterećenja kad su izloženi dijelovi međusobno povezani pri pojavi druge greške u IT sistemu. Član 55. Zaštitni uređaj diferencijalne struje, kad se upotrebljava za zaštitu od indirektnog dodira, mora obezbjeđivati isključivanje svih provodnika pod naponom strujnog kola. U TN-S sistemu, neutralni provodnik se ne mora prekidati. Član 56. Kroz magnetno kolo zaštitnog uređaja diferencijalne struje ne smije se voditi zaštitni provodnik. Član 57. Zaštitni uređaj diferencijalne struje za zaštitu od indirektnog dodira mora se tako odabrati, a strujna kola razdvojiti da struja odvoda prema zemlji koja se javlja tokom normalnog rada priključenih opterećenja ne smije izazvati nepotrebno djelovanje ovog uređaja. Član 58. Zaštitni uređaj diferencijalne struje u strujnom kolu bez zaštitnog provodnika ne smatra se dovoljnom zaštitom od indirektnog dodira i kad nazivna vrijednost diferencijalne struje djelovanja ne prelazi 30 mA. Član 59. Ako se u TT sistemu primjenjuje zaštita jednim zaštitnim uređajem diferencijalne struje, taj uređaj se mora postaviti u tački napajanja električne instalacije. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, zaštitni uređaj se može postaviti i na drugo mjesto, pod uslovom da svi dijelovi između tačke napajanja električne instalacije i zaštitnog uređaja diferencijalne struje imaju propisanu zaštitu od električnog udara primjenom izolacije za aparate klase II ili odgovarajuće izolacije. Ako električna instalacija ima više tačaka napajanja, zaštitni uređaj diferencijalne struje mora se postaviti u svaku tačku napajanja električne instalacije. Član 60. Osnove topljivih osigurača tipa D u zaštitnim uređajima od prekomjerne struje moraju biti povezane tako da centralni kontakt bude spojen sa stranom napajanja. Osnove topljivih osigurača za uticanje topljivih umetaka tipa B moraju se postaviti tako da se isključi mogućnost da nosač topljivog umetka napravi spoj između provodnih dijelova dvije susjedne osnove topljivih osigurača. Član 61. Topljivi osigurač ili kombinacija jedinica „topljivi osigurač“ i „topljivi umetak“ kojim rukuju nestručna lica mora se postaviti tako da nije moguć dodir dijelova pod naponom pri vađenju ili mijenjanju topljivog umetka. Član 62. Prekidač kojim rukuje nestručno lice mora biti konstruisan i postavljen tako da podešenost prekostrujnog okidača nije moguće izmijeniti bez upotrebe alata. Na prekidaču mora postojati vidljiva oznaka podešenosti prekostrujnog okidača. Član 63. Vrijednost nazivne struje In ili podešena vrijednost uređaja za zaštitu kablova i izolovanih provodnika od preopterećenja mora se odrediti prema uslovima za koordinaciju provodnika i zaštitnih uređaja za prekomjernu struju. Za određivanje zaštitnog uređaja uzimaju se tjemene vrijednosti struja cikličkih opterećenja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 9 od 25 U slučaju cikličnih opterećenja, vrijednosti nazivne struje uređaja za zaštitu (In) i struje koja obezbjeđuje djelovanje uređaja za zaštitu (IA), moraju se odrediti na osnovu vrijednosti struje za koju je strujno kolo projektovano (IB) i vrijednosti trajno dozvoljene struje provodnika (IZ) za konstantno opterećenje koje odgovara cikličkim opterećenjima. Član 64. Vrijeme za automatsko isključenje napajanja u trajanju od 5s, pri određivanju uređaja za zaštitu električnog razvoda od kratkog spoja, mora obuhvatiti granične uslove kratkog spoja strujnog kola. Član 65. Ako je zaštitni uređaj diferencijalne struje ugrađen u zaštitni uređaj od prekomjerne struje ili je u kombinaciji sa tim uređajem, karakteristike takvog sklopa zaštitnih uređaja u pogledu moći prekidanja i radne karakteristike u zavisnosti od nazivne struje moraju zadovoljavati uslove za preopterećenje, uslove kratkog spoja, kao i uslove iz čl. 63. i 64. ovog pravilnika. Član 66. Ako zaštitni uređaj diferencijalne struje nije ugrađen u zaštitni uređaj od prekomjerne struje mora se obezbijediti drugim odgovarajućim uređajem, a zaštitni uređaj diferencijalne struje mora se odrediti tako da se bez oštećenja izdrži termička i mehanička naprezanja ako se pojavi kratak spoj na strani opterećenja. Zaštitni uređaj diferencijalne struje ne smije se oštetiti čak ni pri pojavama neuravnoteženih struja ili struja odvoda prema zemlji, kad ovaj uređaj teži da se otvori. Član 67. Uređaji za rastavljanje moraju rastaviti sve provodnike pod naponom posmatranog strujnog kola napajanja. Član 68. Rastavni razmak između otvorenih kontakata uređaja za rastavljanje ili drugog sredstva za rastavljanje određen je u tabeli br. 2. Tabela 2 Nazivni napon električne instalacije naizmjenične struje Najmanji rastavni razmak (V) (mm) 1 2 U < 250 2,5 250 < U < 400 3,5 400 < U < 500 4,5 500 < U < 750 6,5 750 < U < 1000 9 Rastavni razmak između otvorenih kontakata uređaja za rastavljanje mora biti vidljiv ili jasno i pouzdano označen oznakom „O“, koja mora postati vidljiva kad se postigne rastavni razmak između otvorenih kontakata na svakom polu uređaja. Član 69. Uređaji za rastavljanje moraju biti konstruisani i postavljeni tako da spriječe sva nenamjerna zatvaranja (npr. izazvana udarima, vibracijama i dr.). Poluprovodnički uređaji ne smiju se upotrijebiti kao uređaji za rastavljanje. Član 70. Uređaj za rastavljanje koji ne može prekinuti struju opterećenja mora se obezbijediti od nepažljivog i neovlašćenog otvaranja (npr. postavljanjem u posebnu prostoriju koja se zaključava, ili smještajem u zatvoreno kućište). ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 10 od 25 Član 71. Sredstva za rastavljanje po pravilu, moraju biti opremljena višepolnim uređajem koji isključuje sve polove sa napajanja. Jednopolni uređaji mogu se upotrijebiti pod uslovom da se postave jedan do drugog. Član 72. Upotrijebljena sredstva za rastavljanje moraju se označiti tako da bude uočljivo koje strujno kolo rastavljaju. 4. Uređaji za isključivanje električne instalacije radi mehaničkog održavanja Član 73. Uređaji za isključivanje električne instalacije radi mehaničkog održavanja moraju se postaviti u glavno napojno strujno kolo. Ako to isključivanje obavlja sklopka, ona mora biti sposobna da prekine struju punog opterećenja odgovarajućeg dijela električne instalacije. Isključivanje upravljačkog strujnog kola motornog pogona dozvoljeno je samo ako se primijeni dodatna zaštita pomoću mehaničkog ograničivača ili ako se primijene zahtjevi za uređaj za upravljanje iz jugoslovenskih standarda, pod uslovom da je u oba slučaja obezbijeđen isti uslov pri direktnom prekidanju glavnog napajanja. Član 74. Upravljanje uređajem za isključivanje radi mehaničkog održavanja ili sklopkom za ovaj uređaj mora biti ručno, a razmak između otvorenih kontakata ovog uređaja mora biti vidljiv ili jasno označen oznakom „O“. Član 75. Uređaj za isključivanje radi mehaničkog održavanja mora biti: 1) konstruisan ili postavljen tako da spriječi nenamjerno zatvaranje usljed udara, vibracija i dr.; 2) postavljen i označen tako da oznake budu čitljive, da se raspoznaju i odgovaraju svojoj namjeni. Član 76. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti mora biti takav da moze da prekine struju punog opterećenja odgovarajućeg dijela električne instalacije, uzimajući u obzir i eventualne struje ukočenih motora. Član 77. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti može se sastojati od jednog rasklopnog uređaja koji može direktno prekinuti pripadajuće napajanje ili od kombinacije opreme koja se aktivira samo jednim djelovanjem radi prekidanja pripadajućeg napajanja. Radi kočenja pokretnih dijelova ili iz drugih razlog, hitno zaustavljanje može zadržati napajanje u odgovarajućem trajanju. Član 78. Isključivanje u slučaju hitnosti obavlja se sklopkom u glavnom strujnom kolu ili upravljačkom sklopkom (npr. pritisnim tasterom u upravljačkom ili pomoćnom strujnom kolu). Rasklopni uređaji za direktno rastavljanje glavnog strujnog kola na koji se djeluje ručno mora biti postavljen na pristupačno mjesto sa koga se opasnost može uočiti. Prekidač, kontaktor ili drugi uređaj na koji se djeluje mora se otvarati prekidom napajanja namotaja ili na drugi jednako bezbijedan način. Član 79. Elementi (ručica, pritisno dugme i dr.) koji služe za isključivanje u slučaju hitnosti moraju biti crvene bolje na žutoj čeonoj ploči i moraju ispunjavati sljedeće uslove: 1) da budu lako pristupačni; 2) da se zabravljaju ili da oznaka „O“ odnosno „STOP“ bude vidljiva, osim ako su elementi za isključivanje i za ponovno uključivanje pod nadzorom istog lica. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 11 od 25 Oslobađanje elemenata za isključivanje u slučaju hitnosti ne smije reaktivirati odgovarajući dio električne instalacije. Član 80. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti (uključujući hitno zaustavljanje) mora se postaviti i označiti tako da se lako raspoznaje i mora biti prilagođen predviđenoj upotrebi. Član 81. Uređaj za funkcionalno upravljanje mora biti prilagođen najtežim uslovima sredine (u kojima mora izvršiti zahtijevanu funkciju). Funkcionalno upravljanje može se ostvariti sklopkom, poluprovodničkim uređajem, prekidačem, kontaktorom, relejem, utikačem i priključnicom do 16 A. Rastavljač, osigurač i mostna spojnica (prespoj) ne smiju se koristiti za funkcionalno upravljanje. 5. Transformatori Član 82. Strujno kolo koje se napaja sa sekundarnog namotaja transformatora mora se izvesti prema zahtjevima za najviši napon ovog strujnog kola. Član 83. Strujno kolo autotransformatora koji je priključen na napon iz opsega II mora se izvesti prema najvišem naponu koji se može javiti između provodnika ili između provodnika i zemlje. Napon sekundarnog strujnog kola autotransformatora između provodnika ili između provodnika i zemlje ne smije preći gornje vrijednosti granice opsega II napona. 6. Rotacione mašine Član 84. Generatori se moraju postavljati u posebne prostorije i zaštititi odgovarajućim preprekama, a ako to nije moguće, sredstva za upravljanje smiju biti pristupačna samo stručnim licima. Član 85. Nazivne karakteristike motora moraju odgovarati karakteristikama pogona. Član 86. Struja motora pri pokretanju mora se ograničiti na vrijednost koja nije štetna za instalaciju iz koje se napaja i ne utiče štetno na druge aparate vezane za isti izvor. Direktno napajanje motora naizmjenične struje sa kratkospojenim rotorom iz distributivne mreže napona 0,4 kV, dozvoljava se ako su ispunjeni sljedeći uslovi: 1) pad napona pri pokretanju ne smije premašiti vrijednost pri kojoj dolazi do smanjenja momenta motora tako da ugrožava pouzdan zalet motora i radne mašine ili utiče na stabilan rad ostalih potrošača vezanih na istu mrežu; 2) zaštita pri pokretanju motora ne smije djelovati ni na višem naponskom nivou. Član 87. Motori moraju biti snabdjeveni odgovarajućim uređajima za pokretanje i, po potrebi, uređajima za regulaciju. Uređaji za pokretanje motora mogu se kombinovati sa uređajima za zaštitu motora, pri čemu uređaji za pokretanje moraju zadovoljiti zahtjeve za uređaje za zaštitu motora. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 12 od 25 7. Pretvarači Član 88. Pretvarači se moraju napajati preko transformatora sa električki odvojenim namotajima. Ako se koristi pretvarač naizmjenične struje, strujno kolo iza tog pretvarača mora biti posebno zaštićeno, a naročito u pogledu selektivnosti, s obzirom na funkcionalne karakteristike pretvarača. 8. Akumulatori Član 89. Prenosivi ili pokretni akumulatori moraju se puniti u prostorijama u kojima isticanje i isparavanje elektrolita neće izazivati štete i opasnost. Provjetravanjem prostorija iz stava 1. ovog člana mora se obezbijediti da prostorija ne postane opasna u pogledu eksplozije. Takođe se mora obezbijediti da u blizini ne smije biti otvorene vatre. Član 90. Stacionirani akumulatori moraju biti u posebnoj prostoriji, koja mora biti zatvorena i u koju je dozvoljen pristup samo licima koja su dužna da ih nadgledaju i održavaju. Ako nazivni napon akumulatorske baterije prelazi 150 V, prostorija u kojoj su smješteni stacionirani akumulatori mora imati pod koji ne smije da bude klizav, koji mora da bude izolovan od tla i koji mora imati dovoljnu površinu za kretanje radnika da ne bi došlo do istovremenog doticanja tla ili provodnog elementa vezanog za zemlju i nekog od elemenata akumulatora pod naponom. 9. Rasklopni blokovi Član 91. Oprema rasklopnih blokova mora biti otporna prema mehaničkim naprezanjima, hemijskim uticajima, vlazi i toploti koja se javlja u radu tih uređaja. Član 92. Vazdušni razmaci u rasklopnim blokovima moraju biti: 1) između neizolovanih dijelova pod naponom različitih polova – najmanje 10 mm; 2) između neizolovanih dijelova pod naponom i drugih provodnih dijelova (mase, spojnih kućišta i dr.) – najmanje 20 mm. Član 93. Rasklopni blokovi koji se djelimično ili u cjelini izrađuju pri postavljanju instalacije, moraju biti konstruisani i izrađeni tako da zadovoljavaju mjere zaštite, posebno u pogledu zaštite od direktnog i indirektnog dodira, zaštite od prenapona, zaštite od požara, kao i povezivanja na zaštitni provodnik. Član 94. Provodnici za napajanje mjernih aparata i instrumenata, učvršćenih na poklopcima ili vratima rasklopnih blokova, moraju biti savitljivi. Član 95. Na rasklopnom bloku mora se na spoljašnjoj strani nalaziti pločica na kojoj su ispisani naziv proizvođači, oznaka primijenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i drugi neophodni podaci o opremi koja se iz njega napaja. U rasklopnim blokovima koji sadrže električnu opremu (zaštitne uređaje, rasklopne aparate i dr.), sa odgovarajućim strujnim kolima, svi elementi moraju se jasno obilježiti tako da se lako mogu uočiti namjena opreme i strujno kolo kome pripada ta oprema. Oznake i natpisne pločice moraju biti postojane, trajno pričvršćene i usklađene sa tehničkim podacima iz tehničkih uputstava, šema, dijagrama i druge dokumentacije za rasklopne blokove. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 13 od 25 Član 96. Ako je električni razvod u upravljačkim i razvodnim blokovima smješten u neizolovane cijevi, pri izvođenju takvog razvoda moraju se onemogućiti dodiri između tog razvoda i dijelova pod naponom. Krajevi neizolovanih cijevi moraju biti na vazdušnom razmaku od najmanje 20 mm od bilo kog dijela pod naponom, a isto tako i od stezaljki. Dijelovi pod naponom upravljačkog ili razvodnog bloka moraju biti udaljeni od kućišta 20 mm, a manji razmak je dozvoljen samo ako se primjenjuju izolovane pregrade. Član 97. Na gradilištima, u tački napajanja električne instalacije, postavlja se rasklopni blok koji sadrži glavne rasklopne, zaštitne i upravljačke uređaje. U glavnom ili drugom rasklopnom bloku, u svakom strujnom kolu, moraju postojato uređaji za rastavljanje i zaštitu. Upotrijebljeni uređaji se moraju napajati u rasklopnim blokovima koji, prema potrebi, sadrže: uređaje za zaštitu od prekomjernih struje, uređaje za zaštitu od indirektnih dodira, priključnice i dr. 10. Električna oprema i uređaji koji troše električnu energiju Član 98. Električna oprema i uređaji koji troše električnu energiju priključuju se direktno na električnu instalaciju ili preko produžnog savitljivog kabla. Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na zaštitu od razaranja spojeva odnose se i na električnu opremu i uređaje koji troše električnu energiju i priključuju se direktno na električnu instalaciju. Ako se priključak električne opreme i uređaja koji troše električnu energiju izvodi produžnim savitljivim kablom, taj kabl mora imati isti broj provodnika kao i električna instalacija i zaštitni provodnik, ako je neophodan, sa potrebom električnom i mehaničkom čvrstoćom. Član 99. Ako produžni savitljivi kabl ima zaštitni provodnik, taj provodnik mora biti označen zeleno-žutom bojom, a ako nema zaštitni provodnik, nijedan drugi provodnik ne može biti označen tom bojom.. Ako produžni savitljivi kabl ima neutralni provodnik i ako sredstvo za spajanje određuje njegovo mjesto neutralni provodnik mora biti označen svijetlo plavom bojom. Član 100. Svjetiljka se mora postaviti na tavanicu prostorije tako se ne me ože okretati oko svoje ose. Svjetiljka se ne smije vješati o provodnik za napajanje. Ako je svjetiljka klase O ili klase II, mora se pričvrstiti preko izolacionog priključka koji odvaja metalne dijelove od svog nosača. Član 101. Navojni dio u sijaličnom grlu, u koji se sijalica zavrće, ne smije biti spojen sa faznim provodnikom. Grla u svjetiljkama mogu se postaviti tako da budu pristupačna bez upotrebe alata, osim u svjetiljkama koje se drže u ruci. Sijalična grla sa sklopom i tasterom dozvoljena su samo ako su izrađena u izolacionom kućištu. Sijalična grla opremljena sklopkama sa polugama dozvoljena su samo pod uslovom da je djelovanje sklopke osigurano izolacionim gajtanom ili metalnim lancem koji je povezan sa polugom preko umetnutog izolacionog dijela, pri čemu ne smije postojati mogućnost dodira ovog lanca sa dijelovima pod naponom sijaličnog grla. Član 102. Za svjetiljku sa pražnjenjem koja ima napon sijalice koji prelazi napon opsega II (odnosno 1000 V) zahtjevi su utvrđeni jugoslovenskim standardom JUS N.L5.210. Član 103. Na električnu instalaciju ne smiju se priključivati električni aparati koji imaju elektrode ili neizolovane grijače, a namijenjeni su za uranjanje u vodu, osim uređaja za katodnu zaštitu. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 14 od 25 Član 104. Električne igračke koje se priključuju na električnu instalaciju moraju biti klase III. Član 105. Aparati sa otvorenim usijanim grijnim elementima ne smiju se priključivati na električnu instalaciju u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara ili dodira zapaljivih materijala da dijelovima aparata koji nose užarene elemente. Član 106. Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrađuju, obrađuju ili skladište zapaljivi materijali, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva prašina moraju imati uređaj za ograničavanje temperature ili uređaj za smanjivanje odavanja toplote, kojim se spriječava dostizanje opasne temperature, ili moraju biti tako konstruisani da temperatura kućišta i dijelova aparata bude ispod temperature koja može izazvati opasnost od požara. Član 107. U instalacijama električnih aparata za grijanje toplim vazduhom ne smije postojati mogućnost da se ugrijana tijela stave pod napon dok se ne pokrene odgovarajući ventilator, a moraju se isključivati prije nego što se taj ventilator isključi. Grijna tijela iz stava 1. ovog člana moraju imati ugrađena dva nezavisna ograničivača temperature, koji ne sopuštaju pojavu visoke temperature. Član 108. Električni aparati za zagrijavanje zapaljivih tečnosti na temperaturu ispod temperature plamišta moraju imati ograničavač temperature, koji isključuje ili smanjuje grijanje prije nego što se postigne opasna temperatura, odnosno moraju biti konstruisani tako da i pri nedozvoljenom povećanju temperature ne izazivaju opasnost za ljude i okolne objekte. 11. Sigurnosni sistemi Član 109. Sigurnosni sistemi moraju funksionisati pri izbijanju požara. Izvor sigurnosnog sistema mora obezbijediti napajanje u određenom vremenu a oprema sigurnosnog sistema mora biti izvedena ili postavljena tako da za odgovarajuće vrijeme bude otporna prema vatri. Član 110. U sigurnosnim sistemima mora se sprovesti zaštita od indirektnog dodira bez automatskog isključenja napajanja pri pojavi prve greške. U IT sistemima moraju se predvidjeti uređaji za stalan nadzor izolacije koji pri pojavi prve greške daju zvučni signal i svjetlosni signal. Član 111. Oprema sigurnosnih sistema mora biti raspoređena tako da se lako mogu obavljati periodični pregledi, ispitivanja i održavanje. Član 112. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti i učvrstiti tako da se ne mogu oštetiti zbog grešaka koje se mogu javiti u glavnim izvorima napajanja. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti u prostorija koje su pristupačne samo stručnom i priučenom osoblju (BA 4 i BA 5), osim opreme koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. Član 113. Mjesto na kome su smješteni izvori sigurnosnih sistema (osim sopstvenih akumulatora za posebno napajanje) mora biti čisto i mora se provjetravati, tako da gasovi, dim ili para koje izvori ispuštaju ne mogu prodrijeti u prostorije u kojima se nalaze ljudi. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 15 od 25 Član 114. Odvojeni nezavisni izvori za sigurnosne sisteme koji se napajaju iz mreže nisu dozvoljeni, osim ako je obezbijeđeno da dva izvora ne mogu biti istovremeno u kvaru. Član 115. Ako postoji samo jedan izvor za napajanje sigurnosnog sistema, on se ne smije koristiti za drugu svrhu. Ako postoji više izvora sigurnosnih sistema oni se mogu koristiti za napajanje sistema stalne pripravnosti, pod uslovom da u slučaju lvara jednog od njih preostala snaga bude dovoljna za obezbjeđenje pokretanja i rada svih sigurnosnih sistema. Uslov iz stava 1. ovog člana zahtijeva automatsko rasterećenje izvora napajanja od opreme koja nije predviđena sigurnosnim sistemima. Odredbe stava 1. i 2. ovog člana ne odnose se na opremu koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. Član 116. Strujna kola sigurnosnih sistema moraju biti odvojena od drugih strujnih kola tako da električna greška ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu ne utiče na ispravnost rada drugog sistema. Zahtjev iz stava 1. ovog člana postiže se odvajanjem strujnih kola izolacionim materijalima koji su otporni prema vatri, vođenjem drugih puteva ili upotrebom kućišta. Član 117. Strujna kola sigurnosnih sistema, po pravilu, ne smiju prolaziti kroz mjesta izložena riziku od požara, kao što su prostorije u kojima se izrađuju, obrađuju ili skladište zapaljive materije, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva prašina. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako se to ne može izbjeći dozvoljeno je da strujna kola sigurnosnog sistema prolaze i kroz ta mjesta, s tim što se u tom slučaju mora obezbijediti njihova otpornost prema vatri. Strujna kola sigurnosnog sistema ne smiju prolaziti kroz prostorije u kojima se obrađuje ili skladišti eksploziv. Član 118. Strujna kola sigurnosnih sistema ne moraju se zaštititi od preopterećenja već samo od kratkog spoja, s tim što se uređaj za zaštitu mora odabrati i postaviti tako da ne izaziva nepravilan rad u drugim strujnim kolima sigurnosnog sistema. Član 119. Rasklopni uređaji sigurnosnih sistema moraju se razlikovati i grupisati u prostoru koji je pristupačan samo stručnim licima. Uređaji za svjetlosnu i zvučnu signalizaciju sigurnosnih sistema moraju jasno pokazivati na koje se uređaje ili strujna kola sigurnosnog sistema odnose. Član 120. U sistemima u kojima se zahtijeva određeni stalni nivo osvjetljenja ili određeno vrijeme prekida osvjetljenja, tip svjetiljke sigurnosnih sistema mora biti takav da zadovolji zahtijevani nivo osvjetljenja i pri prebacivanju na sigurnosni sistem. Član 121. U električnoj opremi sigurnosnih sistema koja se napaja sa dva različita strujna kola ne smiju se oštetiti uređaji za zaštitu od električnog udara usljed greške u jednom od strujnih kola ni izazvati pogrešno djelovanje u drugom strujnom kolu Oprema iz stava 1. ovog člana mora se povezati sa zajedničkim provodnikom za oba strujna kola, ako je on predviđen. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 16 od 25 Član 122. Paralelni rad dva izvora napajanja sigurnosnih sistema koji nisu sposobni za paralelni rad mora se spriječiti mehaničkim zabravljanjem ili drugim pogodnim sredstvom. Član 123. Ako dva izvora napajanja sigurnosnih sistema nisu sposobna za paralelni rad, zaštita od kratkog spoja i od indirektnog dodira mora se osigurati za svaki izvor. Član 124. Ako razni izvori napajanja mogu raditi paralelno kao nezavisni izvori napajanja sigurnosnih i drugih sistema, pojava reverzibilne energije mora se spriječiti postavljanjem zaštitnih uređaja. Član 125. Kad se sigurnosni i drugi sistemi mogu napajati iz dva izvora koji mogu raditi paralelno, zaštita od kratkih spojeva i indirektnog dodira mora se obezbijediti bez obzira na to da li se električna instalacija napaja sa jednog ili sa oba izvora, pri čemu su neophodne mjere za ograničavanje struje koja potiče između neutralnih tačaka izvora, a naročito pri pojavi trećeg harmonika. III. TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE 1. Tehničke mjere zaštite od električnog udara Član 126. Na električnu opremu primjenjuju se tehničke mjere zaštite od direktnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS. N.B2.741. Član 127. Na električnu opremu primjenjuju se tehničke mjere zaštite od indirektnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.741, s tim što se tehnička mjera zaštite automatskim isključenjem napajanja ne primjenjuje na dijelove električne instalacije gdje je neophodnost napajanja bitna i u slučajevima kad nije efikasna. Zaštita dijelova električne instalacije iz stava 1. ovog člana od indirektnog dodira, gdje je neprekidnost napajanja bitna ili zaštita automatskim isključenjem napajanja nije efikasna, ostvaruje se kad se električna oprema postavlja u neprovodne prostorije ili lokalnim izjednačenjem potencijala bez povezivanja sa zemljom. Tehničke mjere zaštite bezbjedonosno malim naponom, korištenjem opreme klase II ili primjenom ekvivalentne izolacije, kao i električnim odvajanjem, mogu se primjenjivati na cijelu električnu instalaciju, njene dijelove i opremu. Tehničke mjere zaštite od indirektnog dodira iz stava 1, 2. i 3. ovog člana ne primjenjuju se pri izvođenju električne instalacije na: potporne izolatore i metalne dijelove spojene na njima, pribor za nadzemne vodove ako je van dohvata ruke, betonsko željezo ako nije pristupačno, izložene provodne dijelove malih dimenzija (do 50 mm x 50 mm) ili ako su van dohvata ruke, a mjera zaštite povezivanjem na zaštitni provodnik je teško izvodljiva (npr. vijci, zakovice, natpisne pločice, kablovske obujmice i sl.), metalne cijevi ili druga metalna kućišta koja štite električnu opremu u skladu sa zahtjevima klase II ili ekvivalentne izolacije. 2. Tehničke mjere zaštite od požara Član 128. Postavljanje kablova i provodnika u prostorijama zgrada klase spoljašnjih uticaja BD 2, BD 3 i BD 4 za koje je karakteristično otežano napuštanje (kao što su: visoke stambene i poslovne zgrade, robne kuće, pozorišta, kina i dr.) treba izbjegavati. Ako se kablovi i provodnici postavljaju u prostorijama iz stava 1. ovog člana, moraju se ispuniti sljedeći uslovi: 1) da u slučaju nastanka požara ne mogu prenijeti ni proširiti požar dva sata od njegovog nastajanja; ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 17 od 25 2) da se spriječi izazivanje visoke temperature koja bi mogla da izazove paljenje okolnih materijala (npr. postavljanjem u kućišta, omotače i sl.); 3) da se polažu u pokrivene kanale ili van dohvata ruke. Član 129. U zgradama klase spoljašnjih uticaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristično prisustvo velikog broja ljudi (kao što su: pozorišta, kina, robne kuće i dr.), rasklopne aparature se postavljaju tako da budu pristupačne samo stručnim licima. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, rasklopni uređaji koji olakšavaju napuštanje zgrade (npr. sklopke za protivpanično svjetlo, ventilaciju i dr.) mogu se postaviti tako da svima budu pristupačni. Ako se rasklopne aparature postavljaju u prostorijama iz člana 128. ovog pravilnika, one moraju biti u kućištima od nezapaljivih materijala ili materijala koji ne potpomažu gorenje. Član 130. Električna oprema koja sadrži zapaljive tečnosti ne može se postavljati u prostorijama predviđenim za napuštanje zdrage klase spoljašnjih uticaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristično otežano napuštanje (kao sto su: visoke stambene i poslovne zgrade, robne kuće, pozorišta, kina i dr.). U prostorijama zgrada klase spoljašnjih uticaja BE 2, u kojima postoji opasnost od požara može se postavljati samo neophodna električna oprema, a prolaz kablovima i provodnicima dozvoljen je pod uslovom da se, u slučaju nastavljanja u ovim prostorijama, spoj nalazi u nezapaljivom kućištu ili kućištu koje ne potpomaže gorenje, da su kablovi i provodnici zaštićeni od prekomjerne struje i da zadovoljavaju uslove ispitivanja na zapaljivost prema jugoslovenskom standardu JUS N.C0.075 u vremenu od jednog minuta, plamenom dužine 120 mm. Ako se kablovi i provodnici polažu na zapaljive materijale, ti materijali moraju zadovoljiti uslove ispitivanja na zapaljivost iz stava 2. ovog člana. Član 131. U prostorijama zgrada klase spoljašnjih uticaja BE 2 u kojima se očekuje taloženje prašine na kućišta električne opreme u takvim količinama da mogu izazvati požar, moraju se preduzeti mjere da kućišta ne dostignu temperaturu paljenja prašine. Pod mjerama iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se da električna oprema za te prostorije mora biti izrađena prema jugoslovenskom standardu JUS N.S8.850 i da se pri izvođenju mora razmjestiti tako da je obezbijeđeno hlađenje ne samo tokom normalnog rada, nego i pri preopterećenjima. Mjere iz stava 1. ovog člana nisu potrebne ako je temperatura kućišta tako niska da se ne može izazvati paljenje prašine ni okolnih materijala. Član 132. Ako su rasklopne aparature za zaštitu, upravljanje ili rastavljanje postavljene u kućište koje ima manji stepen zaštite od 1P 5X prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070, one se moraju postaviti van prostorija u kojima postoji opasnost od požara u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2). Član 133. Ako se prostorije u kojima postoji opasnost od požara u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) griju sistemom prinudne cirkulacije vazduha, vazduh se mora usisavati iz prostorije u kojoj ne postoji zapaljiva prašina. Temperatura ulaznog vazduha za grijanje ne smije biti takva da može izazvati požar. Član 134. Motori kojima se upravlja daljinski i koji rade bez nadzora, osim servomotora sa kratkotrajnim radom, smješteni u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE2), moraju se pomoću uređaja osjetljivih na temperaturu zaštititi od temperatura koje su više od temperature tinjanja prašine. Član 135. Svjetiljke u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) moraju imati stepen zaštite najmanje 1P 5X, prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 18 od 25 Izvori svjetla moraju biti zaštićeni od mogućih mehaničkih oštećenja plastičnim ili staklenim poklopcima i rešetkama ili drugim odgovarajućim zaštitnim sredstvima. Zaštitna sredstva iz stava 2. ovog člana moraju biti sastavni dio svjetiljke. Član 136. Radi smanjenja opasnosti, u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) strujno kolo mora biti zaštićeno zaštitnim uređajem diferencijalne struje nazivne vrijednosti struje djelovanja od 0,5 A ili mora biti postavljeno pod nadzor pomoću uređaja za trajni nadzor izolacije (koji se koristi u IT sistemima), sa zvučnim signalom u slučaju greške u izolaciji. Provodnik strujnog kola za nadzor izolacije može biti dodatni provodnik višežilnog kabla, plašt kabla spojen sa zaštitnim provodnikom ili neizolovani provodnik vođen sa izolovanim provodnicima u plastičnim instalacionim cijevima. Član 137. Strujna kola napajaju opremu ili prolaze kroz prostorije u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) moraju biti zaštićena od preopterećenja i kratkih spojeva zaštitnim uređajima koji se moraju postaviti van tih prostorija. Član 138. Dijelovi pod naponom u strujnim kolima bezbjedonosno malog napona u prostorijama u kojima postorji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) moraju biti zaštićeni kućištem najmanjeg stepena zaštite 1P 2X ili opremljeni izolacijom koja može da izdrži napon od 500 V tokom 1 min. Član 139. U prostorijama u kojima postoji opasnost od požara (u zgradama klase spoljašnjih uticaja BE 2) PEN provodnik može biti samo pridružen strujnim kolima koja prolaze kroz ovakve prostorije, pod uslovom da nema prekida. Član 140. U prostorijama zgrada od drvene graže (klase spoljašnjeg uticaja CA 2) moraju se preduzeti mjere da električna oprema ne izazove paljenje zidova, podova ili tavanica. Član 141. U prostorijama visokih zgrada u kojima je primijenjena prinudna ventilacija (klase spoljašnjih uticaja CB 2), čiji odnos veličina može omogućiti širenje požara, moraju se preduzeti mjere za sprečavanje dejstva dimnjaka na mjestima gdje se nalazi električna oprema. 3. Tehničke mjere zaštite od prekomjerne struje Član 142. Uređaj za zaštitu od preopterećenja provodnika i kablova, osim u slučajevima iz člana 143. ovog pravilnika, mora se postaviti na početak svakog strujnog kola, kao i na sva mjesta na kojima se smanjuje trajno dozvoljena struja provodnika, ako uređaj za zaštitu od preopterećenja postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu. Uzrok smanjenja trajno dozvoljene struje je smanjenje presjeka provodnika, promjena prirode, načina postavljanja i promjena izolacije ili broja žila. Uređaj za zaštitu od preopterećenja proizvoljno se smije pomjerati duž električnog razvoda između tačke gdje se trajno dozvoljena struja smanjuje i zaštitnog uređaja, pod uslovom da su provodnici ispred uređaja položeni sigurno na kratak spoj (npr. svaki provodnik u odvojenoj izolovanoj cijevi), da su udaljeni od zapaljivih materijala i da nema grananja ni priključnica. Član 143. Zaštita od preopterećenja provodnika i kablova može se izostaviti samo u prostorijama u kojima ne postoji opasnost od požara i eksplozija, i to: 1) u strujnim kolima u kojima nema preopterećenja, grananja ni priključnica; 2) u strujnim kolima telekomunikacija, upravljanja, signalizacije i sl.; ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 19 od 25 3) u provodnicima i kablovima za spajanje električnih mašina, pokretača, transformatora, ispravljača, akumulatora, rashladnih postrojenja i sl. Član 144. U IT sistemima uređaji za zaštitu od prepterećenja mogu se premjestiti duž voda, odnosno izostaviti samo ako je svako strujno kolo zaštićeno uređajem diferencijalne struje ili ako je sva električna oprema, podrazumijevajući provodnike i kablove, izvedena kao oprema klase II ili zaštićena ekvivalentnom izolacijom. Član 145. Uređaj za zaštitu od preopterećenja kablova i provodnika ne postavlja se u takva strujna kola gdje prekid napajanja može predstavljati opasnost, kao što su pobudna strujna kola obrtnih mašina, strujna kola za napajanje elektromagnetskih dizalica, strujna kola sekundara transformatora i sl. U slučaju iz stava 1. ovog člana mora se predvidjeti alarmni uređaj koji djeluje pri pojavi preopterećenja. Član 146. Uređaji za zaštitu od kratkog spoja moraju se postaviti na početak svakog strujnog kola, kao i na sva mjesta na kojima se smanjuje struja kratkog spoja provodnika ako uređaj za zaštitu od kratkog spoja, postavljen ispred tog mjesta, ne obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu. Član 147. Uređaj za zaštitu od kratkog spoja mogu se pomjerati najviše do 3 m duž štićenog kabla ili provodnika pod uslovom da su kablovi, odnosno provodnici ispred uređaja položeni sigurno u odnosu na kratak spoj i zemljospoj i da su udaljeni od zapaljivih materijala. Član 148. Uređaj za zaštitu od kratkog spoja može se izostaviti: 1) ako provodnici ili kablovi spajaju generatore, transformatore, ispravljače, akumulatorske baterije od pripadajućih razvodnih blokova i zaštitne uređaje u tim razvodnim blokovima; 2) u strujnim kolima čije isključenje može izazvati opasnost, kao što su pobudna strujna kola obrtnih mašina, strujna kola napajanja elektromagnetnih dizalica i strujnih kola sekundara strujnih transformatora; 3) u mjernim strujnim kolima. U slučajevima iz stava 1. ovog člana električni razvod mora se izvesti tako da se rizik od kratkog spoja svede na minimum (primjenom pojačane izolacije protiv spoljašnjih uticaja), a provodnici i kablovi se ne smiju polagati na zapaljive materijale niti uz njih. Član 149. Jedan isti uređaj za zaštitu kablova i provodnika od kratkog spoja može štititi više položenih provodnika u paraleli, pod uslovom da su usklađene radne karakteristike uređaja i način paralelnog polaganja provodnika. Član 150. Uređaj za zaštitu od prekomjerne struje mora se postaviti u svaki fazni provodnik, osim u sistemu TT bez vođenog neutralnog provodnika, s tim da taj uređaj mora isključiti provodnik u kome je došlo do prekomjerne struje, ali ne i bezuslovno isključenje drugih provodnika pod naponom. Ako pri napajanju (npr. trofaznih motora) prekid jedne faze predstavlja opasnost, mora se predvidjeti isključivanje i ostalih provodnika pod naponom. Član 151. u strujnim kolima koja se napajaju između faza u sistemu TT, gdje nema vodenog neutralnog provodnika, otkrivanje prekomjerne struje može se predvidjeti samo u dvije faze, pod uslovom da u istom trofaznom strujnom kolu na strani napajanja postoji uređaj za zaštitu diferencijalne struje koji prekida sve fazne provodnike. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 20 od 25 Član 152. Ako je u TT i TN sistemima presjek neutralnog provodnika jednak presjeku faznih provodnika, nije potreban uređaj za zaštitu od prekomjerne struje u neutralnom provodniku ni uređaj za prekidanje ovog provodnika. Ako je u sistemima iz stava 1. ovog člana presjek neutralnog provodnika manji od presjeka faznog provodnika, potrebno je predvidjeti uređaj za zaštitu od prekomjerne struje u neutralnom provodniku i taj uređaj mora izazvati isključenje faznih provodnika strujnog kola, pri čemu je neophodno prekidanje neutralnog provodnika. Uređaj za zaštitu od prekomjerne struje neutralnog provodnika nije potreban ako je neutralni provodnik zaštićen od kratkog spoja uređajem za zaštitu faznih provodnika strujnog kola i ako je najveća struja koja protiče kroz neutralni provodnik tokom normalnog rada znatno manja od vrijednosti trajno dozvoljene struje tog provodnika. Član 153. Neutralni provodnik, po pravilu, ne vodi se u sistemu IT. Ako je vođenje neutralnog provodnika u sistemu IT neophodno, mora se predvidjeti uređaj za zaštitu od prekomjerne struje neutralnog provodnika svakog strujnog kola koji izaziva prekid faznih provodnika i neutralnog provodnika odgovarajućeg strujnog kola. Uređaj za zaštitu od preopterećenja neutralnog provodnika nije potreban ako je neutralni provodnik zaštićen od kratkog spoja uređajem za zaštitu na strani napajanja (na početku strujnog kola) koji odgovara zahtjevima utvrđenim jugoslovenskim standardom JUS N.B2.743. za karakteristike zaštitnog uređaja od kratkog spoja ili ako se posebno strujno kolo štiti uređajem diferencijalne struje čija nazivna vrijednost ne prelazi 0,15 puta vrijednost trajno dozvoljene struje odgovarajućeg neutralnog provodnika, pod uslovom da ovaj uređaj prekida sve fazne provodnike i neutralni provodnik odgovarajućeg strujnog kola. Član 154. Prekidanje neutralnog provodnika mora kasniti za prekidanjem faznih provodnika, a pri spajanju neutralni provodnika mora biti spojen istovremeno ili prije spajanja faznih provodnika. 4. Tehničke mjere zaštite od prenapona Član 155. Uređaj za ograničavanje prenapona mora se postaviti tako da ne predstavlja opasnost za ljude i okolne objekte u trenutku djelovanja. Član 156. U isti instalacioni kanal ne smiju se polagati kablovi i provodnici opsega napona I i II, osim ako nisu preduzete mjere da ne budu izloženi naponu višem od njihovog ispitanog napona mrežne frekvencije. Član 157. Na pjestima na kojima atmosferski prenaponi mogu izazvati opasnost, moraju se postaviti odvodnici prenapona. Član 158. Ako se električna instalacija napaja iz nadzemne mreže i zaštićena je odvodnicama prenapona, odvodnici prenapona moraju se postaviti što bliže kućnom priključku. Član 159. Odvodnik prenapona uzemljuje se najkraćim putem. Član 160. Električna otpornost uzemljivača odvodnika prenapona ne smije biti veća od 5 Ø. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 21 od 25 Član 161. Postojeći uzemljivači, kao što su gromobranske instalacije, metalna vodovodna mreža i sl., mogu se koristiti za uzemljenje odvovnike prenapona. Član 162. Odvodnike prenapona i razna iskrišta nije dozvoljeno postavljati u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara i eksplozije (klase spoljašnjih uticaja BE 2 i BE 3). 5. Tehničke mjere zaštite od pada i nestanka napona Član 163. Ako pad, nestanak ili ponovno uspostavljanje napona može izazvati opasnost za ljude i opremu, mora se ugraditi uređaj za zaštitu od nestanka i pada napona. Član 164. Uređaj za zaštitu od pada napona može djelovati sa zakašnjenjem ako pri padu aparat koji se štiti bez opasnosti ponosi kratkotrajan prekid ili pad napona. Član 165. Ako se koriste kontaktori, kašnjenje u njihovom otvaranju i ponovnom zatvaranju ne smije spriječiti trenutno isključivanje uređaja za upravljanje i zaštitu. Član 166. Uređaji za zaštitu od nestanka i pada napona moraju se predvidjeti u krajnjim strujnim kolima napajanja motora, čije ponovno pokretanje, poslije zaustavljanja do koga je doslo zbog pada ili nestanka napona, može biti opasno. Član 167. Uređaji za zaštitu od nestanka ili pada napona neophodni su u električnim instalacijama zgrada u kojima je predviđena oprema za sigurnosno napajanje i zamjenu napajanja. Uređaji iz stava 1. ovog člana moraju obezbijediti uključivanje sigurnosnog izvora ili zamjenu napajanja opreme rezervnim izvorom ako je napon manji od granica pravilnog funkcionisanja opreme. 6. Tehničke mjere zaštite rastavljanjem, isključivanjem i funkcionalnim uključivanjem i isključivanjem strujnog kola Član 168. Tehničke mjere zaštite rastavljanjem i isključivanjem su mjere za otklanjanje opasnosti sa električne instalacije, opreme ili mašine. Mjere iz stava 1. ovog člana postižu se neautomatskim, lokalnim ili daljinskim rastavljanjem, isključivanjem i funkcionalnim uključivanjem i isključivanjem. Član 169. PE provodnik (zaštitni provodnik) ne smije se rastavljati ni prekidati ni u jednom sistemu. U TN-C sistemima, PEN provodnik (zaštitno-neutralni provodnik) (N-provodnik) ne mora se rastavljati ni prekidati. 7. Rastavljanje strujnog kola Član 170. Svako strujno kolo, osim provodnika iz člana 169. ovog pravilnika, mora biti jasno izvedeno da se može rastaviti od svih provodnika pod naponom. Ako radni uslovi dopuštaju, više strujnih kola može se rastavljati zajedničkim sredstvom. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 22 od 25 Član 171. Poslije rastavljanja strujnog kola, nenamjerno napajanje rastavljenog strujnog kola mora se spriječiti posebnim mjerama, i to: zaključavanjem rastavljenog položaja, postavljanjem opomenskih tablica i postavljanjem uređaja za rastavljanje strujnog kola u kućišta ili u prostorije koje se zaključavaju. Pri rastavljanju strujnog kola, kao dodatna mjera zaštite, može se primijeniti kratko spajanje i uzemljenje. Član 172. Na mjestu na kome dio električne opreme ili kućište sadrže dijelove pod naponom koji se napajaju sa više izvora, mora se postaviti tablica sa upozorenjem licu kome ovaj dio postane pristupačan da mora taj dio rastaviti sa svih izvora napajanja, osim u slučaju kada se koristi uređaj za zabravljivanje koji obezbjeđuje da se sva napojna strujna kola rastavljaju. Član 173. Na mjestima na kojima se akumulira električna energija moraju biti predviđena sredstva za njeno pražnjenje. 8. Isključivanje strujnog kola radi mehaničkog održavanja Član 174. Sredstva za isključivanje moraju se predvidjeti na mjestima na kojima pri mehaničkom održavanju može doći do fizičkih ozljeda, a to su električne instalacije za kranove, liftove, pokretna stepeništa, konvejere, mašine alatiljke, pumpe i sl. Član 175. Na mjestima na kojima se obavlja mehaničko održavanje moraju se predvidjeti sredstva za sprječavanje neželjenog ponovnog uključenja isključene električne opreme, osim ako sredstva za isključivanje nisu pod stalnim nadzorom lica koja obavljaju održavanje. Pod sredstvima za sprječavanje ponovnog uključenja isključene električne energije opreme podrazumijeva se jedna ili više sljedećih mjera: zaključavanje isključenog položaja, postavljanje tablica sa upozorenjem i postavljanjem opreme za isključivanje u kućišta ili prostorije koje se mogu zaključavati. 9. Isključivanje strujnog kola i zaustavljanje u slučaju hitnosti Član 176. U dijelu električne instalacije koja treba da se isključi da bi se otklonila neočekivana opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za isključivanje u slučaju hitnosti. Električne instalacije iz stava 1. ovog člana su one instalacije koje napajaju: pumpe zapaljivih tečnosti, ventilacione sisteme, velike računare, svjetiljke sa pražnjenjem napajane visokim naponom, velike kuhinje i robne kuće. Član 177. Ako se uređajem za isključivanje u slučaju hitnosti otklanja opasnost od električnog udara, rasklopni uređaj mora prekinuti sve provodnike pod naponom, osim provodnika iz člana 169. ovog pravilnika. Član 178. Sredstvo za isključivanje i zaustavljanje u slučaju hitnosti mora djelovati što neposrednije na odgovarajuće napajanje. Postavljanje sredstva za isključivanje i zaustavljanje u slučaju hitnosti iz stava 1. ovog člana mora biti takvo da se samo jednim djelovanjem isključi odgovarajuće napajanje. Član 179. Sredstva za isključivanje u slučaju hitnosti moraju se postaviti tako da njihova djelovanja ne uzrokuju pojave drugih opasnosti niti ometaju postupak za otklanjanje opasnosti. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 23 od 25 Član 180. U električnim instalacijama uređaja čije pokretanje može izazvati opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za hitno zaustavljanje tih uređaja. Električne instalacije iz stava 1. ovog člana su one instalacije koje napajaju: pokretna stepeništa, liftove, elevatore, konvejere, električna pokretna vrata, mašine alatiljke, opremu za pranje kola i sl. 10. Funkcionalno uključivanje i isključivanje strujnog kola Član 181. Svaki dio strujnog kola za koji se zahtijeva da se funkcionalno uključuje i isključuje (u nastavku teksta: funkcionalno upravljanje) nezavisno od drugih dijelova električne instalacije mora biti opremljen uređajem za funkcionalno upravljanje. Uređaj za funkcionalno upravljanje iz stava 1. ovog člana ne mora prekidati sve provodnike pod naponom, ali jednopolni rasklopni aparat se ne smije postaviti u neutralni provodnik. Član 182. Jednim uređajem za funkcionalno upravljanje može se upravljati sa više električnih aparata predviđenih da rade istovremeno. Član 183. Uticanje i vađenje utikača u priključnicu, nazivne struje do 16 A, može se obavljati za svrhu funkcionalnog upravljanja aparatima i opremom. Član 184. Uređaji za funkcionalno upravljanje kojima se obezbjeđuje izmjena napajanja sa zamjenskim napajanjem moraju djelovati na sve provodnike pod naponom i ne smiju staviti izvore u paralelan spoj, osim u električnim instalacijama koje su specijalno predviđene za ovakve uslove. U tim slučajevima ne smiju se rastavljati PEN provodnici (zaštitno-neutralni provodnici) ili PE provodnici (zaštitni provodnici). Član 185. Upravljačka i pomoćna strujna kola moraju se projektovati, postavljati i zaštititi tako da ograniče opasnosti izazvane oštećenjem izolacije između upravljačkog strujnog kola i drugih provodnih dijelova i da ne izazovu pogrešno djelovanje upravljanog električnog aparata. Član 186. Upravljačka strujna kola motora moraju se projektovati i izvoditi tako da se motori ne mogu nekontrolisano pokrenuti poslije zaustavljanja zbog nestanka ili pada napona, ako takvo pokretanje predstavlja opasnost. Član 187. U električnim instalacijama motora, gdje se motor koči suprotnim strujama, moraju se predvidjeti mjere za sprječavanje okretanja motora u suprotnom smjeru na kraju kočenja, ako so suprotno okretanje izaziva opasnost. Član 188. Na mjestima na kojima bezbjednost zavisi od smjera okretanja motora, moraju se predvidjeti mjere koje po nestanku jedne faze ili izmjene faza, sprječavaju pokretanje motora u pogrešnom smjeru. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 24 od 25 IV. POSTUPAK I NAČIN KONTROLISANJA I VERIFIKACIJE SVOJSTAVA, KARAKTERISTIKA I KVALITETA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA Član 189. Svaka električna instalacija mora tokom postavljanja i/ili kada je završena, ali prije predaje korisniku, biti pregledana i ispitana u skladu sa odredbama ovog pravilnika. Član 190. Prilikom provjeravanja i ispitivanja električnih instalacija moraju se preduzeti mjere za bezbjednost lica i zaštitu od oštećenja električne energije i druge opreme. Član 191. Ako se električna instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je izmijenjena električna instalacija u skladu sa odredbama ovog pravilnika. 1. Provjeravanje pregledom Član 192. Pregled električne instalacije obavlja se kad je ona isključena, a sastoji se iz provjeravanja: 1) Zaštite od električnog udara, uključujući mjerenja razmaka kod zaštite preprekama ili kućištima, pregradama ili postavljanjem opreme van dohvata ruke; 2) mjere zaštite od širenja vatre i od termičkih uticaja provodnika prema trajno dozvoljenim vrijednostima struje i dozvoljenom padu napona (ako nije izvršena revizija projekta); 3) Izbora i podešenosti zaštitnih uređaja i uređaja za nadzor; 4) ispravnosti postavljanja odgovarajućih rasklopnih uređaja u pogledu rastavnog razmaka; 5) izbora opreme i mjera zaštite prema spoljašnjim uticajima; 6) raspoznavanja neutralnog i zaštitnog provodnika; 7) prisustva šema, tablica sa upozorenjima ili sličnih informacija; 8) raspoznavanje strujnih kola, osigurača, sklopki, stezaljki i druge opreme; 9) spajanja provodnika; 10) pristupačnosti i raspoloživosti prostora za rad i održavanje; 2. Ispitivanja Član 193. Opšta ispitivanja moraju se izvesti prema sljedećem redoslijedu: 1) nepraktičnost zaštitnog provodnika i glavnog i dodatnog provodnika za izjednačavanje potencijala; 2) otpornost izolacije električne instalacije; 3) zaštita električnim odvajanjem strujnih kola; 4) otpornost poda i zidova; 5) funkcionalnost. Ako se pri ispitivanju iskaže neusaglašenost sa odgovarajućim odredbama ovog pravilnika, ispitivanja se moraju ponoviti poslije ispravljanja grešaka. Član 194. Neprekidnost zaštitnog provodnika i provodnika za izjednačenje potencijala ispituje se mjerenjem električne otpornosti, naponom od 4 do 24 V jednosmjerne ili naizmjenične struje sa najmanjom strujom od 0,2 A. Član 195. Električna otpornost izolacije električne instalacije mora se mjeriti: 1) između provodnika pod naponom, uzimajući dva po dva (mjerenje se obavlja tokom postavljanja prije povezivanja opreme); 2) između svakog provodnika pod naponom i zemlje (fazni provodnici i neutralni provodnik se mogu spojiti zajedno). U TN-C sistemu PEN provodnik se ne smatra provodnikom pod naponom. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 25 od 25 Električna otpornost izolacije mjeri se naponima koji nisu manji od vrijednosti napona datih u tabeli br. 2 i zadovoljava ako svako strujno kolo, bez priključene opreme, ima vrijednost koja nije manja od vrijednosti datih u tabeli br. 2. Mjerenja se obavljaju jednosmjernom strujom. Kad strujno kolo sadrži elektronske uređaje, mjerenja se obavljaju samo između faznog i neutralnog provodnika koji su spojeni zajedno da zemljom. Bez spajanja provodnika pod naponom može se izazvati kvar na električnim uređajima. Tabela br. 3 Najmanje vrijednosti električne otpornosti izolacije Nazivni napon strujnog kola Ispitni napon jednosmjerne struje Otpornost izolacije V M O 1 2 3 Bezbjednosno mali napon i mali radni napon kada se strujno kolko (bezbjednosno) napaja preko bezbjednosnog transformatora za odvajanje, pod uslovom da ispunjavaju uslove za ovu zaštitu prema jugoslovenskom standardu JUS N. B2.741 250 >0,25 Do 500 V, uključujući i 500 V sa izuzetkom propisanih slučajeva 500 > 0,5 Iznad 500 V 1000 > 1,0 Član 196. Električno odvajanje dijelova pod naponom od drugih strujnih kola provjerava se ispitivanjem električne otpornosti izolacije, ali sa priključenim aparatima shodno članu 195. ovog pravilnika. Član 197. Ako je oprema postavljena u izolovane prostorije, mora se ispitati električna otpornost zidova i podova metodom utvrđenom u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.761. Najmanje tri mjerenja moraju se izvršiti na istom mjestu, s tim da se jedno mjerenje obavlja na rastojanju 1 m od bilo kog pristupačnog standardnog provodnog dijela u prostoriji, a druga dva mjerenja obavljaju se na većim rastojanjima. Mjerenja iz stava 1. ovog člana moraju se ponoviti za svaku odgovarajuću površinu prostorije. Član 198. Rasklopni blokovi (komandni ormani, komandne table, upravljački pultovi i sl.), motorni pogoni, komande i zabravljenja moraju se funkcionalno ispitati da bi se provjerilo da li zadovoljavaju uslove propisane ovim pravilnikom i jugoslovenskim standardima iz ove oblasti. Zaštitni uređaji izlažu se funkcionalnom ispitivanju samo kad je to moguće, da bi se provjerila njihova ispravnost, pravilnost postavljanja i podešenost. V. ZAVRŠNE ODREDBE Član 199. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe: 1) Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za izvođenje elektroenergetskih instalacija u zgradama („Službeni list SFRJ“, br. 43/66); 2) Pravilnik o tehničkim mjerama za elektromagnetska postrojenja niskog napona u poljoprivredi („Službeni list SFRJ“, br. 33/70); 3) Pravilnik o tehničkim mjerama za elektroenergetske instalacije u industriji („Službeni list SFRJ“, br. 3/73).
Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 05/88 14.02.1988 radne prostorije,građevina “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 1 od 20 Na osnovu člana 97. stav 2. Zakona o zaštiti na radu – prečišćeni teks(“Sl. List SRBiH” , broj 31/84 i 12/87), predsjednik Republičkog komiteta za rad i zašpošljavanje, u sporazumu sa predsjednikom Republičkog komiteta za energetiku i industriju, donosi: PRAVILNIK O OPŠTIM MJERAMA ZAŠTITE NA RADU ZA GRAĐEVINSKE OBJEKTE NAMIJENJENE ZA RADNE I POMOĆNE PROSTORIJE I RADNE PROSTORE I – OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom propisuju se opšte mjere zaštite na radu, za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore, u kojima se obavlja rad ili se povremeno zadržavaju radnici na radu. Član 2 Pod građevinskim objektima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije i radne prostore sa pripadajućim instalacijama, uređajima iI površinama, u kojima radi, kreću se, ili zadržavaju radnici na radu. Pod radnim prostorijama u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi procesi rada, odnosno u kojima se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Pod pomoćnim prostorijama u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se prostorije koje služe za higijenske, sanitarne i druge potrebe radnika na radu. Pod radnim prostorom u smislu ovog Pravilnika, ppodrazumijeva se radni prostor izvan radnih prostorija u kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici na radu. Član 3. Mjere zaštite na radu, ptropisane ovim Pravilnikom, dužne su da provode ovlašćene organizacije udruženog rada koje izrađuju tehničku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije, osnovne organizacije udruženog rada koje vrše projektovanje tehnoloških procesa, izvođači radova, investitori i korisnici tih objekata (u daljnjem tekstu:osnovna organizacija) i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom sredstvima rada u svojini građana, građevinsko-pravna lica i građani ako koriste dopunski rad drugih lica(u daljem tekstu:poslodavac) i radnici čijim se dopunskim radom koriste. Član 4. Ako ovim Pravilnikom nisu propisane mjere zaštite na radu koje se odnose na građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore u kojima se obavlja rad ili se povremeno zadržavaju radnici na radu, primjenjivat će se odgovarajući propisi kojima se te mjere bliže uređuju. II MJERE ZAŠTITE NA RADU 1. Lokacija građevinskih objekata Član 5. Raspored građevinskih objekata u krugu osnovne organizacije i raspored radnih i pomoćnih prostorija u tim objektima, odnosno radnih prostora izvan radnih i pomoćnih prostorija mora se izvršiti tako da radne i pomoćne prostorije i radni prostori ispunjavaju uslove propisane ovim Pravilnikom. Član 6. Građevinski objekti moraju se tako izvesti da se u radnim i pomoćnim prostorijama obezbijedi osvjetljenje dnevnom svjetlošću i prirodna ventilacija. Član 7 Izgradnjom vatrogasnih stepeništa, garaža, prostora za parkiranje automobile, skladišta, i drugih objekata, u krugu osnovne organizacije ne smiju se pogoršati uslovi rada u već izgrađenim radnim i pomoćnim prostorijama. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 2 od 20 Član 8 Otvorena skladišta i deponije materijala iz kojih se pri manipulaciji zdvaja prašina, ne mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 20 m od građevinskih objekata namijenjenih za radne prostorije, odnosno na udaljenosti od najmanje 30 m od građevinskih objekata namijenjenih za građevinske prostorije. Član 9 U krugu osnovne organizacije, po pravilu obezbjeđuje se kružni tok saobraćaja koji mora biti povezan s javnim saobraćajnicama. Član 10 Broj ulaza, odnosno izlaza u ograđeni krug osnovne organizacije mora biti u skladu sa brojem zaposlenih radnika i vremenom potrebnim za napuštanje radnih prostorija u slučaju opasnosti i nastanka elementarnih i drugih nepogoda (poplave, zemljotres, požar, eksplozija i dr.). Za pristup u krug osnovne organizacije mora se obezbijediti glavni i pomoćni ulaz i izlaz. Ulazna i izlazna vrata moraju imati odgovarajuće dimenzije koje obezbjeđuju nesmetan prolaz svim, pa i specijalnim vozilima u slučaju hitne intervencije. Član 11 U svakom građevinskom objektu koji je namijenjen za radne prostorije potrebno je obezbijediti mogućnost provođenja evakuacije i spašavanja radnika u slučaju opasnosti od elementarnih i drugih nepogoda. Dužina puta za evakuaciju radnika od mjesta rada do bezbijednog prostora u prizemnim objektima ne može biti veća od 50 m, a u objektimka na sprat od 30 m, od najbližeg izlaza na stepeništu. Građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije dužine do 30 m i sa više od 3 sprata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stepeništa od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti od elementarnih i drugih nepogoda. Stepeništa moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. Kod otvorenih industrijskih postrojenja sa etažama, do visine od 30 m, treba obezbijediti jedno otvoreno stepenište na udaljenosti najviše 25 m od najudaljenijeg mjesta rada. Član 12 Ako nije moguće obezbijediti provođenje evakuacije i spašavanja radnika na način utvrđen u prethodnom članu potrebno je obezbijediti pomoćne puteve za nužnu evakuaciju,(nužne izlaze). Član 13 Put za evakuaciju treba da void do izlaza iz objekta ili do bezbijednog prostora u objektu, da bude jednostavan, dobro osvijetljen i bez slijepih krajeva. Član 14 Objekti namijenjeni za radne prostorije, u kojima zbog tehnološkog procesa ili njihove namjene postoji povećana opasnost od eksplozije ili požara, projektuju se i izvode se na način kojim se obezbjeđuje odvođenje gasova, dima, toplote i drugih opasnih i štetnih materija kroz posebne otvore i drugo. Član 15 Radne prostorije namoijenjene za obavljanje administrativno-tehničkih i njima sličnih poslova, konstrukcioni biroi, sale za sastanke i sl., treba, po pravilu, da budu smještene u posebnim građevinskim objektima. Ako se radne prostorije iz prethodnog stava nalaze u istom građevinskom objektu u kome se nalaze i prostorije u kojima se vrše proizvodni procesi uz povećanu buku i vibracije moraju se izolovati u skladu sa zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona. Član 16 Radne prostorije u kojima se pri obavljanju proizvodnih procesa stvaraju štetni gasovi, lakši od vazduha, pare, prašina ili toplota, koji se ne mogu odgovarajućim sredstvima odstraniti sa mjesta na kojima nastaju smiještaju se, po pravilu, u prizemen građevinske objekte u kojima se obavlja prirodno provjetravanje preko krova. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 3 od 20 Radne prostorije iz prethodnog stava moraju imati najmanje jedan vanjski zid sa otvorom za prirodno provjetravanje. U višespratnom građevinskom objektu prostorije iz stava 1. ovog člana smiještaju se na posljednjem spratu. Član 17 Ambulante i zdravstvene stanice smiještaju se, po pravilu, u prizemlju građevinskog objekta u kome se nalazew radne ili pomoćne prostorije. Do prostorija iz prethodnog stava mora se obezbijediti nesmetan prilaz sanitetskih vozila. Širina svih vrata u prostorijama iz stava 1. ovog člana mora omogućiti nesmetano unošenje, odnosno iznošenje bolesnika na nosilima. Prostorije iz stava 1. ovog člana smiještaju se, po pravilu, u blizini radnih prostorija u kojima je zaposlen najveći broj radnika. Član 18 Vanjski radni prostori u krugu osnovne organizacije smiještaju se tako da omogućavaju bezbijedno kretanje radnika i prevoznih sredstava. Član 19 Razvodi instalacija (električne energije, vodovoda, kanalizacije, gasovoda, pare, komprimiranog vazduha i sl.) u krugu osnovne organizacije postavljaju se izvan saobraćajnica i drugih mjesta gdje postoji mogućnost njihovog mehaničkog oštećenja. Razvodi instalacija iz prethodnog stava postavljaju se pod zemlju, ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava, u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Član 20 Ako je samoupravnim opštim aktom osnovne organizacije dozvoljen ulaz i parkiranje teretnih i putničkih motornih vozila u krugu osnovne organizacije, treba obezbijediti dovoljno prostora za njihovo parkiranje. Parkirališta se moraju nalaziti izvan saobraćajnica i požarnih puteva. Pristup na parkiralište i izlaz iz njega izvodi se tako da se osigura bezbijedno kretanje pješaka i motornih vozila. Član 21 U krugu osnovne organizacije treba, po pravilu, predvoidjeti zelene površine, kao i površine za odmor radnika. U tu svrho mogu se koristiti slobodne površine između građevinskih objekata koje se nalaze u najmanje zagađenim zonama. 2. Vodovod I kanalizacija Član 22 Pri projektovanju, izvođenju i rekonstrukciji građevinskih objekata moraju se prdvidjeti i ugraditi odgovarajuće vodovodne instalacije za snabdijevanje vodom za piće, sanitarne potrebe, tehnološke potrebe i gašenje požara, sa priključenjem na gradsku mrežu ili na poseban izvor u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Član 23 Za vodu za piće postavljaju se, po pravilu, higijenske slavine. Raspored higijenskih slavina vrši se tako da njihova udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada ne bude veća od 100 m. Jednu slavinu može koristiti najviše 60 radnika. U radnim prostorijama i na radnim prostorima i izvan radnih prostorija gdje se obavljaju radovi sa otrovnim i nadražujućim materijama, ako postoji opasnost od prskanja takvih materija na tijelo radnika, u neposrednoj blizini takvih mjesta rada moraju se postaviti slavine, odnosno tuševi sa čistom tekućom vodom za ispiranje odnosno pranje. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 4 od 20 Član 24 Ako se za snabdijevanje vodom za potrebe u radnim i pomoćnim prostorijama, uz gradski vodovod koristi i poseban izvor, vodovodni system treba da je tako tehnički izveden da se spriječi zagađenje vode. Član 25 Za odvođenje otpadnih tehničkih voda koje sadrže masne, lakozapaljive, otrovne ili agresivne materije moraju se prdvidjeti posebne kanalizacione mreže. Kanalizacione mreže iz prethodnog stava moraju imati ugrađene uređaje za prečišćavanje, odmašćivanje ili neutralizaciju otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u gradsku kanalizacionu mrežu ili u septički jamu. Ako pri miješanju otpadnih tehničkih voda može da dođe do hemijskih reakcija i stvaranja otrovnih materija, ili eksplozivnih smjesa, one se moraju odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima položenim u zemlju. Otpadne vode odvode se neposredno u kanale, a odvodi moraju biti snabdjeveni sifonima. Zabranjeno je odvođenje otpadnih tehničkih voda iz kruga osnovne organizacije u gradsku kanalizacionu mrežu, rijeke, jezera, mora, kanale i slično, bez prethodnog prečišćavanja. 3. Odstranjivanje štetnih otpadaka Član 26 Pri projektovanju i izvođenju građevinskih objekata namijenjenih za radne i pomoćne prostorije mora se predvidjeti odgovarajuće mjesto za uništavanje odnosno, odstranjivanje štetnih otpadaka. Za deponovanje štetnih otpadaka mora se izabrati mjesto koje će isključiti mogućnost zagađenja zemljišta, podzemnih voda i vazduha. Mjesto iz prethodnog stava mora biti ograđeno i obezbijeđeno od pristupa ljudi. 4. Radne prostorije Član 27 Građevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije (podovi, zidovi, stropovi, krovovi i drugi konstruktivni elementi) projektuju se , izvode i održavaju tako da u toku upotrebe obezbjeđuju: 1. stabilnost objekta i njihovih dijelova u odnosu na statička i dinamička opterećenja i metereološke i klimatske uticaje; 2. zaštitu od atmosferskih uticaja; 3. zagrijavanje prostorija u zimskom periodu; 4. odvođenje difuznih para, ako postoji opsnost od njihove kondenzacije; 5. odvođenje hemijskih i drugih štetnih materija nastalih u procesu rada; 6. provjetravanje prostorija; 7. osvjetljenje prostorija; 8. zaštitu od buke i vibracija; 9. zaštitu od vlage; 10. toplotnu izolaciju; 11. zaštitu od požara i eksplozije; 12. bezbijednost kretanja radnika i transportnih sredstava. Član 28 Pored uslova iz prethodnog člana, građevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije moraju ispunjavati i uslove za zaštitu radnika od: 1. toplotnog zračenja; 2. energetskih zračenja (infracrvenih, ultra-ljubičastih, jonizirajućih zraka i svjetlosti); 3. hemijskih uticaja (nadražujućih i otrovnih gasova, para, otrovnih i štetnih dimova, prašine i magli, jetkih i agresivnih tekućina i krutih agenasa); 4. bioloških faktora ( bakterija, virusa, gljivica i parazita ); Član 29 Pri projektovanju i izvođenju građevinskih objekata i njihovih dijelova namijenjenih za radne prostorije primjenjuju se propisi doneseni na osnovu zakona (tehnički propisi, jugoslavenski standardi, propisi o zaštiti od požara, sanitarni i drugi), kojim se u zavisnosti od namjene objekta trajno obezbjeđuju sigurni uslovi rada. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 5 od 20 5. Veličina i visina radnih prostorija Član 30 Veličina radne prostorije zavisi od vrste djelatnosti koja će se u njoj obavljati i broja zaposlenih radnika. Član 31 Veličina radne prostorije mora biti takva da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m 3 vazdušnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda, ako pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi odnosno ako se pri radu ne razvija velika temperature, štetne pare, gasovi i prašina. Površina radne prostorije za obavljanje administrativnih poslova mora iznositi majmanje 3 m 2 po zaposlenom radniku, a površina radne prostorije za projektne biroe najmanje 5 m2 po jednom radnom stolu odnosno crtaćoj tabli. Veličina radne prostorije u kojoj se pri radu razvijaju štetni gasovi, pare i prašina ili se javlja povećana vlaga, odnosno povećana temperature određuje se u zavisnosti od djelovanja tih štetnih faktora. Pod pojmom vazdušni prostor odnosno slobodna površina poda iz stava 1 ovog člana podrazumijeva se slobodna zapremina vazdušnog prostora odnosno površina poda koja nije zauzeta namještajem, oruđima, pomoćnim uređajima ili materijalom i ne služi kao prostor za uskladištavanje. Član 32 Visina radnih prostorija mora iznositi najmanje: 1. 2.5 m za radne prostorije za obavljanje administrativnotehničkih i njima sličnih poslova, projektne biroe, za uskladištenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadržavaju manje od 2 sata dnevno; 2. 2.8 m za radne prostorije u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi (temperature, vlažnost, brzina kretanja vazduha i toplotno zračenje) odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju štene pare, gasovi i prašina; 3. 3 m za radne prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni ili šteni gasovi, pare ili prašina ili u kojima vladaju nepovoljni toplotni uslovi, pod uslovom da na svakog radnika dolazi najmanje 10 m 3 vazdušnog prostora i 2 m 2 slobodne površine poda. Radne prostorije iz tačke 1. prethodnog stava mogu imati visinu manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m , ako se ove prostorije nalaze u starim gradskim dijelovima i zaštićenim objektima koji su spomenici kulture čiji izgled, veličinu i visinu nije moguće mijenjati, pod uslovom da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve štetnosti, da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m3 vazdušnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda i da su pri radu obezbijrđineni odgovarajući mikroklimatski uslovi. Radne prostorije iz tačke 2. stava 1 ovog člana mogu imati visinu manju od 2,8 m, a ne manju od 2,5 m, ako se u njima obavljaju zanatske i druge djelatnosti (krojačka, pletačka, frizerska, graverska, ključarska, staklorezačka, stolarska, fotografska, optičarska, slikarska, kozmetičarska, pedikerska, časovničarska, zlatarska i druge), pod uslovom da se u procesu rada na pojavljuju štetnosti, da po svakom zaposlenom radniku dolazi najmanje 10 m3 vazdušnog prostora i 2 m2 slobodne ppovršine poda i da su obezbijeđeni odgovarajuću mikroklimatski uslovi. Član 33 Na privremenim radilištima i drugim mjestima, kao privremeno rješenje za administrativnotehničke i njima slične poslove, portirnice, garderobe, kioske, skladišta i slične namjene mogu se koristititi objekti tipa kontejneri standardnih dimenzija čija visina prostorija nije manja od 2,2 m , ako su ispunjeni uslovi u pogledu vazdušnog prostora, mikroklime i slobodne površine poda po zaposlenom radniku, u skladu sa odredbama prethodnog člana. Objekti iz prethodnog stava mogu se koristiti i za stalnu namjenu za radne i pomoćne prostorije, ako su ispunjeni uslovi iz člana 31. i 32. ovog Pravilnika. 6. Podovi u radnim prostorijama Član 34 Pod radne prostorije mora biti iznad nivoa okolnog zemljišta. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, pod radne prostorije može biti i ispod nivoa okolnog zemljišta ako je prostorija zaštićena od podzemnih i površinskih voda. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 6 od 20 Član 35 Pod radne prostorije projektuje se, izvodi i održava tako da se trajno obezbjeđuje: 1. stabilnost, ravna površina i sigurno kretanje radnika; 2. toplotna zaštita; 3. zvučna zaštita; 4. zaštita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenzacije; 5. lako korištenje i održavanje; 6. vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva; 7. zaštita od požara, a po potrebi i od statičkog elektriciteta. Član 36 Radna prostorija, u kojoj se predviđa zadržavanje radnika duže od dva sata u jednoj smjeni, mora imati topli pod od materijala s koeficijentom toplotne provodljivosti utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona. Ako zbog prirode posla koji se obavlja u radnoj prostoriji nije moguće osigurati uslove iz prethodnog stava, na mjestu rada moraju se postaviti podmetači ili podloge od materijala sa odgovarajućim koeficijentom toplotne provodljivosti. Član 37 Pod radne prostorije u kojoj se razlijeva voda, mora biti od nepropustljivog materijala, sa odgovarajućima nagibom prema otvorima odvodnih kanala. Ako se u radnoj prostoriji razlijevaju ili postoji opasnost od razlijevanja zapaljivih, agresivnih i otrovnih tečnosti, pod radne prostorije mora boiti od materijala koji je otporan na djelovanje tih tečnosti, da ih ne upija i da je izveden sa odgovarajućima nagibom prema slivniku. Član 38 U radnim prostorijama u kojima se prerađuju organske materije podložne truljenju, podovi moraju biti od nepropustljivog materijala koji se lako čisti. Pod koji se postavlja neposredno na zemlju mora biti izolovan od vlage ako material, od koga je izrađen, nema hidroizolaciona svojstva. Ako u radnoj prostoriji postoji povećana opasnost od požara, pod radne prostorije mora biti od nezapaljivog materijala. Ako se u radnim prostorijama koriste peći na čvrsta, tekuća i plinska goriva, u krugu od najmanje 40 cm oko peći, pod mora biti od nezapaljivog materoijala ili se mora zaštititi odgovarajućim nezapaljivim materijalom. Član 39 U radnoj prostoriji s obje strane izlaznih vrata pod mora biti ravan i jednako uzdignut na udaljenosti koja ne može biti manja od širine vrata. 8. Zidovi, stropovi I krovovi radnih prostorija Član 40 Vanjski zidovi, stropovi i krovovi radnih prostorija i njihovi dijelovi projektuju se, izvode i održavaju tako da u toku eksploatacije objekta obezbjeđuju uslove iz člana 27. ovog Pravilnika. Član 41 Sistem odvođenja atmosferskih padavina i taloga izvodi se tako da padavine i talozi ne mogu prodrijeti u građevinski objekt, ni oštetiti fasadne površine. Član 42 Fasade i vanjski zidovi radnih prostorija u kojima se obavljaju tehnološki procesi pri kojma nastaju vodene pare, koje mogu prodrijeti kroz fasadu i vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, izvode se tako da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzovati. Stropovi radnih prostorija, u kojima se razvijaju vodene pare, izvode se od materijala koji sprečavaju kondenzovanje. Proračun zaštite od difuzne pare mora biti izrađen u skladu sa jugoslovenskim standardom. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 7 od 20 Član 43 Površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama. Izuzetno od prethodnog stava, u radnim prostorijama u kojima sunčeva svjetlost može štetno djelovati na sirovine i gotove proizvode, zidovi i stropovi mogu biti i drugačije obojeni. Član 44 Zidovi, pregrade, stropovi i drugi dijelovi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnološki process pri kojima se izdvajaju štetne, zapaljive i eksplozivne materije, moraju biti izgrađeni tako da se na njima onemogućava skupljanje, odnosno zadržavanje prašine i drugih štetnih i opasnih materija. Površine dijelova radnih prostorija iz prethodnog stava moraju biti obrađene (keramičkim pločicama, uljanom bojom zaštitnim premazima i slično) tako da se omogući lagano čišćenje i pranje, te da se isključi propuštanje, odnosno upijanje štenih, zapaljivih i eksplozivnih materija. Član 45 Zidovi i pregrade radnih prostorija od stakla ili drugog lako lomljivog meterijala, izvode se tako da u toku upotrebe ne predstavljaju opasnost od povreda radnika na radu (ukrućivanje, ograđivanje, označavanje i slično). Član 46 Krovovi radnih prostorija moraju da u toku upotrebe štite radnu prostoriju od kiše, vjetra, snijega i vode koja nastaje zbog topljenja snijega i leda. Krovovi radnih prostorija u kojima nema stropova moraju obezbijediti toplotnu i zvučnu zaštitu radnog prostora. Član 47 Ako postoji mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada, krovovi i svjetlarnici od stakla ili drugog lako lomljivog materijala zaštićuju se žičanom mrežom. Ako zbog tehnološkog procesa rada u radnoj prostoriji postoji opasnost od eksplozije, krov mora biti izveden s laganim pokrivačem u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. 9. Prozori I vrata u radnim prostorijama Član 48 Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori u radnim prostorijama projektuju se, izvode i održavaju tako da u toku upotrebe objekta obezbjeđuju: 1. zaštitu od atmosferskih uticaja; 2. prirodno osvjetljenje; 3. toplotnu izolaciju; 4. prirodno provjetravanje. Član 49 Prozori u radnim prostorijama sa niskim parapetima ili bez njih, vanjska vrata i slični otvori obezbjeđuju se ogradama ili na drugi odgovarajući način. Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori izvode se tako da se u toku eksploatacije radne prostorije mogu bezbijedno održavati i čistiti sa vanjske i unutrašnje strane. Zastakljene površine vrata i prozora u radnim prostorijama sa lako lomljivim staklom moraju se posebno označiti. Član 50 Vrata i drugi prolazi u radnim prostorijama moraju biti dovoljno široki da zadovolje poztrebe prolaza radnika u normalnim i izuzetnim situacijama ( evakuacija i spasavanje radnika i slično). Vrata i drugi prolazi iz prethodnog stava ne mogu biti uži od 70 cm. Spoljna vrata postavljaju se tako da se otvaraju u pravcu izlaza iz radne prostorije. Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, nivo poda sa vanjske strane vrata može biti samo za jednu stepenicu niži od nivoa sa unutrašnje strane. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 8 od 20 Ako u radnoj prostoriji postoji opasnost od požara ili eksplozije, vrata moraju biti izvedena od nezapaljivog materijala i moraju se otvarati prema vani u smjeru najbližeg izlaza. Velika pokretna vrata na halama, skladištima, garažama i sličnim prostorijama moraju se izvesti tako da se mogu jednostavno i lagano otvarati i zatvarati. Ako se vrata u prostorijama iz prethodnog stava koriste i za prolaz radnika, na njima se ugrađuju posebna vrata širine najmanje 70 cm. Član 51 Vrata s automatskim otvaranjem moraju se izvesti tako da se u slučaju nestanka energoije otvaraju ručno. 10. Saobraćajnice Član 52 Raspored unutrašnjig i vanjskih saobraćajnica mora odgovarati potrebama i namjeni saobraćaja. Saobraćajnice iz prethodnog stava projektuju se, izvode i održavaju tako da obezbjeđuju prenošenje predviđebih opterećenja i sigurno kretanje ljudi i transportnih sredstava. Član 53 Unutrašnje saobraćajnice izvode se tako da omogućavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja ljudi i vozila. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja ljudi i vozila postavljaju se saobraćajni znaci koji upozoravaju na mogućnost nailaska prevoznog sredstva, svjetlosni i zvučni signali, rampe i ograde u obliku rešetaka koje sprečavaju nesmotren izlazak pješaka na unutrašnje saobraćajnice. Ako se u krugu osnovne organizacije odnosno u radnim prostorijama kreću motorna vozila, na određenim mjestima postavljaju se saobraćajni znaci u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraćaja na javnim putevima. Član 54 Putevi za transport tereta i putevi za kretanje radnika izvode se tako da se što manje presijecaju i poklapaju. Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje radnika i željezničkog kolosijeka izrađuju se prelazni mostovi ili tuneli. Svi transportni putevi, prelazi i prolazi za radnike moraju biti slobodni, a za vrijeme noćnog rada dobro osvijetljeni. Član 55 Unutrašnje saobraćajnice, koje prolaze kroz radne prostorije postavljaju se u nivou poda prostorija. Gornja ivica šina kolosijeka koji prolazi kroz radnu prostoriju mora ležati u nivu poda radne prostorije i može odstupati najviše 1 cm iznad ili ispod nivoa poda. Okretnice za vagone moraju biti obezbijeđene od okretanja pri prelazu preko njih. Član 56 Putevi i saobraćajnice na otvorenom prostoru moraju imati odgovarajuće kanale sa slivnicima za oticanje površinske vode. Član 57 Otvori, jame i kanali, potrebni u tehnološkom procesu moraju biti pokriveni odgovarajućim poklopcima ili ograđeni čvrstim ogradama. Član 58 Pri kretanju motornih vozila u krugu osnovne organizacije, udaljenost između građevinskih objekata i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 75 cm i mora biti obilježena vidnim znacima. Visina objekata na unutrašnjim saobraćajnicama (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova mora biti za 50 cm veća od visine gabarita vozila predviđenih za kretanje tim saobraćajnicama, a širina kolskih prolaza mora iznositi najmanje po 50 cm, mjereno od bočnih rubova gabarita vozila. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 9 od 20 Član 59 Širina unutrašnjih saobraćajnica u krugu osnovne organizacije i u radnim prostorijama mora odgovarati vrsti i namjeni saobraćaja. Jednosmjerna saobraćajnica mora biti široka najmanje 3 m, a dvosmjerna najmanje 5 m. Član 60 U radnim prostorijama obezbjeđuju se slobodne površine za prolaz radnika, s tim da glavni hodnici moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni najmanje 1 m. Širina transportnih puteva u radnim prostorijama mora biti takva da omogući bezbijedan i lak transport materijala, dijelova i proizvoda. Širina transportnih puteva iz prethodnog stava ne može biti manja od 1.8 m i mora biti za 80 cm veća od širine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najčešće prevoze. Član 61 Transportni putevi moraju biti vidno obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima sa prečnikom glave od najmanje 5 cm, usađenim u nivou poda prostorije. Prolazi za čišćenje, održavanje I posluživanja oruđa za rad moraju biti široki najmanje 70 cm. U radnim prostorijama moraju se obezbijediti I posebno obilježiti slobodne površine potrebne za slaganje materijala I proizvoda u fazi obrade. Član 62 Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama i njihove saobraćajnice moraju biti izgrađeni od čvrstog materijala. Širina prilaza I transportnih puteva utovarno-istovarnim površinama ne smije biti manja od 3 m pri jednosmjernom, odnosno od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila. Prilazi utovarno-istovarnim površinama moraju sa obje strane imati pješačke staze širine najmanje 50 cm, s odgovarajućim proširenjima na krivinama. Član 63 Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama I transportnim putevima za motorna vozila postavčljaju se saobraćajni znaci, u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraćaja na putevima. Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama I transportnim putevima treba, po pravilu, da je jednostavno. Utovarno-istovarne površine za vrijeme noćnog rada moraju biti osvijetljene u skladu s jugoslovenskim standardima. Član 64 Ako posebnim propisima nije drugačije utvrđeno, širina transportnih puteva u skladištima mora iznositi najmanje: 1. 1.50 m u prostoriji koja nije šira od 15 m; 2. 2,40 m u prostoriji širine od 16 16 do 40 m; 3. 3 m u prostoriji širine od 41 do 80 m, ili dva puta širine po 7 m; 4. u prostoriji širine preko 80 m na svakih 40 m širine, po jedan put širine od 3m. Član 65 Ako posebnim propisime nije drugčije utvrđeno, na svakih 30 m dužine, skladišne prostorije moraju imati poprečne saobraćajnice širine najmanje 1,8m. Ako se roba uskladištava u regale ili palete, glavne saobraćajnice ne smiju biti uže od 1,5 m, a razmak između regala ne smije biti manji od 80 cm. Član 66 Uskladištena roba mora se udaljiti od zidova, međuspratnih konstrukcija, odnosno izlaza I hidranatanajmanje 80 cm, a od rasvetnih armature I grijačih tijela-najmanje 50 cm. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 10 od 20 Član 67 Prostor za uskladištenje mora biti obilježen linijom bijele boje, a transportni putevi linijom žute boje u širini od 5 cm. 11. Unutrašnja stepeništa Član 68 Unutrašnje stepenište u radnim prostorijama projektuje se I izvodi tako da obezbjeđuje propusnu moć u zavisnosti od broja koji se njim koristi za nesmetano izlaženje iz radnih prostorija. Član 69 Unutrašnje stepenište sa odmorištima (stepenišni put ili podest) mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta. Zabranjeno je na stepeništu voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje proctor izlaza. Na stepeništu I njegovom prilazu ne smiju se stavlljati stvari koje mogu da zbune radnike (ogledala, neobilježene providne ograde I razne dekoracije). Stepenište I njegovi prilazi moraju biti dobro osvijetljeni, po mogućnosti, prirodnim osvjetljenjem. Član 70 Širina stepenišnog kraka unutrašnjeg stepeništa između rukohvata I zida mora mora odgovarati broju radnika koji ih koriste I rasporedu prostorija u objektu, a ne može biti manja od 1,10 m. Stepenišni krak mora imati najmanje tri, ali ne više od 18 stepenica. Član 71 Širina odmorišta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina a dužina između stepenišnih krakova ne može biti manja od 1,10 m. Površina gazišta stepenica I odmorišta stepeništa ne smije biti klizava. U objektima namijenjenim za radne I pomoćne prostorije visina stepenica mora biti od 14 do 18 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm, u zavisnosti od njihove namjene. Na istom stepeništu, po pravilu, stepenice moraju biti jednake po visini I širini gazišta. Odstupanje u visini stepenica I šitini gazišta ne može biti veće od 2 cm. Član 72 U izuzetnim slučajevima, u radnim I pomoćnim prostorijama, može se izvesti kružno stepenište. Kružno stepenište mora biti tako projektovano I izvedeno da na njužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 10 cm. Kružno stepenište ne može se koristiti kao jedini izlaz za evakuaciju I spasavanje radnika. 11. Zaštitne ograde i rukohvati Član 73 Stepenište I stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom. Zaštitna ograda I rukohvat moraju biti postavljeni na cijeloj dužini kraka stepeništa. Član 74 Prolazi, prelazi. Radne platforme, galerije, mostovi I sva mjesta rada na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda prostorije sa kojih se može pasti, ograđuju se čvrstom zaštitnom ogradom. Površine elemenata zaštitne ograde moraju biti ravne I glatke. Član 75 Visina zaštitne ograde ne može biti manja od 100 cm, mjereno od poda. Zaštitna ograda I rukohvat na stepeništima postavljaju se na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta, mjereno vertikalno od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 11 od 20 Član 76 Popuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stubovi I umeci) mora biti konstruisana za ravnomjerno opterećenje ukupne površine ograde. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki, predvidiće se dovoljan broj međuprečki tako da njihov razmak ne bude veći od 25 cm. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku vertikalnih prečki, njihova međuspratna udaljenost ne može biti veća od 14 cm. 12. Vanjska stepeništa Član 77 Vanjsko stepenište koje se koristi za izlaz iz radnih prostorija projektuje se I izvodi tako da ga mogu koristititi svi radnici. Stepenište iz prethodnog stava mora imati zaštitnu ogradu visine od najmanje 1,00 m. Vanjsko stepenište, po pravilu, mora biti zaštićeno od atmosferskih padavina. Nezaštićeno stepenište mora se redovno čistiti I održavati. 13. Mostovi, rampe, radne platforme, glavni prolazi I pješačke staze Član 78 Premošćeni prelazi, radne platforme, utovarni mostovi I galerije, koje se koriste za prenos ili prevoz tereta, projektuju se I izuvode tako da su dovoljno široki I čvrsti za vrijeme korištenja. Podovi preko kojih se prenosi ili prevozi teret moraju biti ravni, obezbijeđeno od klizanja, a ako su postavljeni na visini većooj od 100 cm iznad poda ili tla, duž rubova sa otvorene strane moraju imati čvrstu zaštitnu ogradu visine od najmanje 100cm. Širina glavnog prolaza, radne platforme, odnosno mosta, preko se prenosi ili prevozi teret ne može biti manja od 1,60m. Član 79 Širina rampi mora odgovarati broju radnika koji ih koristi, ali ne može biti manja od 1,1m. Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorišta, a kod rampe sa nagibom od 10 do 17%, visina između odmorišta ne može biti veće od 4m. Rampe duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitne ograde I rukohvate, a rampe s nagibom do 10% ne moraju imati rukohvat. Nagib rampe u radnim prostorijama ne može biti veći od 40%. Nagib rampe između odmorišta ne može se mijenjati. 14. Vertikalni prilazi Član 80 Za prilaz na radne platforme, galerije i slično, gdje se poslovi obavljeju povremeno, mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso pod uglom većim od 75 stepeni prema horizontali. Prečke ljestava izrađuju se od okruglog željeza prečnika najmanje 1,6 cm. Prečke se zakivaju, odnosno zavaruju za stranice ljestava na udaljenosti koja ne može biti veća od 10 cm. Širina ljestava ne može biti manja od 45cm. Član 81 Ljestve veće od tri metra od sedme prečke ( oko 2 m od poda) moraju imati čvrstu leđnu zaštitu. Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza od lukova plosnatog željeza, s unutrašnjim promjerom od 70-80 cm, koji se pričvršćuju za stranice ljestava na razmaku koji ne može biti veći od 1,4m. Za vertikalne prolaze u halama gdje se mogu očekivati intervencije sa izolacionim i drugim aparatima za špašavanje, lukovi leđobrana moraju biti takvi da se nesmetano može proći sa aparatom za spašavanje. Lukovi moraju biti sigurno povezani vertikalama od pljosnatog željeza na razmaku koji ne može biti veći od 25 cm. Ljestve moraju biti čvrsto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom na razmacima od najmanje 3 m. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 12 od 20 Član 82 Ljestve se postavljaju paralelno sa zgradom, ili nekom drugom konstrukcijom. Ako ljestve nemaju leđobran, već je predviđrno da se radnici penju između ljestava i zida, razmak između ljestava izida mora iznostiti od 70-80cm. Na ljestvama koje su veće od 20 m na udaljenosti od 6-8m ugrađuju se odmorišta. Član 83 Rukohvati ljestava(stranice) za prilaženje rubovima radnih platformi, galerija, na krovove objekata i rukohvati ili stranice ljestava za prilaženje radnoj platformi moraju se produžiti najmanje 75cm iznad površine na koju su ljestve postavljene. Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1m iznad površine na koju su ljestve postavljene. 15. Pokretne stepenice Član 84 Pokretne stepenice (eskalatori) za prevoz radnika projektuju se i izvode u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz objekta u slučaju opasnosti. Pokretne stepenice ne mogu imati neprekinuti vertikalni put viši od jedene etaže(sprata). Član 85 Gazeća površina pokretnih stepenica u položaju u kome se koriste mora biti vodoravna, njihova širina mora biti najmanje 40cm, a najviše 1,1m, a dubina gazišta najmanje 38cm. Član 86 Pokretne stepenice s obje strane moraju imati čvrste ograde(balustrade) visine od 0.85-1,4 m. Ograde sa unutrašnje strane moraju biti glateke, sa glatkim rukohvatom sa gornje strane u obliku pokretne trake koja ima istu brzinu i smjer kretanja stepenica. Pokretne stepenice moraju imati uređaj za kočenje s mehaničkim djelovanjem koji u slučaju nestanka električne energije, zaustavlja stepenice bez obzira na smjer kretanja. 16. Prirodno i vještačko osvjetljenje Član 87 Prirodno I vještačko osvjetljenje radnih prostorija I radnih prostora izvan radnih prostorija, projektuje se, izvodi I održava u skladu sa propisima donesaenim na osnovu zakona. Član 88 Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje(prozore, staklena vrata, staklene pregrade, krovne svjetiljke I sl.). Raspored površina I broj otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se obavljaju u radnoj prostoriji. Ostakljene površine raspoređuju se tako da obezbjeđuju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije. Član 89 Otvori za prirodno osvjetljavanje raspoređuju se tako da se spriječi direktno upadanje sunčeve svjetlosti na mjesta rada. Ako se ne može spriječiti direktno upadanje sunćčeve svjetlosti na mjesta rada, upotrebljevaju se sredstva za zasjenjivanje (zastori, zavjese, brisoleji, premazivanje okana, nadstrešnice, podesne vrste stakla I dr.). Član 90 Ako se prirodnim osvjetljenjem ne može obezbijediti propisna osvijetljenost radnih prostorija, obezbjeđuje sae vješđtačko osvjetljenje u skladu sa jugoslovenskim standardima. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 13 od 20 Radne prostorije koje zbog tehnološkog procesa rad mogu biti u potpunosti ili djelimično prirpodno osvijetljene (prostorije bez prozora I svetlarnika), mogu se koristiti za rad samo ako je obezbijeđeno propisno vještačko osvjetljenje u skladu s prirodom tehnološkog procesa. U radnim prostorijama koje se istovremeno osvjetljavaju prirodnom I vještačkom svjetlošću, boja vještačkog osvjetljenja mora biti što sličnija prirodnoj svjetlostoi. 17. Temperatura, vlažnost i brzina kretanja vazduha Član 91 U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom periodu obezbijediti povoljni uslovi rada u pogledu temperature, vlažnosti i brzine kretanja vazduha. Član 92 Temperatura i vlažnost vazduha u radnim prostorijama obezbjeđuje se u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Član 93 Brzina kretanja vazduha u radnim prostorijama zavisi od vrste rada i tehnološkog procesa, a ne smije biti veća od 50 cm/s u zimskom periodu pri temperature vanjskog vazduha od 283 K(10 C), 60 cm/s pri prelaznom periodu pri temperature vanjskog vazduha 283 K(10 C) do 300 K (27 C), odnosno 80 cm/s u toplom periodu pri temperature vanjskog vazduha preko 300 K (27 C). 18. Zgrijavanje radnih prostorija Član 94 Radne prostorije u kojima se radnici zadržavaju stalno ili neprekidno duže od dva sata za vrijeme hladnog perioda moraju se zagrijavati. Član 95 Zagrijavanje radnih prostorija sa površinom poda do 500m2 u kojima se pri proizvodnji ne izdvajaju I ne koriste zapaljive ili eksplozivne materije može se obezbijediti pomoću peći na kruto ili tekuće gorivo, plin ili elejtričnu energiju. Član 96 Za zagrijavanje radnih prostorija sa površinom poda preko 500 m2 i radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdavajaju ili koriste zapaljive ili eksplozivne materije, bez obzira na njihovu površinu, mora se obezbijediti system centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim vazduhom is l). Centralno grijanje pomoću toplog vazduha ne smije se koristiti u radnim prostorijama u kojima zbog povećane temperature i brzine kretanja vazduha može doći do povećanog isparavanja otrovnih materija. Član 97 Zagrijavanje radnih prostorija predviđenih za administrativno-tehničke i njima slične poslove, konstrukcione i projektne biroe, kopirnice, sale za sastanke, sanitarne i pomoćne prostorije, obezbjeđuje se u skladu sa jugoslovenskim standardima. Član 98 Raspored grejnih tijela (radijatori, kaloriferi, peći is l.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji obezbijedi ravnomjerna temperature. U radnim prostorijama u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne materije na površini grejnih tijela, temperature ne može biti veća od 403 K (130 C). U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja prašina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna, na površini grejnih tijela, temperature ne može biti veća od 383 K (110 C). Grejna tijela, čija je temperature na površini tijela veća od 363 K (90 C) moraju biti zaštićena od slučajnog dodira. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 14 od 20 U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju zapaljive, eksplozivne ili otrovne prašine, gasovi i pare, temperature na površini grejnih tijela određuje se u zavisnosti od osobina i količine izdvojenih materija. Član 99 Temperatura toplog vazduha za zagrijavanje radne prostorije (pomoću kalorifera is l.) ne smije biti veća od 333 K (60 C) ako se vazduh dovodi sa visine veće od 3,5 m, mjereno od poda, odnosno veća od 313 K (40 C) ako se vazduh dovodi sa manje visine. 19. Radne prostorije s oruđima za rad kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature Član 100 Mjesta rada na kojima se rad obavlja sa oruđima koja stvaraju visoke ili niske temperature moraju biti na poseban način zaštićena od štetnog djelovanja visoke odnosno niske temperature (daljinsko upravljanje, toplotna izolacija, hermetizacija, ekranizacija is l.). Na mjestima rada iz prethodnog stava temperature zračenja ne smije biti veća od 313 K (40 C). Član 101 Hlađenje zagrijanih materija na može se obavljati u radnoj prostoriji, ako ne postoje uređaji za odvođenje oslobođene toplote odnosno ako se prostorija ne provjetrava na podesan način. Član 102 Kada se u radnim prostorijama obavlja rad sa oruđima koja se koriste za prenošenje ili prevoz rastopljenih užarenih masa, mjesta rada moraju biti zaštićena od toplotnih zračenja (pregrade, kabine is l.). Ako pri opsluživanju peći, na kojima su vrata odnosno poklopci otvoreni, toplotno zračenje prelazi dozvoljenu granicu utvrđenu propisima donesenim na osnovu zakona, mjesto rada mora boiti zaštićeno uređajem ili napravom za zaštitu od toplotnog zračenja(pregrada, vodena zavjesa is l.). Član 103 U radnim prostorijama gdje je temperature ispod 273 K (0 C) (u hladnjačama, ledarama, hemijskim postrojenjima is l). po pravilu, posluživanje oruđa za rad obavlja se na mehanizovan pogon. Ako se posluživanje oruđa za rad iz prethodnog stava obavlja ručno, moraju se obezbijediti posebne prostorije za povremeno zagrijavanje radnika. 20. Provjetravanje radnih prostorija Član 104 U radnim prostorija mora se obezbijediti prirodno ili vještačko provjetravanje u zavisnosti od vrste, jačine i izvora zagađenja. Član 105 Provjetravanje prirodnim putem dopušteno je u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi in e dolazi do stvaranja i kondenzovanja vodene pare, velike toplote, štetnih para, gasova, dimova, magle i prašine. Ako s eradne i pomoćne prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorske okne ili otvore na zidovima i stropovima, otvori moraju biti opremljeni uređajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije. Broj, veličina, raspored i položaj prozorskih okana i otvora za prirodno provjetravanje mora da obezbjeđuje izmjenu vazduha i mikroklimatske uslove u ljetnom i zimskom periodu sa normativima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona. Član 106 U radnim prostorijama za obavljanje administrativnotehničkih i njima sličnih poslova, konstrukcionim i projektnim biroima, kopirnicama, salama za sastanke i pomoćnim prostorijama, mora se obezbijediti odgovarajući broj izmjena vazduha u toku jednog sata prema sljedećim normativima: 1. 1 izmjena / sat u garderobama, umivaonicima i kopirnicama; “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 15 od 20 2. 1,5 izmjena/sat u prostorijama za obavljanjeadministrativnih, stručnih i njim asličnih poslova, konstrukcionim i njima sličnim biroima; 3. 2 izmjene / sat u prostorijama za ličnu higijenu žena, trpezarijama i prostorijama za povremeno zagrijavanje radnika; 4. 3 izmjene / sat u salama za održavanje sastanaka; 5. 4 izmjene / sat u nužnicima; 6. 5 izmjena / sat u kupatilima. Član 107 Radne prostorije koje se zbog tehnološkog procesa ne mogu u potpunosti ili djelimično prirodno provjetravati (prostorije bez prozora, otvora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad: 1. ako klimatski uređaji stalno održavaju temperature, vlažnost i brzinu kretanja vazduha u granicama propisanim jugoslovenskim standardom; 2. ako je odgovarajućim uređajima odnosno mjerama zaštite omogućeno da koncentracija štetnih gasova, para i prašine bude u granicama propisanim jugoslovenskim standardima. Član 108 Vazduh za vještačko provjetravanje radnih prostorija odnosno vazduh za zagrijavanje kojim se istovremeno vrši i provjetravanje radnih prostorija ne smije sadržavati prašinu, dim, štetne gasove, neugodne mirise is l. Ubacivanje i izbacivanje vazduha pri vještačkom provjetravanju radnih prostorija mora biti tako da koncentracija zagađenja vazduha u zoni disanja radnika ne prelazi maksimalno dopuštene koncentracije štetnih gasova, para, magle i prašine (MDK). Ako svježi vazduh nije dovoljno čist, prije dovođenja, u radnu prostoriju mora da se pročisti putem posebnih uređaja (filtera, klimatskih uređaja is l). Otvori za dovođenje vazduha zaštićuju se od prodiranja stranih tijela žičanom mrežom, žaluzinama is l. Član 109 U radnim prostorijama sa normalnim mikroklimatskim uslovima, vještačkim provjetravanjem moraju se obezbijediti količine svježeg vazduha po zaposlenom radniku: 1. 30 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 m3 slobodnog vazdušnog prostora; 2. 20 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 do 40 m3 slobodnog vazdušnog prostora; 3. 40 m3/sat za radne prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje; Ako u radnim prostorijama zbog tehnološkog procesa ne postoje normalni mikroklimatski uslovi (razna zagađenja, štetna isparavanja, visoke temperature, vlaga is l) količina vazduha za vještačko provjetravanje određuje se u zavisnosti od stepena zagađenja vazduha, vlage, temperature i drugih štetnih faktora. Član 110 Na izvorima zagađenja vazduha u radnim prostorijama moraju biti postavljeni uređaji kojima se zagađeni vazduh neposredno odvodi sa mjesta nastajanja. Pri tehnološkim propisima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih materija, uređaj iz prethodnog stava mora biti snavbdjeven rezervnim motorom koji će se koristititi u slučaju kvara na pogonskom motoru. Član 111 U radnim prostorijama, u kojima se pri tehnološkom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati zapaljive odnosno eksplozivne smjese, pritisak vazduha snižava se pomoću posebnog ventilacionog uređaja. Član 112 Pri provjetravanju, vazdušnom zagrijavanju i klimatizaciji radnih prostorija dopušteno je korištenje recirkulacionog vazduha, ako taj vazduh ne sadrži neugodne mirise ili zapaljive odnosno eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem takvog vazduha u radnu prostoriju neće biti prekoračene dopuštenegranice propisane jugoslovenskim standardima o maksimalno dopuštenoj koncentraciji štetnih gasova, para, magle i prašine (MDK). “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 16 od 20 Član 113 Radne prostorije, u kojima može doći do iznenadnog razvijanja velikih količina otrovnih, lako zapaljivih, ili eksplozivnih isparenja, moraju boiti opremljene, pored uređaja za redovno provjetravanje prostorije, i posebnim uređajima za provjetravanje koji automatski stupaju u dejstvo kad se prekorači dopuštena granica propisana jugoslovenskim standardima o maksimalno dopuštenim koncentracijama štetnih gasova, pare, magle i prašine (MDK). 21. Buka i vibracije Član 114 Građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije u kojima će se smjestiti oruđa za rad sa izvorima buke ili u koje će buka dopirati izvana, projektuju se u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i jugoslovenskim standardima u zavisnosti od vrste, osobina i uslova tehnološkog procesa. 22. Štetna zračenja Član 115 Pri projektovanju građevinskih objekata namijenjenih za radne i pomoćne prostorije u kojima će se javljati štetna zračenja (infracrvena, ultravioletna, jonizirajuća), ultrazvuk, ili jaka magnetska polja, primjenjuju se mjere zaštite na radu utvrđene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. 23. Pomoćne prostorije Član 116 Pomoćne prostorije (garderobe, kupatila, umivaonici, i druge prostorije za ličnu higijenu radnika, prostorije za spremanje i uzimanje hrane, za pušenje, prostorije za ličnu higijenu radnica; prostorije za povremeno zagrijavanje radnika, nužnici, pisoari, prostorije za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i zaštitnih sredstava i dr) smještaju se, po pravilu, u posebne građevinske objekte u blizini radnih prostorija ili u anekse uz radne prostorije. Pomoćne prostorije mogu se smještati u građevinske objekte namijenjene za radne prostorije, ako to priroda proizvodnog procesa i sanitarno-higijenski uslovi dozvoljavaju. Član 117 Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati svojoj namjeni, a visina ne može biti manja od 2,50 m. Član 118 Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na projektovanje, izvođenje i održavanje radnih prostorija, primjenjuju se in a pomoćne prostorije iz člana. 116 stav1. ovog pravilnika (podovi, zidovi, stropovi, krovovi, zagrijavanje, provjetravanje, osvjetljenost, izvođenje instalacija i dr.). 24. Garderoba Član 119 Za smještaj lične i zaštitne odjeće i obuće radnika obezbjeđuju se garderobe i to: posebno za radnike, a posebno za radnice. U izuzetnim slučajevima garderobe mogu bit i zajedničke. Ako je broj radnika manji od 20 i ako su poslovi takve prirode da ne zahtijevaju da ne zahtijevaju obavezno korištenje kupatila, za smještaj lične i zaštitne odjeće radnika mogu se koristiti i hodnici odnosno radne prostorije. Za smještaj lične i zaštitne odjeće i obuće radnika koji obavljaju poslove sa otrovnim i zaraznim materijama, kao i materijama sa neugodnim i štetnim mirisima, moraju se obezbijediti posebne prostorije neposredno uz radne prostorije. Član 120 Garderobe se projektuju, izvode i održavaju u zavisnosti od stepena zagađenosti, mjesta rada i vrste i prirode poslova koje radnici obavljaju i to: 1. za čiste poslove kod kojih postoje normalni uslovi rada, kao što su administrativni, trgovinski, časovničarski, finomehaničarski, graverski, krojački id r. mogu se izvesti garderobe sa vješalicama; “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 17 od 20 2. za prljave poslove kod kojih se u procesu rada razvija prašina koja nije izrazito štetna po zdravlje (tekstilna industrija, kudeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, bojadisarske, bravarske, limarske, mehaničarske radionice is l.) za čuvanje i držanje lične i zaštitne odjeće i obuće obezbjeđuju se jednostruki garderobni ormari; 3. za poslove kod kojih se u procesu rada razvijaju prašina, gasovi ili pare, izrazito štetni po zdravlje radnika(rad sa olovom, živom, parom, kiselinom, na izradi akumulatotra is l.) obezbjeđuju se dvostruki garderobni ormari. Ako se radnicima koji obavljaju te poslove, svakodnevno obezbjeđuje čista zaštitna odjeća, za čuvanje lične odjeće mogu biti jednostruki garderobni ormari. 4. za poslove koji se obavljaju sa otrovima, zaraznim i štetnim materijama obezbjeđuju se posebne garderobne prostorije sa dvostrukim garderobnim ormarima za ličnu i zaštitnu odječu i obuću, 5. za poslove koji se obavljaju u vlazi, kod kojih se u procesu rada ne razvija prašina, para ili gasovi (ledare, tvornice prehrambenih artikalapraonice – i sl.) obezbjeđuju se garderobe sa uređajem za sušenje odjeće i obuće; 6. za poslove koji se obavljaju u vlazi i pri kojima se razvijaju meterije štetne po zdravlje radnika (hemijska industrija is l.), obezbjeđuju se posebne garderobe za ličnu, a posebne za zaštitnu odjeću i obuću, s tim što garderoba za zaštitnu odjeću i obuću moraju imati i uređej za sušenje. Član 121 Za radnike koji su izloženi vlazi ili void u tolikoj mjeri da se njihova zaštitna odjeća i obuća ne može osušiti u toku šest sati u garderobama sa običnim ormarima, odnosno sa sistemom vješalica, instaliraju se uređaji koji omogućavaju sušenje odjeće i obuće. U tu svrhu mogu se koristititi komore za sušenje, ormari s cirkulacijom toplog i suhog vazduha i slično. Temperatura toplog vazduha za sušenje zaštitne odjeće i obuće ne smije prelaziti 313K(40 C). Član 122 Garderobni ormari izrađuju se i opremaju tako da ispunjavaju slijedeće uslove: 1. da imaju visinu najmanje 1,8m, a dubinu i širinu najmanje 35 cm; 2. da su izrađeni na nogarima visokim 15 cm odnosno da su smješteni na fiksnu podnožje visoko 15 cm, 3. da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju; 4. da su obojeni zaštitnom bojom; 5. da s unutrašnje strane imaju vješalice ili druga odgovarajuća sredstva za vješanje odjeće; 6. da u gornjem dijelu imaju police visine 30 cm; 7. da u donjem dijelu imaju odjeljak (police) za obuću; 8. da imaju brave koje se zaključavaju; Dvostruki garderobni ormari moraju biti izvedeni kao i jednostruki, osim širine koja ne može biti manja od 70 cm, a pregrada koja ih dijeli poširini na dva dijela mora biti tako izvedena da lična odjeća ne dolazi u dodir sa zaštitnom odjećom. Član 123 Ako je u prostorijama predviđen smještaj odjeće za više od 50 radnika, slobodni prolaz između garderobnih ormara mora biti najmanje od 100cm. Garderobne prostorije opremaju se klupama, ogledalima, pepeljarama i korpama za otpatke. 25. Kupatila Član 124 Za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do pljanja, kvašenja tijela i odjeće, znojenja, pojava velikih količina prašine ili neugodnih mirisa, koji rade sa otrovima, zaraznim ili jonizirajućim materijama, kao i radnike koji učestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se obezbijediti kupatila. Kupatila se projektuju, izvode i održavaju posebno za radnike, a posebno za radnice. Član 125 U kupatilima se obezbjeđuje toplai hladna voda, predprostor za prilagođavanje temperature i proctor za presvlačenje koji omogućuje da odjeća i obuća radnika bude zaštićena od prskanja vodom. Temperatura vazduha za vrijeme upotrebe kupatila ne može biti niža od 298K(25C). Podovi i zidovi kupatila izrađuju se od materijala koji ne propuštaju vodu i koji se lako čiste. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 18 od 20 Član 126 Broj tuševa u kupatilu određuje se u zavcisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni, i to: 1. jedan tuš za najviše 5 radnika ako se u procesu rada javlja prašina, štetne materije, neugodni mirisi,jako znojenje ili dolazi do kvašenja odjeće(termička obrada metala, pečenje plastičnih materijala, lijevanje metala, transportni radovi sa teretima u rastresitom stanju, transport sirovih koža, u mlinskoj industriji, prerada ribe, obrada drveta, bojenje i špricanje is l.); 2. jedan tuš za najviše 10 radnika, ako se obavljaju poslovi prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala(proizvodnja kruha i tjestenina, mesnih proizvoda is l.). Kod obavljanja poslova koji isu navedeni u prethodnom stavu obezbjeđuje se 1 tuš na najviše 20 radnika. Član 127 U kupatilima tuševi se mogu postavljati grupno ili pojedinačno. Ako je tuš postavljen u kabini širina i dužina kabine ne može biti manja od 90x90cm. Član 128 U zajedničkim kupatilima sa tuševima mora se predvidjeti odgovarajući predprostor za odlaganje odjeće i obuće, odnosno za sprečavanje nagle promjene temperature u prostoriji. 26. Umivaonici Član 129 Umivaonici, po pravilu, treba da budu smješteni u posebne prostorije povezane sa garderobom i to posebno za radnike, a posebno za radnice. Ako to process rada dopušta, umivaonici se mogu smjestiti i u radne prostorije. Član 130 Umivaonici se projektuju, izvode i održavaju tako da ispunjavaju uslove u pogledu broja slavina, obezbjeđenja hladne i topple vode, materijala od koga su izrađeni i obezbjeđenja sredstava ili uređaja za sušenje ruku u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika. Član 131 Broj slavina u umivaonicima određuje se u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni i to: 1. jedna slavina za najviše 50 radnika za poslove na kojima nema štetnosti(administrative, tehnički i njima slični poslovi); 2. jedna slavina za najviše 20 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jačeg znojenja, pojave prašine ili vlage, kvašenja odjeće i ruku; 3. jedna slavina za najviše 15 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odjeće, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih količina prašine; 4. jedna slavina za najviše 10 radnika ako se pri obavljanju poslova izdvajaju štetne materije i neugodni mirisi, dolazi do jonizirajućih zračenja ili zagađuje odjeća. 27. Prostorije za ličnu higijenu radnika Član 132 U građevinskom objektu sa radnim prostorijama u kojima su zaposlene radnice na poslovima pri čijem vršenju dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, velikih količina prašine ili neugodnih mirisa, koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajućim materijama koje rade u procesu prerade prehrambenih proizvoda, ili izrade sterilnih meterija, mora se obezbijediti posebna prostorija sa toplom i hladnom vodom za ličnu higijenu radnica. Prostorija iz prethodnog stava mora biti odvojena od drugih prostorija predprostorom i opremljena posebnim kabinamapovršine najmanje1,5m2 i umivaonicima za pranje ruku, te smještena u neposrednoj blizini nužnika, po pravilu, što bliže mjestu rada radnica. Broj kabina određuje se prema broju zaposlenih radnica, a najmanje po jedna kabina na svakih 50 zaposlenih radnica, ako broj zaposlenih radnica ne prelazi 300.Na svakih daljnjih 100 zaposlenih radnica mora se obezbijediti još najmanje po jedna kabina. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 19 od 20 Kabine iz stava 2. ovog člana moraju imati odgovarajuću opremu koja služi za održavanje lične higijene(bide, stolić,ogledalo, higijenska posuda za otpadke i potrošni material). 28. Nužnici Član 133 Nužnici se projektuju, izvode i održavaju, po pravilu, posebno za radnike a posebno za radnice. U višespratnim građevinskim objektima nužnici se obezbjeđuju na svakom spratu. U građevinskom objektu u kome su radne prostorije, udaljenost nužnika od najudaljenijeg mjesta rada ne može biti veća od 100 m, a ako se nužnici nalaze izvan građevinskog objelkta ta udaljenost ne može biti veća od 200m. Član 134 Broj nužnika u građevinskom objektu u kome su radne prostorije, određuje se prema broju zaposlenih radnika. Za najviše 30 radnika odnosno 20 radnika mora se obezbijediti po jedan nužnik, a uz nužnik za radnike i jedan pisoar. Nužnici se obezbjeđuju u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Površina poda kabine ne može biti manja od 90 cmx120cm. Član 135 U građevinskom objektu u kome su smještene radne prostorije nužnici moraju imati predprostore sa vratima koja se sama zatvaraju i uređaj za vodeno ispiranje. Predprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom(lavaboom) na njaviše četiri nužnika. Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju. Nužnik mora imati vrata koja se zatvaraju sa unutrašnje strane. Pored glavne opreme nužnika, koja se sastoji od školjke i uređaja za vodeno ispiranje, kabina nužnika mora se opremiti i napravom za toaletni papir, zidnom vješalicom ili klinom. Član 136 Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske školjke i uspravni pisoari. Pisoari moraju biti izrađeni od materijala koji se lako pere. Dužina panel pisoara, mora odgovarati broju zaposlenih radnika, tako da se obezbjjedi dužina zida od 60cm za najviše 30 radnika. Panelpisoari koji predstavljaju ravni dio zida moraju biti izrađeni od materijala koji jeotporan na mokraću. Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj dužini. Žljeb za odvod vode mora se postaviti ispod nivoa poda i imati lagani pad prema slivniku. 29. Prostorije za uzimanje hrane Član 137 Ako u građevinskim objektima postoje posebne prostorije za uzimanje hrane (trpezarije), njihova veličina odnosno površina i broj stolova moraju odgovarati broju zaposlenih radnika, rasporedu smjena i drugim uslovima. Član 138 U građevinskim objektima namijenjenim za radne prostorije u kojima se obavljju poslovi pri kojim dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, pojave velikih količina prašine ili neugodnih moirisa, za radnike koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajućim materijama, kao i za radnike koji učestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade streilnih materija, moraju se predvidjeti i obezbijediti posebne prostorije za uzimanje hrane. Ispred prostorije za uzimanje hrane postavljaju se umivaonici sa tekućom, a po potrebi, i toplom vodom. Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju imati odgovarajuću ventilaciju. 30. Prostorije za pušenje Član 139 Ako je zbog prirode procesa rada zabranjeno pušenje u radnim prostorijama i u krugu osnovne organizacije, moraju se predvidjeti posebne prostorije za pušenje. “Službeni list SRBiH” broj: 05/88 20 od 20 Veličina prostorija za pušenje zavisi od broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni. Prostorije za pušenje moraju imati odgovarajuću ventilaciju, izvedenu tako da ista obezbjeđuje što povoljnije uslove u pogledu čistoće vazduha id a su opremljene sa dovoljnim brojem pepeljara. III – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 140 Postojeći građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije i radne prostore moraju se uskladiti sa opštim mjerama zaštite na radu propisanim ovim pravilnikom u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Odredbe člana 12. stav 1. tačka 3. ovod pravilnika ne odnosi se na radnhe prostorije sa proizvodnim procesima koje su već izgrađene, ili čija je izgradnja otpočela u 1987. godini, pod uslovom da se u tim prostorijama obezbijede odgovarajući uslovi rada drugim mjerama zaštite na radu(površina prostorija, kubatura vazduha, ventilacija id r.). Član 141 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije(“Službeni list SFRJ” br.27/67, 29/67 i 41/68) preuzete kao odredbe republičkih propisa(član 118. tačka 21. Zakona o zaštiti na radu. Član 142 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu S RBiH”. Broj:08-17-724 14.februara 1988.godine Predsjednik Sarajevo Republičkog komiteta za rad i zapošljavanje Mr Mato Pačak. s.r.
Pravilnik o posebnim mjerama i normativima zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 47/70 29.10.1970 zaštita na radu,koža Na osnovu člana 52. stav 4, u vezi sa članom 41. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SFRJ", br. 15/65 i 28/66), u saglasnosti sa saveznim sekretarom za privredu, Savezni savet za rad propisuje Pravilnik o posebnim merama i normativima zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože Pravilnik je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 47/70 od 29.10.1970. godine. Vidi: čl. 69. tač. 21. Zakona - RS, 42/91-1649. I OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se posebne mere i normativi zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože. Član 2. Pod preradom i obradom kože i krzna, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se sve tehnološke operacije i radovi kojima se sirova koža pretvara u učinjenu kožu ili krzno. Pod obradom kožnih otpadaka (mešine, dlake, rogova i dr.), u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se sve tehnološke operacije i radovi pri skidanju, konzerviranju i uskladištenju otpadaka do njihovog otpremanja odnosno prerañivanja u lepilo i druge proizvode. Član 3. Na oruña za rad i ureñaje kojima se vrše tehnološke operacije i radovi iz člana 2. ovog pravilnika primenjuju se opšte mere i normativi zaštite na radu propisani Pravilnikom o opštim merama i normativima zaštite na radu na oruñima za rad i ureñajima ("Službeni list SFRJ", br. 18/67), ako ovim pravilnikom nije drukčije odreñeno. Član 4. Na odreñivanje lokacije za izgradnju grañevinskog objekta za vršenje tehnoloških operacija i radova iz člana 2. ovog pravilnika (skladišta sirove kože, kožare i krznare), kao i na izgradnju radnih i pomoćnih prostorija, vodovoda, kanalizacije i mesta za odstranjivanje otpadaka kože, primenjuju se opšte mere i normativi zaštite na radu propisani Pravilnikom o opštim merama i normativima zaštite na radu za grañevinske objekte namenjene za radne i pomoćne prostorije ("Službeni list SFRJ", br. 27/67, 29/67 i 41/68), kao i druge mere zaštite odreñene posebnim propisima o zaštiti od požara, zagañivanja vode i vazduha i sl., ako ovim pravilnikom nije drukčije odreñeno. Član 5. Zabranjena je obrada koža od životinja za koje nadležni veterinarski organ nije izdao potvrdu da su zdrave odnosno da nisu zaražene. Član 6. Na obradi kože (transport u skladištima sirove kože, rad na mašinama, rad u sušarama, rad na bojenju i lakiranju kože) mogu se zapošljavati samo telesno zdrava lica koja su navršila 18 godina života i koja su stručno osposobljena za takve poslove. II POSEBNE MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU 1. Prostorije za uskladištenje sirove kože i otpadaka i prostorije za sušenje sirove kože Član 7. Prostorija za uskladištenje sirove kože (skladište) mora biti smeštena u zgradi čiji su zidovi i tavanica izgrañeni od čvrstog materijala. Član 8. Zidovi i tavanice prostorija za uskladištenje sirove kože moraju biti glatki i izgrañeni od materijala pogodnog za krečenje. Zidovi do visine od 2 m iznad poda moraju biti izrañeni od materijala odnosno obloženi ili presvučeni materijalom koji ne propušta vodu i koji se može lako prati i dezinfikovati (keramičke pločice, cementna glazura, masna boja i sl.). Član 9. Podovi prostorija za uskladištenje sirove kože i otpadnih materijala (rogova, kostiju, papaka i sl.), kao i drugih prostorija u kojima se s obzirom na prirodu posla razliva voda, moraju biti izrañeni od vodonepropusnog materijala tako da se mogu lako čistiti i prati. Ivice podova i uglovi zidova moraju biti izvedeni zaobljeno, a pod mora imati nagib prema slivniku. Otvori slivnika za otpadne vode moraju, radi čišćenja, imati lako pristupačne rešetke i sifone. Član 10. Prozori i drugi otvori na prostorijama za uskladištenje sirove kože moraju imati guste mreže, radi sprečavanja pristupa insektima u takve prostorije. Član 11. Prostorije za uskladištenje soljene sirove kože i prostorije za uskladištenje suve sirove kože moraju biti meñusobno odvojene. Član 12. Prostorija za sušenje sirove kože (sušara) treba, po pravilu, da bude odvojena od ostalih radnih prostorija, ako odvoñenje zagañenog vazduha nije efikasno obezbeñeno. Član 13. Posebne prostorije, odvojene od ostalih prostorija, moraju se obezbediti i za: smeštaj sirovih koža, soli i drugih pomoćnih sredstava za reduciranje bihromata, otrovnih, jetkih i nagrizajućih materija (hemikalija) ili lako zapaljivih materijala, topljenje masti, zagrevanje lakova i dr., stapanje natrijum sulfida, a, po potrebi, i za druge namene zavisno od specifičnosti tehnoloških operacija. Član 14. Uskladištenje sirovih koža ne sme se vršiti u proizvodnim prostorijama. Član 15. Materijal za pakovanje, koji će se ponovo upotrebiti, mora se odmah posle raspakivanja sirovih koža dezinfikovati rastvorom hlornog kreča ili drugim dezinfekcionim sredstvom. Odbačeni i nepotrebni materijal (užeta od slame, like i sl.) i smeće koji ostaju posle raspakivanja sirovih koža, moraju se odmah spaliti. Član 16. Podovi prostorija za uskladištenje sirove kože moraju se najmanje jedanput nedeljno prati. Krečenje zidova i tavanica prostorija iz stava 1. ovog člana mora se vršiti najmanje dva puta godišnje. Podovi prostorija iz stava 1. ovog člana, kao i zidovi takvih prostorija do visine 2 m, moraju se dezinfikovati uvek kad se takve prostorije isprazne. Dezinfekcija cele prostorije mora se na navedeni način vršiti najmanje dva puta godišnje. Član 17. Ako sirove kože potiču od stoke zaklane bez pregleda od strane nadležnog veterinarskog organa, moraju se, u smislu člana 43. stav 1. Osnovnog zakona o merama za unapreñivanje stočarstva i o zdravstvenoj zaštiti stoke ("Službeni list SFRJ", br. 16/65), smestiti u posebnu prostoriju predviñenu za tu namenu dok taj organ ne donese odluku o daljem postupku sa takvim kožama. Član 18. Otpaci (rogovi, kosti, papci i dr.) mogu se privremeno smeštati u potpuno odvojene prostorije, s tim da se što pre a najmanje jedanput u toku meseca otpreme na dalju preradu. Prostorije za otpatke iz stava 1. ovog člana moraju biti izgrañene i opremljene kao i prostorije za uskladištenje sirove kože. Član 19. Podovi prostorija iz člana 18. ovog pravilnika moraju se redovno prskati rastvorom karbolne kiseline ili drugim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom, radi sprečavanja truljenja. Prostorije iz stava 1. ovog člana moraju, po potrebi, imati ureñaje za veštačko (prinudno) provetravanje. Član 20. Otpaci koji nastaju prilikom obrade kože (mešina i sl.) a podložni su truljenju, moraju se što češće a najmanje jedanput u toku smene iznositi iz radnih prostorija i do otpremanja smeštati u posebno ozidane komore ili jame. Komore ili jame iz stava 1. ovog člana moraju biti što udaljenije od radnih prostorija i moraju se redovno prazniti odnosno iz njih se moraju otpaci iz stava 1. ovog člana redovno otpremati. Član 21. Na uočljivom i vidnom mestu u prostoriji za uskladištenje sirove kože mora biti istaknuto pismeno uputstvo za rad, kojim se odreñuje postupak pri radu sa kožama i otpacima, vreme i način dezinfikovanja takve prostorije i mere koje treba preduzeti u slučaju ozleda pri radu. 2. Prostorije za štavljenje i preradu kože Član 22. U prostorijama za štavljenje i preradu kože u kojima se zimi odnosno za vreme hladnih dana razvija velika količina vodene pare koja nastaje od tople vode i vodenih rastvora, moraju se obezbediti propisani mikroklimatski uslovi i sprečavati kondenzovanje pare na zidovima i tavanicama. Zamagljivanje prostorija iz stava 1. ovog člana, po pravilu, se sprečava zatvaranjem odnosno pokrivanjem izvora pare (gde god je to moguće) i odvoñenjem pare, magle i isparenja posebnim usisnim ureñajem izvan prostorije. Protiv zamagljivanja mogu se primenjivati i druge tehničke mere, kao npr. održavanje odgovarajućeg nivoa temperature u prostoriji ubacivanjem toplog vazduha, toplotnom izolacijom objekta i dr. Član 23. Prostorije u kojima se vrši močenje, luženje, štavljenje i sl., moraju se svakodnevno čistiti i prati. Zidovi prostorija u kojima se sirova koža ispira i omekšava u vodi moraju se prati i odgovarajućim dezinfekcionim rastvorom. Član 24. Na radnim mestima na kojima se vrši prerada kože ne smeju se skupljati veće količine otpadaka (mesina i dr.). Ova mesta moraju biti održavana tako da su obezbeñena od klizanja. Član 25. Pripremanje i doziranje hemijskih i drugih sredstava za preradu kože i krzna mora se vršiti na za to pogodnom mestu i na način koji nije štetan po zdravlje radnika (korišćenjem usisnih ureñaja, gasnih maski i sl.). 3. Jame i kanali Član 26. Jame koje su ugrañene u prostorije za močenje, luženje, štavljenje i slične tehnološke operacije, moraju biti natkrivene ili moraju imati ivice visine najmanje 20 cm iznad poda prostorije. Ivice jama koje se nalaze ispod rotacionih buradi moraju biti ograñene ogradom visine najmanje 10 cm. Takva ograda mora imati posebne otvore radi oticanja razlivene tečnosti u jamu. Član 27. U jame, u kojima se mogu pojaviti otrovni, omamljujući ili eksplozivni gasovi i pare, ne sme se ulaziti bez prethodnog provetravanja jame ili otklanjanja opasnosti na neki drugi proveren i siguran način. Ako se u jami iz stava 1. ovog člana moraju hitno izvršiti neki kratkotrajni radovi spuštanjem radnika u jamu, moraju se preduzeti mere štite života i zdravlja radnika, i to: radnik koji se spušta u jamu mora biti vezan užetom, a drugi radnik mora izvan jame pridržavati uže i nadzirati rad prvog; slobodni kraj užeta mora biti vezan da ne bi pao u jamu. Pušenje i prilaz jami sa otvorenom vatrom je zabranjeno. Član 28. Pri čišćenju i drugim radovima u jamama, odvodnim kanalima i na drugim mestima na kojima se pojavljuju otrovi, omamljujući i eksplozivni gasovi i pare, mora se prethodno obezbediti primenjivanje mere zaštite predviñene u članu 27. ovog pravilnika, kao i drugih odgovarajućih mera lične zaštite radnika (upotreba gas-maske i dr.). Član 29. Radnici koji rade na čišćenju podzemnih kanala i jama u kojima se skupljaju ili slivaju otpadne vode, moraju biti opremljeni odgovarajućim ličnim zaštitnim sredstvima za zaštitu disajnih organa (maskama, izolacionim aparatima i dr.) i za zaštitu protiv ostalih štetnih uticaja. Radove iz stava 1. ovog člana moraju vršiti uvek zajedno najmanje dva radnika uz prethodno primenjivanje zaštitnih mera predviñenih u čl. 27. i 28. ovog pravilnika. Član 30. Odvodni kanali u prostorijama iz člana 22. ovog pravilnika moraju biti izvedeni tako da se voda sa podova sliva u njih bez zaustavljanja. Slivnik na kanalu u prostoriji u kojoj se skida mesina mora imati rešetku za zadržavanje mesine. Poklopci na kanalu i slivnici moraju biti izvedeni tako da ne propuštaju isparenja i vodene pare (pomoću sifona i sl.). 4. Rotirajuće bačve Član 31. Rotirajuće bačve moraju biti izgrañene odnosno zaštićene tako da ne ugrožavaju radnika pri radu (zaštitna ograda, oklop i sl.). Zaštitna ograda, postavljena na strani prilaza bačvi, mora imati visinu najmanje 1,30 m iznad poda radne prostorije. Ova ograda mora biti takva da se može lako, bez teškoća, skidati i ponovo nameštati. Pre puštanja rotacionih buradi u pokret, ograde se moraju uvek postaviti na svoje mesto. Konstrukcija zaštitne ograde mora biti izvedena tako da se bačva ne može staviti u pokret dok se ograda ne postavi na svoje mesto (električnim kontaktorom i sl.). Član 32. U rotirajućim bačvama i polubačvama ne smeju se upotrebljavati lakozapaljivi rastvarači (benzin, špirit i sl.) radi odmašćivanja. Ako se, izuzetno, takva sredstva koriste, moraju se preduzeti odgovarajuće mere zaštite protiv eksplozije i požara. Član 33. Ako rotirajuća bačva ima rešetkasta vrata kroz koja može otpadna voda za vreme rotacije oticati, mora se ispod nje na podu staviti naprava za prikupljanje i oticanje otpadne vode. 5. Skidanje dlake, mesine i okrajaka Član 34. Pri ručnom skidanju dlake i mesine, kao i pri obrezivanju okrajaka, otpaci se moraju skupljati u odgovarajuću posudu i povremeno uklanjati na za to odreñeno mesto, da bi se otklonila klizavost poda. Član 35. Ručice odnosno drške noževa za obrezivanje okrajaka, kao i za skidanje dlake i mesine, moraju na strani noža imati proširenje odnosno kožni štitnik, koji sprečava skliznuće ruke radnika prema oštrici noža. Član 36 Mašine sa rotirajućim valjcima na kojima su oštri ili tupi noževi (za skidanje dlaka i mesine, ceñenje, izravnavanje i dr.) moraju biti obezbeñene od zahvata ruke radnika i povreñivanja noževima, i to na jedan od načina propisanih za mašine za završnu obradu kože sa valjcima. Postolje na kom radnik stoji pri opsluživanju mašine iz stava 1. ovog člana mora biti izrañeno tako da omogućava oticanje vode, dlaka, mesine i sl. i sprečava klizanje radnika (drvene ili čelične letve i dr.). Član 37. Na radna mesta obrezivanja i formiranja kože električnim makazama, zbog mogućnosti zahvata prstiju od noža koji rotira i nemogućnosti primenjivanja efikasne mehaničke zaštite, moraju se postavljati vešti i za takav posao dobro obučeni radnici. 6. Mašine za cepanje i izravnavanje kože Član 38. Na mašini za cepanje kože i mokro šišanje krzna mora se pokriti onaj deo noža koji se ne koristi za rezanje. Mesto ulaza kože u mašinu mora biti zaštićeno tako da prsti radnika koji opslužuje mašinu ne mogu dospeti meñu valjke odnosno na nož mašine. Član 39. Uvlačenje kože u mašinu za cepanje kože mora se vršiti samo pomoću podesnog alata (drvenih štapića i sl.). Član 40. Na mašini za struganje kože pomoću koje se odstranjuje suvišni deo tkiva radi izravnavanja debljina kože, oštrenje noževa mora se vršiti automatski. Mesto ulaza kože u mašinu mora biti zaštićeno tako da prsti radnika koji opslužuje mašinu ne mogu dospeti meñu valjke. Zaštita se, po pravilu, izvodi postavljanjem zaštitnog štita. Član 41. Pod ispod mašina iz čl. 38. do 40. ovog pravilnika mora biti izveden tako da se lako odvodi isceñena voda. Postolje ispod mašine na kom radnik stoji mora da ispunjava uslov iz stava 2. člana 36. ovog pravilnika. Član 42 Električna instalacija, elektromotori i ostali električni ureñaji mašina iz čl. 31. do 33, člana 36. i čl. 37. do 41. ovog pravilnika, moraju biti izrañeni, postavljeni i uzemljeni prema Tehničkim propisima za izvoñenje elektroenergetskih instalacija u zgradama (Dodatak "Službenog lista SFRJ", br. 43/66). 7. Uljanje kože za ñonove Član 43. Pri prskanju krupona, vrata i okrajine uljima pomoću pištolja u zatvorenoj prostoriji, mora se obezbediti efikasna ventilacija na radnim mestima. Ureñaji za prskanje i ureñaji za ventilaciju moraju se protivpožarnim merama obezbediti protiv paljenja i eksplozije raspršenih para i gasova ulja. Član 44. Pod radnog mesta radnika koji vrši uljanje kože mora se obezbediti protiv klizanja i nečistoće. Radno mesto i prostorija moraju se češće prati toplom vodom i sredstvima za odmašćivanje. 8. Kuvanje laka, masti i sl. Član 45. Kuvanje laka, masti i sl. mora se vršiti u zasebnoj prostoriji u kojoj je obezbeñena dobra ventilacija. Kotlovi za kuvanje laka, masti i sl. moraju imati poklopce koji se mogu lako i dobro zatvoriti pri izbijanju požara. Iznad kotlova za kuvanje laka, masti i sl. moraju biti postavljeni skupljači ventilacionih ureñaja za odsisavanje para i gasova. Prostorija iz stava 1. ovog člana mora imati sredstva za efikasno gašenje požara u začetku (aparat za gašenje, pesak i dr.). Član 46. Rastapanje i redukcija hromnog rastvora mora se vršiti u zasebnoj prostoriji odnosno na otvorenom prostoru dovoljno udaljenom od drugih radnih mesta i radnih prostorija. Zasebna prostorija iz stava 1. ovog člana mora biti velika i mora imati ureñaj za efikasnu ventilaciju. Posude u kojima se kuva hromni rastvor u zatvorenim prostorijama treba, po pravilu, da imaju mehaničke mešalice. Član 47. Posude u kojima se vrši rastapanje i redukcija hromnog rastvora moraju biti od materijala otpornog na kiseline (poolovljene posude i sl.). 9. Rad sa hemijskim sredstvima Član 48. Rad sa hemijskim sredstvima na luženju, nagrizanju, skidanju dlake, štavljenju i drugim sličnim tehnološkim operacijama obrade kože, vrši se prema uputstvima proizvoñača odnosnih sredstava, ako ovim pravilnikom nije drukčije odreñeno. Član 49. Lakozapaljive, eksplozivne, otrovne i jetke materije koje se upotrebljavaju pri obradi kože ne smeju se uskladištavati u radnim prostorijama. Uskladištavanje takvih materija vrši se u podesnim sudovima koji se drže u zaključanim posebnim prostorijama. Član 50. Lakozapaljive, eksplozivne, otrovne i jetke materije smeju se izdavati u količinama koje su potrebne za tekuće odnosno redovno vršenje posla, i to samo licu koje poznaje opasnosti pri rukovanju sa odnosnom materijom. 10. Mašine za završnu obradu kože Član 51. Mašine sa valjcima za struganje mesine i lica kože (blanširanje, izravnavanje nabora, poliranje, četkanje, lomljenje, glačanje, bojenje, istezanje, sušenje, češljanje i suvo čišćenje krzna i sl.) moraju biti konstruisane odnosno zaštićene tako da ruka radnika ne može biti zahvaćena rotirajućim valjcima, noževima i drugim pokretnim delovima mašina. Valjci mašina treba da su oklopljeni odnosno pokriveni ili opremljeni odgovarajućom vrstom zaštite (zaštitnom mrežom, zaštitnim branikom, dovoljno dugačkim stolom za ulaganje i dr.). Član 52. Mašine za završnu obradu kože na kojima istovremeno rade dva radnika moraju imati sigurnosni ureñaj za puštanje u rad kojim upravljaju oba radnika tako da bez njihovog istovremenog posredstva mašina se ne može staviti u pogon. Radnici moraju pre početka rada ispitati funkcionisanje zaštitne naprave na takvim mašinama. Član 53. Mašine za blanširanje, brušenje, četkanje kože i druge mašine koje pri radu stvaraju prašinu, moraju imati posebni ureñaj za odsisavanje nastale prašine. Motori, sklopke i drugi električni ureñaji na mašinama iz stava 1. ovog člana moraju biti zaštićeni od prodiranja prašine, odnosno moraju biti postavljeni izvan prostora koji je ugrožen od zapaljive odnosno eksplozivne prašine. Član 54. Za vreme brušenja noža mora se na mašinama za blanširanje isključiti rad ureñaja za odsisavanje prašine zbog opasnosti od požara. Član 55. U blizini mašina za blanširanje, brušenje ili četkanje kože, moraju biti postavljeni aparati za gašenje požara, posuda sa peskom ili vodom i sl. 11. Glačala i prese Član 56. Radno mesto na ručnom glačanju kože mora se, radi zaštite od prekomerne toplote, na pogodan način prirodnim ili veštačkim putem provetravati. Član 57. Prese za glačanje kože koje rade na hidraulični pritisak ili prese za glačanje sa valjcima na posnik moraju imati u prostoru glačanja ureñaje za zaštitu prstiju radnika. Član 58. Ureñaj za prekid rada hidraulične prese mora biti izveden tako da ga, po potrebi, može aktivirati bilo koji od roba poslužioca, i to nezavisno jedan od drugog. Član 59. Na radnom mestu kod presa za glačanje koža mora stajati na raspolaganju odgovarajući pomoćni alat za rasprostiranje kože pre glačanja (motka i sl.). Član 60. Radi zaštite poslužioca od prekomerne toplote koju zrači presa za glačanje kože, moraju se primeniti mere zaštite predviñene Pravilnikom o opštim merama i normativima zaštite na radu na oruñima za rad i ureñajima. 12. Bojenje i lakiranje kože Član 61. Prostorije u kojima se vrši bojenje i lakiranje kože i krzna ručnim putem pomoću četaka ili umakanjem u rastvore boja sa lako isparljivim rastvaračima (acetonom, etil-acetatom, amil-acetatom i dr.), moraju imati ureñaje za efikasno provetravanje. Mesta na kojima se radnici zadržavaju pri bojenju kože i krzna umakanjem u posude sa rastvorom boja treba odrediti tako da radnici budu što bolje zaštićeni od štetnog dejstva gasova i para. Član 62. Mašine za mehaničko bojenje i lakiranje kože i krzna moraju biti priključene na poseban ureñaj za usisavanje gasova i para i njihovo bezopasno odvoñenje izvan radne prostorije na mesta sa kojih se ne mogu ponovo vraćati u prostoriju. Odvoñenje gasova i para iz stava 1. ovog člana u dimne kanale na koje su priključene peći, zabranjeno je. Član 63. Bojenje i lakiranje kože prskanjem lakozapaljivih boja mora se vršiti u posebnim prostorijama, i to u posebnim kabinama za prskanje koje imaju ureñaje sa jakim dejstvom usisavanja i odvoñenja gasova i para. Kabine za bojenje i lakiranje kože prskanjem i ureñaji u njima, moraju biti izgrañeni od nezapaljivog materijala. Član 64. Električna instalacija, ureñaji i aparati u prostorijama za bojenje i lakiranje iz čl. 61. do 63. ovog pravilnika moraju biti izgrañeni u skladu sa Propisima o električnim postrojenjima na nadzemnim mestima ugroženim od eksplozivnih smeša (Dodatak "Službenog lista SFRJ", br. 18/67). Svi metalni delovi kabina za lakiranje kože prskanjem moraju biti propisno uzemljeni. Član 65. U prostorijama za bojenje i lakiranje kože, pored mera predviñenih u članu 64. ovog pravilnika, moraju se preduzeti i odgovarajuće mere protivpožarne zaštite predviñene važećim propisima za rad u prostorijama sa lakozapaljivim materijalima. U prostorijama za bojenje i lakiranje kože moraju se u blizini radnih mesta stalno nalaziti ispravna sredstva za gašenje požara u začetku (aparati za gašenje, sudovi sa peskom ili vodom i sl.). Član 66. Naslage prosutih boja i lakova u prostorijama iz člana 65. ovog pravilnika, kao i ostaci ili talozi boja i lakova u sudovima i rezervoarima u kojima se oni čuvaju, moraju se svakodnevno uklanjati. Tekstilne krpe za brisanje i čišćenje četaka ili obojenih površina moraju se posle upotrebe baciti u posebnu metalnu posudu sa poklopcem, smeštenu na sigurnom mestu. Ovu posudu treba svakodnevno prazniti a krpe bacati u otpad ili izgoreti da ne bi došlo do samozapaljenja krpa u posudi. Čuvanje nitrolakova i uljanih boja u zajedničkoj prostoriji nije dopušteno. Član 67. Na radnim mestima na kojima je vršenje poslova naročito opasno po život i zdravlje radnika (npr. bojenje i lakiranje lakozapaljivim materijama, kuvanje masti i lakova, odmašćivanje benzinom i drugim lakozapaljivim i po zdravlje štetnim materijama), moraju se, na vidnom mestu, istaći izvodi iz opšteg akta radne organizacije o bezbednosti pri radu na takvim mestima. 13. Sredstva lične zaštite na radu i lična zaštitna oprema Član 68. Radnicima koji vrše tehnološke operacije i radove iz člana 2. ovog pravilnika, zavisno od vrste štetnog dejstva pojedinih materija i radova, daju se na korišćenje potrebna sredstva lične zaštite i lična zaštitna oprema u skladu sa odredbama Pravilnika o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Službeni list SFRJ", br. 35/69). Član 69. Zaštitna odeća radnika koji rade sa sirovim kožama mora se redovno prati a najmanje jedanput nedeljno, i po potrebi dezinfikovati. Zabranjeno je da zapošljena lica zaštitnu odeću odnose kući na pranje ili da izlaze iz kruga radne organizacije odeveni u zaštitnu odeću. Član 70. Radnici koji rade sa sirovim kožama moraju pre ulaska u prostoriju za uzimanje hrane skinuti zaštitnu odeću, a ruke dobro oprati toplom vodom, sapunom i dezinfekcionim sredstvom. 14. Zajedničke odredbe Član 71. Radnici koji pri radu dolaze u neposredni dodir sa sirovim kožama moraju, pre stupanja na rad, upoznati opasnosti od zaraza koje mogu prouzrokovati sirove kože. Član 72. Radnici koji imaju bilo kakve otvorene ozlede, a naročito na vratu, licu i rukama, ne smeju se rasporeñivati na radna mesta na kojima bi ozleñeno mesto moglo doći u dodir sa sirovim kožama. III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 73. Ako sprovoñenje mera i normativa zaštite propisanih ovim pravilnikom za postojeće grañevinske objekte zahteva veća ili posebna investiciona ulaganja, za usklañivanje takvih grañevinskih objekata sa merama i normativima zaštite propisanim ovim pravilnikom važi odredba člana 82. stav 2. Pravilnika o opštim merama i normativima zaštite na radu za grañevinske objekte namenjene za radne i pomoćne prostorije. Član 74. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o higijenskim tehničkim merama pri radu na preradi koža (kožare) - ("Službeni list FNRJ", br. 98/47). Član 75. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od danas objavljivanja u "Službenom listu SFRJ". Br. 396/1-6 17. septembra 1970. godine Beograd Predsednik Saveznog saveta za rad, Anton Polajnar, s.r. IZMENE Član 69. tačka 21. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS" br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima: ... 21. Pravilnik o posebnim merama i normativima zaštite na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože ("Sl. list SFRJ", br. 47/70); ...
Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim mjerama na radovima pri hemijsko-tehnološkim procesima FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 48/65 14.09.1965 zaštitne mjere PRVI DEO - Prečišćeni tekst Drugi deo - Osnovni tekst i Izmene Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim merama na radovima pri hemijskotehnološkim procesima Pravilnik je objavljen u "Službenom listu FNRJ - Prilog 9", br. 55/50, "Službenom listu SFRJ", br. 15/65 i 48/65. Član 1. Kao radovi pri hemijsko-tehnološkim procesima, u smislu ovog pravilnika razumeju se poslovi na izradi i preradi hemijskih i drugih proizvoda putem hemijsko-tehnoloških procesa. Član 2. Ukoliko ovim pravilnikom nije drukčije određeno, zdravstveni i tehnički uslovi rada na poslovima iz prethodnog člana imaju se prilagoditi odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47). I. OPŠTI DEO 1. Mašine i uređaji Član 3. Mašine, aparati, kolone, transportni uređaji i alat, koji se upotrebljavaju pri radovima hemijskotehnološke prirode, moraju biti u takvom stanju da se rad sa njima može vršiti bez opasnosti po radnike. U tome cilju oni moraju biti ispitani pre nego što se počnu upotrebljavati. Član 4. Kontrolni aparati (termometri, manometri, pirometri, milivoltmetri, brzinomeri, anemometri i drugi) moraju biti u ispravnom stanju za sve vreme dok su u upotrebi. U tome cilju oni se moraju kontrolisati pre stavljanja u upotrebu i u toku upotrebe u određenim vremenskim razmacima. Član 5. Na mašinama za rezanje (rezalicama, sečkama, uopšte i sličnim mašinama) uređaj za rezanje mora biti tako zaštićen, da prsti ne mogu doći na dohvat noževa. Pokretne zaštitne naprave moraju, ukoliko je to tehnički moguće, delovati na uređaj za isključivanje mašina tako, da mašina stane pre nego što bi moglo doći do ozlede. Član 6. Na drobilicama, kugličnim i centrifugalnim mlinovima, strugalicama i sličnim mašinama, otvori za punjenje a isto tako i izlazni otvori moraju biti, gdegod je to iz tehnoloških razloga moguće, zaštićeni zaštitnim napravama (levkom, roštiljima ili poklopcima) tako, da se opasna mesta ne mogu za vreme pogona dirati rukom. Član 7. Kolodrobi, kod kojih rub tanjira nije bar 90 cm iznad poda, moraju u toj visini, a na dovoljnoj udaljenosti od pokretnih delova imati ogradu (zaštitni prsten). Kolodrobi moraju imati napravu koja samostalno pokreće materijal koji se usitnjuje pod točkove i prema izlaznom otvoru. Pristupačni otvori za pražnjenje moraju se tako zaštititi da ruke radnika koji rade kod mašina ne mogu doći u dodir sa opasnim delovima mašina. Član 8. Mašine za gnječenje i mešanje sa horizontalnom osovinom (gnjetalica) moraju imati zaštitni poklopac koji sprečava dodir sa opasnim mestima za vreme pogona. Mogućnost otvaranja poklopca kod izvrnutog korita, a za vreme rada mašine, sme biti samo tolika koliko je neophodno potrebno za isipavanje mase. U tom slučaju mora zaštita biti tako sprovedena da je nemoguće sa strane rukom segnuti u korito. Mešalice i gnjetalice drugih konstrukcija moraju biti zaštićene na odgovarajući način, ukoliko sam način gradnje ne daje dovoljnu zaštitu. Centrifuge Član 9. Centrifuge sa vertikalnom osovinom moraju imati zaštitni poklopac takve konstrukcije, da se mogu staviti u pokret tek kad je poklopac čvrsto zatvoren, a poklopac da se može otvoriti tek onda, kad se bubanj prestane okretati. Gde način pogona zahteva prerađivanje centrifugiranog materijala još za vreme okretanja, smeju se upotrebljavati centrifuge čiji se poklopci mogu otvoriti već pri smanjenom broju obrtaja. Prostor između omotača (spoljašnjeg cilindra) i rotacionog bubnja mora biti pokriven. Svaka centrifuga mora imati kočnicu, ukoliko ovo njenom konstrukcijom nije drukčije rešeno. Kočnicu ne smeju imati centrifuge čija bi upotreba mogla izazvati paljenje zapaljivih materija (na primer, pare lako zapaljivog rastvarača koji se centrifugira). Zabranjeno je naglo i tvrdo kočenje centrifuge. Član 10. Masa koja se prerađuje mora se ravnomerno raspodeliti na bubnjeve centrifuga. Pražnjenje centrifuge treba po mogućnosti vršiti automatski. Član 11. Svaka centrifuga, a naročito sigurnosni uređaj, mora se bar jedanput godišnje pregledati od strane stručnjaka. Ako centrifuga stalno radi više od 12 časova dnevno, ima se pregledati dva puta godišnje. Na svakoj centrifugi moraju biti naznačeni: a) dozvoljen broj obrtaja, b) najveći tovar i c) godina izrade. Propisi za rukovanje centrifugom moraju biti stavljeni na vidnom mestu. Prese i kompresori Član 12. Na presama sa gibnjevima otvori za punjenje i pražnjenje moraju biti zaštićeni i osigurani zaštitnim levkovima, rešetkama, poklopcima i sl., tako da se opasna mesta, kao što su puževi, valjci, mešaći za vreme rada ne mogu rukom dohvatiti. Ako se u presu za vreme rada mora dodavati materijal, odnosno iz nje prerađeni materijal vaditi, mora se za to upotrebiti prikladan pribor spremljen za taj posao. Član 13. Za svaki stepen komprimiranja jednog kompresora, odnosno na svakom cilindru, mora biti jedan siguran manometar, kao i sigurnosni uređaj ili ventil sigurnosti koji sprečava opasno povećanje pritiska. Manometri moraju biti dobro osvetljeni i vidljivi, sa jasno označenom granicom najvećeg dozvoljenog pritiska. Sigurnosni uređaji i ventili sigurnosti moraju se kontrolisati da li pravilno rade. Član 14. Kompresori za gasove sa oksidacionim dejstvom, kao kiseonik i azotov oksidul, ne smeju se podmazivati životinjskim, biljnim i mineralnim uljem i mastima. Za ovo se može upotrebljavati smeša glicerina sa vodom, sa najviše 20% glicerina. Bačve i rezervoari Član 15. Iznad otvorenih bačava i rezervoara sa vrućim nagrizajućim tečnostima, ne smeju se nalaziti mostići za prelaz. Ako se od ovoga mora otstupiti, tako da je neophodno potrebno postaviti prelazne mostiće radi pristupa komandnim mestima za mešalice, ventile - zatvarače ili za uzimanje uzoraka, ovi mostići moraju biti: - široki najmanje 45 cm, - snabdeveni sa obe strane propisnim zaštitnim ogradama i - stalno održavani u čistom i suvom stanju. Član 16. Otvoreni sudovi, bačve za pripremanje zapaljivih rastvora za lakove, emalj i gotove uljane boje moraju biti, ukoliko se radi sa otvorenom vatrom: - građeni od metala ili od nekog drugog nesagorivog materijala; - solidno i pravilno postavljeni na pod, i - po mogućstvu snabdeveni poklopcima sa šarkama ili klizačima, koji se mogu nepropusno, automatski zatvoriti u slučaju požara, topljenjem jednog prstena i ostajati zatvoreni kad se sa njima ne radi. Autoklavi Član 17. Aparati za rad pod pritiskom (autoklavi) moraju u pogledu materijala, načina gradnje, proizvodnje i opreme odgovarati zahtevima koji se od njih traže, a shodno postojećim propisima o sudovima pod pritiskom. Sudovi koji nisu za to građeni ne smeju se stavljati pod pritisak. Stakleni baloni i transportni sudovi ne smeju se prazniti vazdušnim pritiskom. Član 18. Bajonetni zatvarači autoklava moraju imati napravu koja onemogućava stavljanje posude pod pritisak dok poklopac nije propisno zatvoren. Ukoliko to nije moguće, mora gradnja zatvarača biti takva, da se jasno vidi kad je poklopac sasvim zatvoren. Član 19. Na svakom sudu za pritisak, odnosno na potisnom vodu neposredno kod svakog suda, mora biti naprava kojom se može zatvoriti dovod komprimiranog vazduha. Svaki sud za pritiska mora imati ispravan manometar koji pokazuje pritisak. Najviši dozvoljeni pritisak za dotični sud mora biti na njemu vidljivo označen. Taj se pritisak ne sme prekoračiti. Osim manometra, mora svaki sud za pritisak imati i sigurnosni ventil ili uređaj koji mora sprečiti da pritisak u sudu pređe preko 1/10 njegove najveće dozvoljene vrednosti. Manometar i sigurnosni ventil moraju biti tako postavljeni na sudu, da sadržaj suda ne može smetati njihovom radu. Kontrolu ispravnosti manometra i uređaja-ventila-sigurnosti treba vršiti kako je označeno u čl. 4. i 13. ovog pravilnika. Član 20. Delovanje ventila sigurnosti mora se kod suda za pritisak, u kojem usled hemijskih reakcija može doći do naglog porasta pritiska, pojačati ugrađivanjem ploča velikih površina, koje pri prekoračenju dozvoljenog pritiska puknu, te gasovi dobiju veliki prolaz. Probama se te ploče moraju specificirati za određeni traženi pritisak, i prilikom ugrađivanja tako zaštititi, da pri pucanju ploče sadržaj suda nikoga ne može ozlediti. Ako gasovi i pare, koji izlaze iz ventila sigurnosti i ispusnog uređaja, mogu ugrožavati radnike, moraju se odvoditi širokom odvodnom cevi. Član 21. Sudovi pod pritiskom moraju se pre upotrebe ispitati da li odgovaraju postavljenim uslovima. Svake 3-će godine mora se unutrašnjost suda ispitati, a svake 5-te godine sud podvrgnuti ispitivanju na pritisak. Ovaj se interval po potrebi može i smanjiti, u smislu postojećih propisa. O rezultatima ispitivanja ima se sastaviti zapisnik. Član 22. Dok je sud u radu i pod pritiskom, smeju se matice zatvarača samo u krajnjem slučaju pritezati, i to od strane stručnih lica, a ventili i slavine smeju se samo polako i oprezno otvarati. Pre otvaranja zatvarača, posle svršenog procesa, mora se radnik koji rukuje aparatom otvaranjem ispusnog uređaja uveriti da u sudu više ne vlada pritisak. Poklopac sa zavrtnjima se sasvim polagano otvara tako, da se malo nadigne, dok ga još nekoliko zavrtnja drže. Tek kad se radnik na taj način uveri da sud nije pod pritiskom, sme poklopac sasvim otvoriti. Član 23. Aparati za vakum moraju biti građeni za vakum i redovno ispitivani. Ne sme se dogoditi, da neopreznošću posluge dođe u vakum-aparatu do pritiska za koji aparat nije građen. O rezultatima ispitivanja ima se voditi zapisnik. Transportni uređaji Član 24. Svi transporteri, dizalice, mali bageri, puževi itd. moraju biti ograđeni zaštitnim ogradama, ukoliko sam proces proizvodnje to dozvoljava. Radovi na opravkama ili slični radovi kod uređaja za dizanje ili prenos materijala smeju se vršiti samo za vreme mirovanja tih uređaja. Aparati za puštanje u rad navedenih uređaja za vreme opravke i tome sličnih radnji moraju biti naročito osigurani, tako da se uređaj ne može nepažnjom ili slučajem pokrenuti. Ovo naročito važi za uređaje za dizanje i prenošenje koji prolaze kroz više spratova ili prostorija. Član 25. Sve dizalice za prenošenje i dizanje tereta koje su u upotrebi moraju biti stalno u ispravnom stanju i moraju se svakog dana pre upotrebe pregledati u pogledu ispravnosti, a pored toga i periodično detaljno pregledati, i to svakih 6 meseci. Za svaku dizalicu preduzeće mora voditi knjigu o izvršenim pregledima i promenama. Član 26. Dizalice, čekrci, vitla i drugi uređaji za dizanje tereta ne smeju se opterećivati preko njihove maksimalne nosivosti. Dizanje i spuštanje tereta ima se vršiti polako i oprezno, da bi se izbegli nagli potezi, zastoji i trzanja. Teretnim dizalicama ne smeju se prevoziti ljudi, osim ako to nije specijalno dopušteno. Cevni vodovi i kanalizacija Član 27. Sve cevi i kanali moraju biti tako postavljeni, da se izbegne neželjeno sifoniranje sadržine sudova. Cevni vodovi i kanalizacija moraju biti: - snabdeveni kolenima ili dilatacionim spojnicama, da se vod može slobodno širiti i skupljati, i - solidno učvršćeni na tačkama koje se nalaze između kolena ili dilatacionih spojnica i ostalog dela cevnog ili kanalizacionog voda, koji je postavljen na nosačima ili pravilno postavljen po zemlji. Član 28. Cevi, slavine, ventili i drugi pribor za cevne vodove i kanalizaciju moraju biti: - postavljeni tako, da su na dohvatu, i - premazani bojom ili oznakom na vidnim mestima, da se lako može uočiti njihova sadržina. Na vidnim mestima, u blizini krajeva cevi ili kanalizacija, moraju se staviti natpisi kojima se propisuju predostrožnosti koje treba preduzeti pri manipulisanju sa njihovom sadržinom. Skladišta i magazini za smeštaj opasnih tečnosti Član 29. Rezervoari za smeštaj opasnih tečnosti mogu biti: a) smešteni pod zemljom, b) postavljeni tako da se svako curenje tečnosti na bilo kome delu rezervoara može odmah primetiti, c) premazani zaštitnim premazom radi sprečavanja korozije i d) snabdeveni stepenicama, a po potrebi i platformama, kojima se omogućava lak pristup svim delovima rezervoara bez opasnosti. Rezervoari koji služe za smeštaj opasnih tečnosti ne smeju se postavljati iznad prolaza. Rezervoari za smeštaj opasnih tečnosti moraju imati cev za punjenje ugrađenu na vrhu, a cev za pražnjenje na 15 cm iznad dna. Član 30. Bačve za prijem kiselina treba smeštati na zaklonjenim mestima, sa vranjem (čepom) nagore. Treba ih otvarati sa dovoljno pažnje, da unutrašnji pritisak postepeno izađe, zatim ih ponovo zatvoriti vodeći računa da se ovo ponovi posle svakog pomeranja bačve ili jedanput nedeljno, ako bačve duže vremena stoje na stovarištu. Pri otvaranju bačava treba se služiti specijalnim ključevima za odvrtanje vranjeva i zaštitnim gumenim rukavicama, gumenim čizmama i keceljama, a po potrebi i zaštitnim naočarima. Sudovi se ne smeju prepuniti tečnošću, već se mora ostaviti najmanje 1/10 praznog prostora za širenje tečnosti. Član 31. Ćupovi i baloni sa kiselinama moraju se smeštati odvojeno u korpama ili kutijama koje su iznutra obložene garniturom od nesagorivog materijala. Ćupovi i baloni sa kiselinama ne smeju se slagati jedni na druge, već se moraju stavljati u specijalne boksove ili na drvene letve stavljene na pod magacina. Član 32. Pre smeštaja prazni se sudovi moraju oprati mlazom vode sa sviju strana od zaostale kiseline pa se zatim moraju osušiti. Prazni sudovi se smeštaju odvojeno od punih. Pre punjenja kiselinom ćupovi i baloni se moraju pregledati, da nisu prljavi i da u njima nema vode. Ovo važi naročito za sudove koje su pune sumpornom kiselinom. Silosi za suve i čvrste materije Član 33. Suve, čvrste materije bez ambalaže mogu se smeštati u silose, iz kojih se ove materije mogu uzimati sa donje strane silosa. Otvoreni silosi sa košom moraju biti pokriveni rešetkama kroz koje se mogu provući metalne šipke radi razbijanja i sitnjenja aglomeriranog materijala, ali kroz koje radnik ne može upasti u silos. Ako je neophodno potrebno da radnici uđu u silos u kome se nalazi suv, čvrst materijal, moraju se preduzeti sledeće mere zaštite: - radnik koji ulazi u silos mora biti opasan jednim čvrstim pojasom, koji je privezan za jedan čvrst oslonac jednim jakim užetom, i - jedan radnik mora se nalaziti napolju za sve vreme rada, da bi prvome mogao priteći u pomoć u slučaju potrebe. Član 34. Silosi moraju biti snabdeveni nepokretnim stepenicama, i po potrebi platformama kojima se lako i bez opasnosti može prići svakoj strani silosa. Silosi u kojima se smeštaju i lako zapaljive materije moraju biti građeni od materijala otpornog prema vatri i snabdeveni poklopcima sa automatskim zatvaračem, a rad u njima će se vršiti uz mere opreznosti protiv vatre (ne upotrebljavati otvoren plamen i oruđa koja mogu izazvati vatru). Sušnice Član 35. Para i gasovi koji prilikom sušenja isparavaju, moraju se ekshaustorima izvlačiti iz sušnice i prostorija. Ako su ovi gasovi i pare štetni, moraju se pre puštanja u atmosferu učiniti neškodljivim. Član 36. Generatori toplote, parni i električni kaloriferi za zagrevanje vazduha koji se šalje ventilatorima u sušnicu, treba da se nalaze u zasebnoj prostoriji. Ovo naročito važi za ona preduzeća u kojima se proizvodi lako zapaljiv ili eksplozivan materijal. Član 37. Lica koja poslužuju sušnicu u kojoj se suši lako zapaljiv materijal, ne smeju se dugo baviti u sušnici kada je ova pod režimom temperature sušenja i kada kroz sušnicu protiče vruć vazduh. Na ovakvim sušnicama moraju se predvideti prozori za posmatranje unutrašnjosti sušnice spolja, kao i potrebni termometri, vakumetri i drugi kontrolni aparati koji se mogu posmatrati i kojima se može manipulisati bez ulaska u prostor sušnice. Član 38. Sušnice moraju imati uređaje i sprave za gašenje požara, shodno postojećim propisima o vatrogasnoj službi u preduzećima. Član 39. Ako sušnica radi po lančanom sistemu sa protivnom cirkulacijom toplog vazduha, onda ceo sistem lanaca i etaža mora biti zatvoren solidarnim nesagorivim materijalom i potpuno nepropustnim za vazduh i isparljive gasove. 2. Lična i tehnička zaštita i zaštitna sredstva Član 40. Za zaštitu očiju od mehaničkih povreda, škodljive prašine, jetkih i nagrizajućih kiselina i lužina, od vrućih materija, kao i od svetlosnog zračenja, mora preduzeće radniku besplatno staviti na raspoloženje prigodne zaštitne naočari. Prema svrsi za koju služe, dolaze u obzir ove vrste zaštitnih naočara: a) naočari sa običnim okvirom bilo od metala koji ne rđa ili od celuloida (bakelita i sl.) sa bezbojnim staklom najmanje debljine 3 mm sa prečnikom otvora stakla 50 mm. Veličina prema uobičajenim optičarskim normama; b) zaštitne naočari obične - sve isto kao pod a), ali sa malim štitom sa strane od metalnog tankog lima, celuloida, stakla ili metalne mrežice; c) naočari sa ramom-kutijom od aluminijuma sa običnim staklom ili sa tamno obojenim staklom, dimenzije stakla kao pod a). Ovi ramovi-kutijice moraju imati sa strane otvore za ventilaciju. Međusobno su spojeni tkaninom ili tankom kožom; d) naočari protiv otrovne prašine moraju da hermetički prianjaju na lice, a sastoje se od gumenog okvira sa otvorima za umetanje okruglih stakala. Umesto providnog stakla može se upotrebiti i providan celon. Član 41. Gumene zaštitne rukavice moraju se nositi gde god se rukama dolazi u dodir sa jetkim i nagrizajućim materijama. Pri radovima sa fluorovodoničnom kiselinom moraju se gumene rukavice nositi i tamo gde postoji i sama opasnost prskanja, kao i radi zaštite od pare. Pri prenosu vrućih materija i radu sa njima, moraju se ruke zaštititi suknenim rukavicama ili štitnicima (u industriji proizvoda katrana i dr.), a gde postoji mogućnost paljenja - azbestnim rukavicama. Pri radovima na električnim pećima, moraju se noge zaštititi obojcima odnosno nazuvicama od platna za vreće (sargije) koje je natopljeno amonijevim sulfatom, ili nazuvicama od azbestne tkanine. Član 42. Zabranjeno je povlačenje kiseline i lužine ustima, bez upotrebe specijalne zaštitne teglice. Zabranjeno je da se čaše i šolje koje služe normalno za piće, upotrebljavaju za jetke i nagrizajuće tečnosti. Član 43. Ako na cevnim vodovima za jetke tečnosti ima ventila od kamenaste mase, oni moraju biti osigurani tako, da ventil ne može ispasti iz ležišta. Kad se na cevnim vodovima za jetke tečnosti vrši popravka, onda se taj deo cevi koji se opravlja mora isključiti iz cirkulacije. Svi radovi na cevnim vodovima i ventilima za jetke tečnosti moraju se vršiti uz upotrebu zaštitnih gumenih rukavica i naočara. Isto važi i za ventile i vodove za štetne pare i gasove. Član 44. Nagrizajuće kiseline prosute po podu ne smeju se kupiti drvenom strugotinom, metalnim otpacima ili organskim materijama, već se moraju ispati vodom ili neutralisati krečom. Kad se kiselina razblažuje vodom, treba uvek lagano kiselinu sipati u vodu mešajući stalno. Ni u kom slučaju ne sme se sipati voda u kiselinu. Član 45. Radnici koji neposredno rade sa vrućim i nagrizavajućim tečnostima, sa jetkim jedinjenjima kalciuma, kaliuma ili natriuma, ili su izloženi njihovoj prašini, moraju imati na raspolaganju potrebnu ličnu zaštitu protiv ozleda. Član 46. U prostorijama u kojima se prerađuju, pripremaju ili pakuju jetke nagrizajuće tečnosti, uprave preduzeća moraju radnicima staviti na raspolaganje u neposrednoj blizini radnog mesta čistu tekuću vodu i tuševe sa lakim puštanjem u rad u slučaju potrebe. Lica koja stalno rade sa kiselinama, moraju često ispirati usta pogodnim alkalnim rastvorima. Član 47. Na svakom radnom mestu u svakoj radnoj prostoriji gde postoji mogućnost stvaranja otrovnih gasova i pare, mora se: a) vazduh u prostoriji kontrolisati analizom ili pogodnim indikatorima-detektorima i opitnim životinjama; b) preduzeti sve kako bi se u slučaju potrebe radnici koji rade kod dotičnog procesa mogli zaštititi. Član 48. Aparati u koje dolaze otrovni gasovi i pare, bilo kao ishodna supstanca, konačni produkt ili otpadni produkt, moraju se stalno kontrolisati u pogledu nepropustljivosti. Otrovni se gasovi i pare moraju tamo gde dolaze kao otrovni produkti otsisavati ekshaustorima, a iz otsisanog vazduha ukloniti sagorevanjem, hemijskom reakcijom ili adsorpcijom sa pogodnim materijalom. Najbolje je sprovesti gasove posle hemijske reakcije u zidani dimnjak visine najmanje 20 m. Član 49. Individualna gasna zaštita mora se koristiti: 1) Sa maskom sa odgovarajućim filtrom kad u vazduhu zagađenom otrovnim gasom ima dovoljno kiseonika (preko 16%). Ovi filtrovi moraju biti različito obojeni prema otrovnom gasu za koji su namenjeni da ne bi došlo do zamene. Mora se voditi tačna evidencija o vremenu upotrebe pojedinih filtrova, kako se ne bi prekoračilo vreme njihovog trajanja pri određenoj koncentraciji gasa i vrsti rada (dubine disanja). Koncentracija gasa mora se ustanoviti analizom. 2) Kad u vazduhu zagađenom otrovnim gasom nema dovoljno kiseonika (manje od 16%), što se dešava u zatvorenim rezervoarima, podrumima, bunarima, mora se upotrebiti izolacioni aparat (cevna maska sa dovodom svežeg vazduha, ili izolacioni aparat sa kiselinom). Član 50. Osim lične zaštite, moraju se preduzeti sve mere predostrožnosti koje osiguravaju trenutno spasavanje ugroženog iz zatrovane atmosfere, kao i pružanje prve pomoći gasom otrovanom, a da pritom spasilac ne dođe u opasnost. Član 51. Pored zaštitnih mera moraju biti u pripravnosti sva pomoćna sredstva za pružanje prve pomoći unesrećenom. U radionicama gde postoji opasnost od gasa, moraju biti u pripravnosti aparati za spasavanje kiseonikom. Na svakom ovakvom radnom mestu mora biti nekoliko radnika koji znaju da rukuju tim aparatom. Član 52. Na mestima gde nije moguće sprovesti dobar sistem ventilacije, kao i na mestima gde je ventilacija sprovedena ali prašina ipak ulazi u prostoriju gde se radi, - radniku se moraju staviti na raspolaganje respiratori protiv prašine. Respirator treba da bude samo pomoćno sredstvo ako se prašina na drugi način ne može ukloniti. Član 53. Za svaku se vrstu prašine, prema veličini čestica i prema njenom otrovnom dejstvu, mora upotrebljavati određeni filter za respirator. Pri radovima u neškodljivoj prašini (brašno i sl.) mora se nositi respirator sa filtrom za grubu prašinu od prirodnog ili gumenog sunđera, vate ili krpe, koji mora zadržavati grubu prašinu iz vazduha, a njegovo nošenje ne sme ometati rad. Filter može biti izrađen i od celuloze. Pri radovima u otrovnoj i škodljivoj gruboj prašini, mora se nositi respirator sa filtrom od gustih vlakana, koji grubu prašinu zadržava sasvim, dok finu zadržava samo u izvesnoj meri. Pri radovima u finoj otrovnoj prašini - aerosolima škodljivih materija i metalnim dimovima, moraju se nositi respiratori koji dobro priležu uz lice, sa prigodnim filtrom od celuloze ili slično. Član 54. Kao otrovne prašine smatraju se: alkaloidi, arsen, olovo, mangan, živa i njihovi spojevi, soli barija, bromati, hlorati, cijanova jedinjenja, hromati, dintroortokrezol, trinitrotoluol, cinkoksid i sl. Član 55. Svako preduzeće u kome postoji potreba nošenja gas-maski i respiratora, mora imati jedno lice koje će radnike poučavati u nošenju maske i respiratora. Posle upotrebe respiratori se moraju od prašine pažljivo očistiti i ostaviti u odeljenje ili orman za to određen. Isto ovo važi i za gas-maske. Član 56. Lica koja su suviše osetljiva pri dodiru sa pojedinim hemijskim jedinjenjem, ne smeju biti zaposlena na radu sa tim materijama. Pri radu sa sredstvima koja nadražuju kožu, moraju se nositi zaštitne rukavice, a naročito pri radovima sa čađi, parafinom, katranom, smolom, antracenom i sl. Pri radu sa katranom treba izbegavati rad pod jakom sunčanom svetlošću zbog fotoaktivnosti katrana. Po svršenom poslu nakon pranja, ruke treba namazati specijalnom mašću. Zaštita od vatre i sredstva za gašenje požara Član 57. Radnici koji rade na mestima naročito ugroženim od vatre, moraju nositi odgovarajuću zaštitnu odeću. Kao zaštitna odeća smatraju se: azbestna odela, azbestne pregače, azbestne rukavice, azbestne čizme kao i zaštitna odeća natopljena zaštitnim sredstvima protiv vatre i sl. Član 58. Za gašenje požara moraju u svakom preduzeću biti u pripravnosti odgovarajuća sredstva. To su: voda, pena (hemijska i obična), ugljena kiselina, nesagorive organske tečnosti (tetrahlorugljenik, metilbromid), pesak, suva zemlja i sl. Član 59. Laki metali koji mogu goreti i njihove legure i soli (natrijum, kalijum, kalcijum karbid) ne smeju se gasiti vodom ni penom, već opiljcima sivog liva ili peskom. Požari ugljene prašine ne smeju se gasiti mlazom vode, već samo fino raspršenom vodom, tetrahlorugljenikom ili penom. Benzin i tečnosti sa niskom tačkom paljenja, specifički lakše od vode, ne smeju se gasiti vodom već penom, ugljenom kiselinom, tetrahlorugljenikom i podesnom prašinom (pesak, suva zemlja). Specifički teške zapaljive tečnosti, visoke tačke paljenja, gase se vodom. Član 60. Aparati sa tetrahlorugljenikom i drugim hlornim ugljovodonicima smeju se upotrebljavati samo za gašenje malih požara. Oni se ne smeju upotrebljavati za prskanje užarenih i gorućih metala, za gašenje požara alkohola i drva, u malim zatvorenim prostorijama, gde bi došlo do razvijanja otrovnih gasova hlora odnosno fozgena. Član 61. Za gašenje osoba koje se zapale, moraju biti u pripravnosti omotači, tuševi, rezervoari puni vode neposredno kod ulaza u ugroženu prostoriju u koje zapaljeno lice može skočiti. U slučaju požara u hemijskim fabrikama, vatrogasci moraju biti opremljeni specijalnim maskama i izolacionim aparatima za disanje zbog opasnosti stvaranja otrovnih gasova. Član 62. Gde se radi sa zapaljivim tečnostima, gasovima ili prašinom mora se obratiti naročita pažnja da ne nastane upaljiva odnosno eksplozivna smeša sa vazduhom u prostoru radionice. Zapaljive se materije moraju, gde je to moguće, držati hermetički zatvorene bez pristupa vazduha. Član 63. Ako postoji opasnost od eksplozivne smeše u razmaku između donje i gornje granice eksplozije mora se isključiti svaka mogućnost paljenja te smeše (otvoreni plamenovi, užarena tela, električne varnice, kompresija, trenje). Član 64. Zapaljivi rastvarači i zapaljive tečnosti ne smeju se grejati na otvorenom plamenu, niti se sud u kome se tečnost greje sme zatvoriti. Član 65. Pri destilaciji sa aparatima za direktna loženja, mora se osigurati da se posuda ne probuši ili polomi i sadržaj izlije na ložište; kao i da se pare pri nedovoljnoj kondenzaciji i na maloj daljini od destilacionog i kondenzacionog uređaja ne upale plamenom. Destilacioni sud mora biti snabdeven sigurnosnim uređajem koji sprečava povišenje pritiska. Radnik koji radi na destilaciji mora biti dobro upućen u rukovanje aparaturom. Član 66. U radionicama za izradu paste za čišćenje cipela, uljanih i asfaltnih lakova itd. postoji opasnost paljenja gde se istopljena masa rastvara lako zapaljivim rastvaračima. Rastvarač se ne sme dodavati istopljenoj masi dok je ova još na vatri ili blizu vatre. Ukoliko se mešanje vrši na otvorenom prostoru, mora se paziti da pare ne mogu ući u prostoriju za topljenje. Kotlovi moraju biti tako građeni da se u odeljenim prostorijama mogu lako i bez opasnosti prenositi. Između prostorije za topljenje i prostorije za mešanje ne smeju postojati spojna vrata. Rastvarač se ne sme dodavati u kotao pre nego što se sadržina kotla ohladi na temperaturu nižu od temperature ključanja rastvarača. Član 67. Zidovi koji prostoriju sa ložištem odvajaju od prostorije za topljenje, moraju biti nepropustljivi za gas. Kotao mora biti stručno uzidan. Vrući sagorljivi gasovi ne smeju sa spoljne strane kotla dostizati nikada iznad istopljene materije u kotlu (pregrejavanje zidova). Zaštitne mere pri radu na pećima Član 68. Podovi oko metalurgijskih peći, oko peći za žarenje i sušenje i pečenje, moraju biti izrađeni od nesagorivog materijala. Ako na ovim pećima postoje viseća vrata (na gilotinu) sa kontra-teretom, onda užad o kojima visi teret moraju biti dovoljno otporna i izrađena od materijala otpornog prema vatri. Ova užad moraju biti pokrivena celom dužinom svoga hoda. Izdignut kontrateret mora biti tako zaštićen, da pri slučajnom padu ne može nikoga ozlediti. Član 69. Ljudi ne smeju ulaziti u pomenute peći ako je temperatura u peći preko 50° C, izuzev hitnih slučajeva. U tim slučajevima radniku se mora staviti na raspolaganje vatrootporno odelo i druga zaštita. Za ove radove smeju se upotrebiti samo potpuno zdravi i osposobljeni ljudi. Član 70. Kanali kroz koje dolazi gas u industrijske peći sa gasnim zagrevanjem, moraju biti nepropustljivi i snabdeveni zatvaračima (ventilima) sigurnosti za automatski prekid dolaska goriva za slučaj kvara na glavnom gasnom kanalu, ili ako se vazdušna promaja smanji. Cevi koje dovode ulje u peći koje se zahtevaju uljem, moraju biti snabdevene automatskim uređajima za prekid priticanja ulja kad se pritisak smanji suviše da bi se gorači mogli održati zapaljeni. Član 71. U peć ili aparat gde ima vatre ne sme radnik sipati tečno gorivo rukom, niti se u upaljenu peć sme bacati materijal natopljen petrolejom ili uljem. Bacanje drvenih strugotina (šušaka) od rendisanja i papira u peć koja gori mora se vršiti oprezno. Član 72. Pri loženju peći mora se ložač držati uputstva koje za svako ložište daje preduzeće koje peć montira, odnosno propisa Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu. To naročito važi za ložišta na mineralno ulje. Izvod propisa mora biti izložen pored ložišta. Pri loženju uljem, mora se prostor za loženje pre svakog paljenja dobro provetriti, da se uklone pare goriva koje mogu ući u ložište usled propustljivosti zapornog ventila, usled neuspelog paljenja, usled prekidanja plamena ili drugih razloga. Pri loženju gasom, mora se prostor za loženje pre svakog paljenja dobro provetriti. Na gasnom vodu moraju biti 2 ventila. Za vreme obustave rada moraju se ventili stalno kontrolisati da li su zatvoreni. Pri paljenju se mora prvo približiti upaljač, odnosno zapaliti mali plamen koji služi za paljenje, a tek onda otvoriti ventil gorača. Član 73. Lampe na špiritus, lampe za lemnjenje i sl. moraju se uvek ugasiti pre nalivanja svakog goriva. Član 74. Ako se zapaljivi gasovi, pare, magle ili prašina odvode u zajedničke sabirnike, a koncentracija gasova nije manja od gornje granice eksplozivnosti, moraju se ugraditi osiguranja, kako se talas eksplozije i plamena ne bi vratili na ložište. Zapaljivi gasovi i pare ne smeju se odvoditi u dimnjake koji rade samo pomoću prirodne promaje. Član 75. Treba postupiti po Opštem pravilniku o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu, kao i po specijalnim uputstvima za rad pri zavarivanju, ako se radi sa plamenom (zavarivanje) na ispražnjenim bačvama i zatvorenim rezervoarima koji su sadržavali: 1. lako isparljive tečnosti sa tačkom paljenja nižom od spoljne temperature (benzin, benzol, razni lakovi, alkohol, aceton, eter, sumpor-ugljenik). Kod radova sa tim sudovima mora se stalno računati sa eksplozivnom smešom pare i vazduha; 2. tečnosti sa tačkom zapaljivosti višom od spoljne temperature, jer se na mestu varenja mogu stvarati zapaljive pare u većoj količini, i sa vazduhom dati eksplozivnu smešu (petrolej, solventnafta, terpentinsko ulje, uljani lakovi, katranska ulja, karbolno ulje); 3. materije koje nisu isparljive, ali se toplotom varenja stvaraju sagorljivi produkti (asfalt, smola); 4. materije koje nagrizaju zidove suđa uz stvaranje vodonika (željezne bačke sa ostacima sumporne kiseline, pocinkovane željezne bačve sa ostalima lužine). Član 76. Ventili začepljeni zapaljivom masom, ne smeju se grejati otvorenim plamenom, već polako vodenom parom i pomoću vrućih krpa. Član 77. Pri radovima sa bilo kakvim otvorenim plamenom na zatvorenim posudama moraju se preduzeti iste mere opreznosti kao i pri zavarivanju. 3. Razne mere opreznosti Član 78. Čišćenje ruku, odeće ili mašinskih delova pomoću lako zapaljive tečnosti zabranjeno je u blizini otvorene peći ili vatre. Odelo natopljeno zapaljivim rastvaračima ne sme doći u blizinu otvorene vatre. Član 79. Pri radovima sa užarenim metalima, troskama ili izlivcima u vezi sa vodom, mora se paziti da ne dođe do nesreće eksplozijom praskavog gasa, koji nastaje kad užareni metali i ugalj razlažu vodu ne njene elemente. Član 80. U aparatima u kojima se prerađuju lako zapaljive pare i gasovi, ne sme biti delova koji međusobno trenjem ili udaranjem daju iskre (zupčanici, kuglični mlinovi sa čeličnim kuglama). Ovakvi delovi aparata moraju se izraditi od metala koji ne daje iskre (laki metali, olovo, mesing, bronza). Ako se zaštita ne može drukčije sprovesti, to se čini uvođenjem inertnog gasa u aparaturu na mesto vazduha (azot ili ugljendioksid). Član 81. Mlinovi sa magnetima moraju se zaštititi tako, da materija koja dolazi među valjke prelazi preko magneta radi otstranjenja gvozdenih komada (zavoji, zakovice, matice) koji bi došavši među valjke mogli izazvati varnice. Pri radovima na aparatima gde varnice mogu biti uzrokom eksplozije, moraju se upotrebljavati alati koji daju vrlo slabe varnice (od bakra, drveta i sl.). Član 82. Sve mašine građene od materijala koji sprovodi struju, a u kojima se prerađuju upaljive smeše gasova, pare ili prašine, koje bi usled električnog napona mogle dovesti do eksplozije, moraju se uzemljiti. Mlinovi u kojima se stvara neprovodljiva prašina (šelak, smola, tvrda guma, sumpor, šećerna prašina) moraju se takođe uzemljiti. U ovim prostorijama pod mora biti takav da odvodi struju; ako nije takav, mora se navlažiti. Radnici koji rade u tim prostorijama ne smeju nositi gumene đonove, radi bržeg i lakšeg električnog pražnjenja. Član 83. Pri sprovođenju zapaljivih tečnosti cevnim vodovima treba preduzeti sledeće mere opreznosti, kako ne bi došlo do naelektrisavanja pojedinih cevi, a time do mogućnosti skakanja varnica: 1) uzemljiti cevi; 2) sprečiti stvaranje eksplozivne smeše pare i vazduha; 3) čistiti tečnosti od koloidalnih nečistoća; 4) sprečavati velike brzine strujanja (do 4 m/sek.); 5) sprečavati raspršivanje tečnosti pri punjenju rezervoara. Član 84. Gde se kompresorima i presama komprimiraju upaljive tečnosti i materijal (celuloid, nitrojedinjenja, plastične materije), mora se paziti da ne dođe do eksplozije usled kompresione toplote (uvođenje zaštitnog gasa, polagano dizanje pritiska, ograničenje konačnog pritiska i sl.). Član 85. Vuna i pamučnjak za čišćenje ulja ne smeju ležati unaokolo na otvorenom prostoru radionice, već se moraju skupljati u zatvorene sudove koji se redovno moraju prazniti i sadržaj sagoreti. Član 86. - prestao da važi - + Vidi: čl. 24. Pravilnika - SL SFRJ, 48/65-1640. Član 87. Pri radu sa porklornom kiselinom, živinim oksicijanidom, fosforpentasulfidom, nečistim olovnim bromatom koji se dobija iz olovnog acetata i kalijevog bromata, organskim peroksidima, diazojedinjenjima, diazonium solima, jodo-jedinjenjima, moraju se preduzeti mere opreznosti i zaštite, jer ta jedinjenja mogu usled samoraspadanja izazvati eksploziju. Pri radu sa suvim acetilenom pod pritiskom, moraju se preduzeti takođe sve mere opreznosti da ne dođe do eksplozije. Član 88. Mere zaštite protiv eksplozije moraju se preduzeti pri radu sa organskim jedinjenjima u smeši sa sledećim oksidacionim sredstvima: koncentrisanom azotnom kiselinom, tečnim azotnim dioksidom, nitratima, hloratima, bromatima, permanganatima i peroksidima. Drveni delovi aparature koji su u stalnoj vezi sa gore navedenim oksidacionim sredstvima, moraju se često menjati i uništiti. Delovi obuće uprljani tim oksidacionim sredstvima, moraju se redovno isprati. Isto važi i za radno odelo. Član 89. Zabranjeno je upotrebljavati beli fosfor za izradu žižica. Za izradu svetlećih raketa za iluminacije one se sme upotrebljavati samo ako se ne može upotrebiti crveni fosfor ili koje drugo fosforno jedinjenje. Za transport beli se fosfor mora naročito pripremiti i pakovati, tako da se nalazi pod vodom u hermetičkim metalnim sudovima koji se stavljaju u solidne drvene sanduke. Član 90. Ako pri požaru gori i beli fosfor, treba postupiti na sledeći način: - svi radnici koji nemaju gas-maske za zaštitu organa za disanje protivu dima fosfornog anhidrida, napustiće mesto požara, a - vatru treba gasiti upotrebom velike količine vode dok se sve potpune ne ugasi i dok se istopljeni fosfor ne stvrdne. Posle ovoga treba fosfor pokriti mokrim peskom ili vlažiti sve dok se fosfor uz potrebne mere predostrožnosti ne ukloni. Član 91. Treba sprečavati dodir hlorata i perhlorata sa koncentrisanim kiselinama, sa antimonsulfidom, sa sumporom, sa drvenim ugljenom, štirkom, šećerom i sličnim gorivim materijama. Kristalizacija, usitnjavanje i pakovanje hlorata i perhlorata ima se vršiti u naročito određenim prostorijama. Za kristalizaciju, preradu hlorata i perhlorata, ne smeju se upotrebljavati drveni sudovi. Radnici zaposleni na fabrikaciji, na manipulisanju ili pri upotrebi hlorata držaće se na otstojanju od otvorene vatre, ako im je odelo impregnisano hloratima. Član 92. Radnicima zaposlenim pri fabrikaciji, manipulaciji ili pri upotrebi hromne kiseline ili hromata, kada nemaju na raspolaganju gumene rukavice, mora se staviti na upotrebu tekuća voda, kojom će se služiti za pranje ruku radi otstranjivanja prašine ili kapljica jedinjenja hroma. Član 93. U slučaju da se slomi aparat ili cev, koji sadrže vruću živu, svi radnici koji nemaju propisne maske moraju napustiti radionicu. Sudovi u kojima se nalazi metalna živa moraju biti zatvoreni čak i kad je temperatura sobe normalna, jer živa isparava i na običnoj temperaturi. Živa prosuta po podu mora se odmah posuti (pokriti) vodom ili odmah ukloniti. Podovi radionica u kojima se radi sa većim količinama žive moraju biti takvi, da se prosuta živa može lako i potpuno skupiti. Pri izradi sublimata radnici moraju biti snabdeveni potpuno ispravnim gas-maskama sa specijalnim cedilom. Pored toga moraju imati gumene rukavice i respiratore protiv prašine pri stavljanju sublimata u ambalažu. Član 94. Metali kalcijum, kalijum i natrijum moraju se čuvati pod uljem od nafte, petroleja ili drugih sličnih tečnosti koje ne sadrže vode. Član 95. Lica zaposlena pri izradi i manipulaciji sa trinitrotoluolom i dr. aromatičnim nitrojedinjenjima moraju nositi gumene rukavice, dobro stegnute više članka ruke. Pre jela i pre napuštanja rada treba rukavice, ruke i šake prati 10% rastvorom natrijum sulfita ili acetona. Zaposleni radnici moraju imati zaštitna radna odela, koja se dobro zatvaraju uz vrat, rukave i nogavice. Član 96. Svi pojedini radovi pri fabrikaciji nadražujućih ili otrovnih tečnosti moraju se vršiti bilo u zatvorenom sudu bilo u aparatima koji su sami stavljeni u zatvorene komore snabdevene ventilacijom. Ovo važi i za rad sa škodljivim gasovima. Član 97. Nadražujuće ili otrovne tečnosti moraju se provoditi u zatvorenim vodovima pomoću gravitacije ili mehaničkim sredstvima, a držaće se i čuvaće se samo u zatvorenim sudovima. Član 98. Nadražujući ili otrovni gasovi imaju se sprovoditi potiskivanjem ili usisavanjem kroz cevne vodove. Komprimirani vazduh koji izlazi iz duvaljke, a služi za potiskivanje nadražujućih ili otrovnih tečnosti i gasova, kao i ispusni vazduh u vakum-pumpi kod instalacija za destilaciju pomenutih tečnosti, moraju se pre puštanja u atmosferu prečistiti ili se moraju preduzeti druge mere sigurnosti. Ako aparati ili cevni vodovi koji služe fabrikaciji ili manipulaciji pri upotrebi nagrizajućih ili otrovnih tečnosti propuštaju ove materije, destilacija ili bilo koja druga operacija izrade mora se na najbrži način zaustaviti, a ako je potrebno i radnici se imaju udaljiti. Stručni radnici koji dolaze da lokalizuju propuštanje i izvrše potrebne opravke, moraju imati propisne maske ili izolirajuće aparate, a ako je potrebno i zaštitno odelo. Pre nego što radnici počnu sa radom stvoriće se prirodna promaja i ventilator će se pustiti u rad. Član 99. Ako zbog kvara na uređajima počne da se jako razvija amonijak u gasovitom stanju, potrebno je boriti se protivu gasa brizganjem jakih mlazeva vode u prostorije sa zagađenom atmosferom. Član 100. Radnici koji rade na uređajima za razvijanje amonijaka, kao i oni koji poslužuju mašine za hlađenje amonijaka, potrebno je da imaju pri ruci ispravne gas-maske radi zaštite. Član 101. Azotna kiselina sme se prenositi i čuvati samo u hermetički zatvorenim sudovima. Pre punjenja azotnom kiselinom svaki sud se mora brižljivo oprati. Sudovi se smeju puniti azotnom kiselinom tako da ostane izvesna zapremina suda prazna (2 litra za 1 stakleni balon od 50-70 lit.). Ako se azotna kiselina prospe, treba to mesto prati velikom količinom vode izbegavajući da se radnici bez potrebe približavaju mestu sa koga se razvijaju zagušljivi gasovi. Prosuta kiselina se ne sme kupiti drvenom strugotinom, slamom, otpacima od vune, zemljom i dr., jer bi to prouzrokovalo vrlo jako razvijanje škodljivih nitroznih gasova, a može vrlo lako doći i do požara. U radionicama se sme držati samo onoliko azotne kiseline koliko je potrebno za dnevni rad. Radnici koji su udisali veću količinu nitroznih gasova, moraju se uputiti lekaru na pregled. Član 102. Fluorvodonična kiselina sme se čuvati i prenositi samo u sudovima izrađenim od materijala otpornog prema kiselini (cevi, boce i sl. od kaučuka, olova i dr.). Radionice za graviranje stakla sa fluorvodoničnom kiselinom moraju raspolagati dobrom ventilacijom, sa dovođenjem obilnih količina svežeg vazduha, izbegavajući pri tome promaju. Stolovi za rad moraju biti snabdeveni napravama za pravilno i sigurno isisavanje otrovnih gasova za vreme rada direktno sa mesta nastajanja, koje gasove treba evakuisati zatvorenim cevima izvan radionice. Ako sistem zaštite (dovođenje svežeg vazduha i izvlačenje zatrovanog vazduha) nije ispravan ili efikasan, ne sme se raditi sa fluorvodoničnom kiselinom. Član 103. U prostoriji gde se proizvodi, manipuliše ili upotrebljava dimetilsulfat, mora se imati pri ruci: - rastvor sode bikarbone za radnike koji su udisali pare dimetilsulfata, i - propisan rastvor amonijaka za neutralisanje dimetilsulfata koji bi pao na delove tela ili odela zaposlenih radnika. Član 104. Prostorije u kojima se radi sa fozgenom moraju se dobro provetravati, a radnicima se moraju staviti na raspolaganje ispravne proverene maske za zaštitu od fozgena, koji je vrlo jak otrov. U radionici mora biti pri ruci vodeni rastvor amonijaka koji služi kao detektor i kao sredstvo za neutralizaciju fozgena. Radnike koji budu napadnuti od fozgena treba odmah uputiti lekaru, a pre toga treba postupiti po uputstvima za pružanje prve pomoći pri trovanju otrovnim gasovima. Član 105. Radnici koji rade sa tetraetil-olovom moraju paziti, da im delovi tela ne dođu u dodir sa tečnošću. U slučaju da im koža na telu ipak dođe u dodir sa tečnošću, treba to mesto odmah isprati petrolejom a zatim sapunom ili toplom vodom. Ako se pak tečnost razlije, treba je rastvoriti petrolejom i plaknuti vodom, ili je neutralisati tankim slojem mešavine kalcijum hlorida s vodom (u vidu kaše) ili sa petrolejom koji sadrži 12% oksihlorid sumpora. II. SPECIJALNI DEO 1) Zaštitne mere pri proizvodnji sumporne i sumporaste kiseline, plavog kamena, superfosfata, natrijum-fluor-silikata i drugih soli i derivata sumporne kiseline Član 106. Radnici zaposleni pri utovaru i istovaru pirita moraju biti tako zaštićeni, da prašina ili delići pirita ne dođu u dodir sa eventualno otvorenom ranom na telu radnika. Ako je potrebno, ovakvim licima treba staviti na raspolaganje zaštitne čizme ili drvene cipele, kao i respiratore protiv prašine. Radnicima koji iznose izgoretinu (pepeo) od pirita, treba staviti na raspolaganje lična zaštitna sredstva protiv prašine i toplote. Za predohranu od opekotina treba radnicima staviti na raspoloženje zaštitna sredstva za izložene delove tela. a) Proizvodnja sumporne kiseline Član 107. Prostorija u kojoj je smeštena piritna peć za sagorevanje pirita, mora biti prostrana i dobro provetravana. Zgrada mora biti najmanje dva puta viša od piritne peći, sa krovom bez tavanice, sa pogodnim razmeštajem otvora i prozora, radi razređivanja štetnih gasova i velike toplote iz prostorije gde je peć. Zidovi, pod, vrata, stepenice, platforme i prozori moraju biti izrađeni od nesagorivog materijala. Član 108. Odeljenja za ispiranje gasova i taloženje, kao i prostorija za kontaktne aparate, moraju biti prostrani, dobro provetravani, a krov, pod, zidovi, vrata i prozori moraju biti izgrađeni od nesagorivog materijala. Radnici koji ulaze u komore za čišćenje gasova od prašine, moraju biti osigurani protiv opasnosti od električne struje i imati zaštitna odela, gumene rukavice i gasmaske. Pre čišćenja prašine mora se prekinuti tok električne struje (Vidi Pravilnik o zaštitnim merama protivu opasnosti od električne struje). Član 109. Turmovi za proizvodnju sumporne kiseline moraju biti od jakog olovnog lima, koji je spolja obložen i armiran. Prostorija sa aparaturom za orošavanje mora biti dovoljno prostrana za nesmetan rad i dobro provetravana. Radnicima treba staviti na raspolaganje gasmaske, kao i jednu dobro provetrivu kabinu (sobu) za povremen odmor. Član 110. Licima zaposlenim u odeljenju za ispiranje gasova i taloženje, treba staviti na raspolaganje potpunu zaštitu, i to: zaštitno radno odelo, gumene čizme, gumene rukavice, kao i zaštitne naočare. Radnicima koji ulaze u neki uređaj u kontaktnom odeljenju radi čišćenja ili opravke, moraju se staviti na raspolaganje zaštitne gas-maske. Radnicima koji vrše opravke rezervoara za sumpornu kiselinu, moraju se staviti na raspolaganje gumene rukavice, čizme i odelo od gumiranog platna. Radnici zaposleni kod piritnih peći i kod turmova, moraju imati zaštitno odelo, rukavice i cipele protiv kiselina. Za izlaz zaostalih gasova i kiselih para iz aparature mora postojati kamin (odžak) od odgovarajućeg otpornog materijala, visok najmanje 25 m. Član 111. Na onim radnim mestima gde se kiseline stalno i u velikim količinama razlivaju, pod mora biti obložen olovnim limom, ili kiselostalnim pločama. Za skupljanje u odvođenje razlivenih kiselina sa poda moraju se predvideti kanali sa prijemnim rupama. b) Proizvodnja plavog kamena Član 112. Odeljenje granulacije bakra mora imati dobru prirodnu ili veštačku ventilaciju. Radnicima se moraju staviti na raspolaganje zaštitne kecelje, kožne rukavice i gumene čizme, a vođe odeljenja moraju imati azbestne rukavice i kecelje. Član 113. Kace u kojima se vrši kristalizacija plavog kamena moraju biti čvrsto građene, da usled tereta ne dođe do raskida i razlivanja sulfata bakra u rastvoru. Zabranjen je hod zaposlenih lica po rubovima otvorenih kaca bez zaštitnih propisnih dasaka ili mostova za prolaz. Bazeni za skupljanje vrućeg rastvora plavog kamena moraju biti dobro osigurani, da bi se sprečilo upadanje zaposlenih lica. Član 114. Ukoliko se para kiseline kondenzira po zidovima sa unutrašnje strane krova zgrade, treba preduzeti potrebne mere da kapljice kondenzata ne ozlede zaposlena lica. U tu svrhu mora se kondenzat sa tavanice spirati vodom ili hladnim rastvorom sode, ili ako ima mogućnosti, treba izgraditi zaštitne olučiće i slivnike za sabiranje i odvođenje kondenzata. c) Proizvodnja superfosfata Član 115. Pri radu na mlevenju fosfata i kostiju, mlinovi moraju biti osigurani protiv prodiranja prašine u prostor radionice. Radnicima na ovom poslu moraju se staviti na raspolaganje potrebna lična zaštitna sredstva. Radnicima zaposlenim na istovaru i utovaru sirovog fosfata, kostiju, koštanog brašna, superfosfata (gotovog za opremu), treba staviti na raspolaganje zaštitne naočari, a u slučaju potreba snabdeti ih još i respiratorima protiv prašine. Član 116. U prostoriji gde je smešten reaktor mora biti osigurano efikasno provetravanje i izvlačenje škodljivih gasova izvan radionice. Član 117. Prilikom ispražnjivanja superfosfata u komorama radnici se moraju snabdeti zaštitnim odelom, rukavicama i drvenom obućom, protiv opekotina i protiv dejstva sumporne kiseline. d) Proizvodnja natrijum silikofluorida Član 118. Pri radu kod absorbera radnicima se bezuslovno moraju staviti na raspolaganje zaštitne naočari protiv nagrizajućeg dejstva fluora. Kod svih aparata gde se radi sa fluorom ili njegovom kiselinom, postaviti jake ventilatore i ekshaustore za izvlačenje gasova. Pored ovoga radnici moraju imati zaštitna odela, gumene rukavice i drvete cipele ili gumene čizme pri radu. Oči ozleđene koštanom prašinom treba odmah dobro isprati vodom. U težim slučajevima treba tražiti hitnu lekarsku pomoć. Član 119. Veće ozlede tela zaposlenih lica sa velikom količinom sumporne kiseline ne smeju se odmah oprati vodom usled povišenja temperature, što bi pogoršalo slučaj. Prvo treba mesto otrti nekom mekom krpom i tek onda dobro vodom isprati. Uvek treba imati pri ruci za ispiranje 5% vodeni rastvor natrijum bikarbonata radi neutralisanja dejstva kiseline. Mesta na telu ozleđena vrelom izgoretinom ne treba pri ukazivanju prve pomoći otirati tvrdim predmetima i grubim krpama, već to mesto premazati kakvim uljem (laneno ulje) i krečnom vodom u jednakim delovima i samo ovlaš zaviti. Ovako treba raditi zbog toga što se pri ozledi vrlo sitni delići izgoretina prilepe za kožu. Prilepljene delove odeće ne skidati bez lekara. U slučaju da siliko-fluoridna jedinjenja padnu na nezaštićeni deo tela, treba mesto oprati vodom i namazati (na pr.: vazelinom). Kod ozleda fluorvodoničnom kiselinom isprati mesto sa mnogo vode i sa 5% rastvorom natrijum bikarbonata. Naročito treba obratiti pažnju da silikofluoridna kiselina ne dospe u oči. 2) Elektroliza kuhinjske soli i hlorni derivati Član 120. Sva odeljenja hlorne fabrike moraju biti dovoljno prostrana, čista, svetla i dobro provetravana. Odeljenja u koja ne dopire dnevna svetlost moraju biti stalno osvetljena električnim osvetljenjem. Član 121. Uređaj za elektrolizu soli, ćelije i motori moraju biti uvek u ispravnom stanju, a motori još i kapsulirani, zbog opasnosti od eksplozije vodonika. Zabranjeno je pušenje u ovom prostoru. Aparati i cevi za hlor moraju biti građeni od materijala koji hlor ne nagriza (keramika, staklo, guma, škriljac, beton pokriven smolastom masom). Za zaštitu zdravlja, uštedu odela i obuće, sve instalacije, kao i sama radna prostorija moraju uvek biti besprekorno čisti. Obavezno je pranje i čišćenje podnica pri svakom čišćenju aparata usled prosipanja najmanje količine rastvorene lužine ili rastvora soli. Po svršetku rada svake smene pod celog odeljenja mora se brižljivo oprati. Mora se voditi računa o temperaturi u prostorijama, da ne dođe do kristalizacije koncentrisanog rastvora soli (kuh. soli) što bi moglo onemogućiti normalan rad. Član 122. U pogonu elektrolize, kao i u odeljenju za uparavanje kaustične sode, pored redovnog sanitetskog materijala potrebno je imati: mast protiv opekotina, mnogo čiste vode, mast za oči (3% mast ungventum borici) za slučaj prskanja lužine ili kaustične sode u oči. Član 123. Radnici "komoraši", koji rade u komori na izgrtanju hlornog kreča, moraju imati nepropustljivo zaštitno odelo protivu hlora, platno za zaštitu ruku, gumene čizme, cevke, maske sa dovodom svežeg vazduha u koje se duva čist svež vazduh za disanje. Rad u ovim komorama treba kolikogod je moguće mehanizovati. Član 124. Pre stupanja na rad u elektrolizi, sva lica se moraju podvrći lekarskom pregledu i samo potpuno zdrava primaju se na rad. Sva lica koja ovde rade moraju biti pod lekarskim nadzorom i u slučaju potrebe imaju se odrediti na neki drugi, manje škodljiv posao, za izvesno vreme. Svim licima iz prethodnog stava mora preduzeće nabaviti zaštitna radna odela i obuću za rad. 3) Mere zaštite pri proizvodnji sone kiseline i njenih derivata Član 125. Sumporna kiselina ne sme se ručno, vedrima ubacivati u retortu. Sudovi za prenošenje i kondenzaciju gasova hlorovodonične kiseline (sone kiseline) moraju biti od kamenaste mase ili keramike i moraju biti nepropustljivi za gasove. Mogu se upotrebiti i gvozdeni sudovi obloženi tvrdom gumom, masom od veštačke smole ili sličnim materijalom otpornim prema nagrizajućim materijama. Nekondenzovani kiseli gasovi moraju se ispuštati kroz visok dimnjak (najmanje 20 m.) u vazduh, ili se pre ispuštanja u vazduh imaju neutralisati. 4) Zaštitne mere pri proizvodnji kaustičke sode i natrijum karbonata (amonijačne sode) Član 126. Podovi i zidovi prostorija u kojima se razlivaju i isparavaju rastvori jetkih materija, moraju biti izrađeni i premazani materijalom otpornim prema nagrizajućem dejstvu lužine i kiseline. Svi uposleni radnici dužni su za vreme rada da se zaštite propisnim ličnim zaštitnim sredstvima. Član 127. U radionicama kaustične sode mora se održavati najveća čistoća i red. Svako mesto koje propušta na aparatima ili uređajima mora se smesta opraviti. Dok se takvo mesto ne opravi, mora se podmetnuti kakav sud da lužina, koja kaplje, ne poprska radnika. Pri uzimanju proba iz aparata, a naročito iz aparata pod pritiskom, slavine se moraju otvarati oprezno i postepeno, a sudovi za prijem moraju biti potpuno suvi (bez vode). U svim prostorijama mora se postaviti na vidnom i pristupačnom mestu jedna boca sa 1% rastvorom sone kiseline sa sunđerom za pranje ruku i tela ozleđenih kaustičnom sodom - kao prva pomoć. Za prenošenje teže povređenih moraju se postaviti u radionici nosila. Za održavanje inventara materijala za prvu pomoć ima se zadužiti jedno lice. 5) Zaštitne mere pri proizvodnji kalcijum karbida, ferosilicijuma, ferohroma i kalcijum cijanamida a) Kalcijum karbid Član 128. Svi električni uređaji kod peći za proizvodnju kalcijum karbida, ferosilicijuma i ferohroma moraju biti snabdeveni zaštitnim sredstvima protiv ozleda ili nesreće od električne struje. Član 129. Ubacivanje sirovog materijala i manipulaciju sa alatom na gornjoj strani električne peći treba po mogućstvu mehanizovati. Otvoren deo električne peći mora se zakloniti štitnicima od žice ili štitom od lančića radi umanjenja zračenja toplote. Sve peći moraju biti izolovane, da ne bi zračile prekomernu toplotu u atmosferu prostora gde se radi. Pored toga, ove prostorije moraju imati racionalno sprovedenu ventilaciju (ekshaustori, ventilatori, prirodna promaja). Na svim radnim mestima gde se pri radu sa sirovinama za karbid razvija prašina, potrebno je osigurati dobru ventilaciju ili proces mehanizovati i automatizovati. Član 130. Radnici koji rade na lomljenju, sortiranju i pakovanju ferosilicija i ferohroma, na montaži elektroda, na razbijanju, kao i na ispiranju kremena, moraju imati zaštitne naočari protiv udara odnosno upada mehaničkih čestica u oko, kao i respiratore protiv škodljive prašine. Radnici zaposleni na bušenju i izlivanju istopljene mase karbida i cijanamida moraju biti snabdeveni zaštitnim radnim odelom, štitnicima za ruke, drvenom obućom (klompe ili papuče) i pogodnim naočarima sa obojenim staklom za zaštitu oka. Lica koja ručnim alatom razbijaju blokove karbida i cijanamida, moraju biti zaštićena od ozleda od prskanja parčadi od blokova. Ako se ovaj rad vrši mehaničkim uređajima, moraju se preduzeti sve zaštitne mere da parčad a naročito karbidna ili cijanamidna prašina ne leti po radionici prilikom prosejavanja i sortiranja materijala. Član 131. Zabranjuje se smeštanje karbida u otvorenom vlažnom prostoru, da ne bi došlo do naglog razvijanja velike količine acetilena i do eksplozije. Član 132. U odeljenjima gde se prerađuje karbid zabranjeno je pušiti i uopšte unositi otvoren plamen zbog opasnosti od eksplozije. Ove se prostorije moraju provetravati. Ovo isto važi i za odeljenje u kome se karbid ispituje. b) Kalcijum cijanamid Član 133. Mlevenje karbida u prah u zatvorenom mlinu mora se izvoditi u prisustvu nekog neutralnog gasa (azot), da bi se izbegla mogućnost eksplozije usled razvijanja acetilena. Punjenje koševa karbidom u prahu iz silosa treba organizovati tako, da se izbegne stvaranje škodljive prašine upotrebom specijalnih automatskih uređaja za punjenje. Ako se i pored toga razvija prašina, moraju se zaposlenim radnicima staviti na raspolaganje respiratori protiv prašine. Član 134. Usijana masa cijanamida mora se hladiti u prostorima u kojima cirkuliše inertan gas - (azot ili odgoreli gasovi), da ne bi došlo do eksplozije u dodiru sa vlažnim vazduhom i nepretvorenim kalcijum karbidom. Član 135. U odeljenjima gde se cijanamid prečišćava od nepretvorenog karbida i fosfita ne sme se raditi sa otvorenim plamenom zbog mogućnosti eksplozije od razvijanja acetilena i fosforvodonika, a po potrebi staviti na raspolaganje i gas-maske zaposlenim licima. Član 136. Silosi iz kojih se kalcijum cijanamid pakuje u vreće ili sanduke za ekspediciju moraju imati otvor sigurnosti sa poklopcem od kartona ili drugog lakog materijala. Pristup gornjim delovima silosa dozvoljen je samo naročito ovlašćenim licima. Zabranjuje se unošenje i gurenje gvozdenih predmeta (motke, ručice, alat) u silose sa cijanamidom, zbog opasnosti od eksplozije. Ova odeljenja moraju biti što je moguće više otvorena da se ni na koji način ne može stvoriti eksplozivna smeša vazduha i acetilena koja eksplodira pri izbijanju najmanje varnice ili u dodiru s plamenom. Član 137. Zabranjena je upotreba vina i ostalih alkoholnih pića za vreme rada, kao i 3-4 dana posle rada licima koja su neposredno zaposlena na radu sa cijanamidom. 6) Zaštitne mere pri proizvodnji cementa, gipsa i kreča a) Izrada cementa Član 138. Zgrade u kojima su smeštene peći za pečenje cementa moraju biti prostrane i visoke, sa prirodnim provetračima iznad krova po celoj dužini zgrade, da se omogući što bolje provetravanje prostora pri navali dimnih gasova iz peći. Član 139. Zabranjeno je ulaziti u silose sa laporom zbog opasnosti odronjavanja materijala. Ako se neophodno mora ući u silos radi odlepljivanja vlažnog materijala od zidova, potrebna je naročita opreznost. Član 140. Zbog razvijanja velike toplote u odeljenju gde su smeštene peći za pečenje materijala, potrebno je preduzeti odgovarajuće mere za prirodno ili mehaničko provetravanje okolnog prostora, kao i izgradnju štitova (ekrana) za zaštitu od zračenja toplote u prostor. Radnicima koji rade kod peći, a izloženi su velikoj toploti i prašini, moraju se staviti na raspolaganje sva potrebna lična zaštitna sredstva. Prašina od uglja i cementa koja se razvija iz vertikalnih peći za pečenje cementa, kao i prašina od mlinova i sejalica suvog i sirovog materijala i klinkera ne sme se puštati sa dimnim gasovima slobodno u vazduh, već se mora predvideti hvatanje i taloženje ove prašine pomoću specijalnih uređaja (razni filtrovi, cikloni i dr.). Član 141. Prenos materijala do drobilice mora se tako mehanizovati i urediti, da se prašina pri tome ne može razvijati. Ako se prenos vrši kolicima, onda se taj prolazni prostor mora ograditi. U prostoru gde se materijal drobi, melje i seje na mehaničkim uređajima, mora se izvlačiti prašina od sirovina i cementa, a pored toga zaposlenim licima moraju se staviti na raspolaganje i respiratori protiv prašine. Član 142. U silosima i šupama za smeštaj klinkera potrebno je vršiti stalno provetravanje, jer materijal dolazi u silose pod temperaturom, a radnicima se moraju staviti na raspolaganje zaštitne azbestne rukavice u slučaju potrebe. Radnicima koji pakuju cement i rukuju automatima za punjenje vreća cementom, treba staviti na raspolaganje respiratore i naočare ili cevne maske sa dovodom svežeg vazduha radi zaštite od cementne prašine. Radnici koji su zaposleni na utovaru i istovaru cementa u brodove, šlepove, železničke vagone ili kamione moraju biti snabdeveni zaštitnim radnim odelom, kapuljačama za glavu i ostalim ličnim zaštitnim sredstvima. Svim radnicima zaposlenim u odeljenjima u kojima se pri radu razvija cementa prašina moraju se staviti na raspolaganje radnička zaštitna odela. Ova radna odela, kao i sva zaštitna sredstva, moraju se posle rada čistiti od prašine. b) Proizvodnja kreča i gipsa Član 143. Radnici koji su zaposleni pri slaganju kamena u peći za pečenje kreča i gipsa moraju biti snabdeveni zaštitnim keceljama i štitnicima za ruke zbog mogućih ozleda od oštrih ivica kamenja. Član 144. Prostor u kome se nalaze peći mora biti dobro ventiliran prirodnom ventilacijom ili veštačkim putem, zbog pojave ugljenmonoksida i drugih štetnih gasova. Prostori u kojima se melje, seje, prenosi, meri i pakuje gips moraju biti snabdeveni ekshaustorima za usisavanje prašine. Ovu usisanu prašinu treba hvatati uređajima za taloženje prašine. Radnicima koji prenose ili vrše utovar ili istovar vreća sa gipsom moraju se staviti na raspolaganje pored zaštitnog odela još i zaštitne kape ili kapuljače za glavu. Član 145. Ako se istovar i utovar suvog kreča ne vrši mehaničkim putem već ljudskom snagom, moraju se zaposlenim radnicima staviti na raspolaganje zaštitna odela i ostala potrebna lična zaštitna sredstva. 7) Zaštitne mere pri proizvodnji raznih zemljanih i mineralnih boja Član 146. Radnici zaposleni pri izradi otrovnih mineralnih boja moraju imati zaštitne maske, respiratore, radnička zaštitna odela a po potrebi i zaštitne rukavice. Isto tako oni moraju voditi računa o higijeni usne šupljine i ispirati usta sredstvima koja lekar odredi. Član 147. Podovi i zidovi ovih radionica moraju biti izgrađeni od takvog materijala, da se mogu svakodnevno čistiti i prati. Povremeno, a najmanje jedanput nedeljno, moraju se svi aparati, uređaji i mašine čistiti od otrovne prašine. 8) Zaštitne mere pri proizvodnji raznih smeša hemijskih soli i jedinjenja Član 148. Ako se radi sa metalom olovom u svrhu dobijanja olovnih jedinjenja, onda se otpaci, zrnca, pločice, trake i olovne mrežice moraju čuvati u sanducima snabdevenim nepropusnim poklopcima za prašinu ili se mogu čuvati nakvašeni vodom. Zabranjeno je sakupljati ih u velikim gomilama i ostavljati duže vremena da leže po podu radionice, da se otrovan olovni prah ne bi razvijao po radionici. Pri izradi olovnih boja treba svaki put kad je to moguće, olovna jedinjenja kvasiti vodom i držati ih vlažna, da se olovna prašina ne razvija po radionici. Radnicima pri radu imaju se staviti na raspolaganje respiratori sa specijalnim filtrom protiv olovne prašine. Član 149. Sušnice u kojima se suše olovna jedinjenja moraju imati otvore, da se prostor može dobro ventilirati. 9) Zaštitne mere pri proizvodnji žižica Član 150. Skladište (magacin) za kalijev hlorat mora biti u zasebnoj zgradi, odvojeno od svih drugih radionica i zgrada. U samoj prostoriji potrebno je, radi sigurnosti od požara, uvesti vodovodne cevi na tavanici sa rupicama za brzo i jako izlivanje vode u slučaju potrebe. Ventil za posluživanje ovog uređaja treba da bude udaljen bar 20 m od magacina i lako pristupačan. Član 151. Pripreme i prerada (usitnjavanje, odmeravanje itd.) kalijum hlorata mora se vršiti u zasebnoj prostoriji, koja nije u sklopu sa magacinom hlorata i sa prostorijama za spremanje mase za glave odnosno za premaze površina za trenje žižica. Član 152. Sudovi i alat, kojima se prenosi i manipuliše kalijum hloratom ne smeju biti od gvožđa i moraju biti potpuno čisti, bez ikakvih organskih nečistoća. Član 153. Pri izradi mase za glave žižica i inače kalijum hlorat ne sme doći u dodir sa lako zapaljivim materijama (napr.: fosfat, sumpor) ili sa materijama koje u smeši sa hloratom daju eksplozive (parafin, vazelin i ostali derivati nafte). Pri ovom radu kalijum hlorat se najpre mora usuti u nezapaljivi rastvor tutkala u vodi ili tome slično, i tek tada pomešati sa ostalim hemikalijama. Član 154. Sa amorfnim (crvenim) fosforom mora se raditi oprezno da se ne zapali već od malog trenja ili potresa. Zbog toga se u prostoriji za pripremu mase za premaz površine za trenje smeju nalaziti samo onolike količine fosfora, koliko je potrebno za dnevni rad. S fosforom se mora oprezno postupati; ne vlažiti posude iz kojih se i u koje se sipa; imati stalno pri ruci pesak za gašenje većih požara, a kod manjih požara imati pri ruci mokre krpe. Član 155. Radnici koji prenose veće količine gotovih složenih žižica pa ih pri prenosu prislanjaju uz svoje telo, moraju biti snabdeveni keceljama ili prslucima od nezapaljivog materijala (impregniranog tkiva). Delovi mašina (okviri, limovi i sl.) koji dolaze u dodir sa većom složenom količinom glavica žižica, moraju biti namašćeni uljem ili mašću, da se smanji trenje. Radnici koji prenose složene žižice moraju biti tako osigurani, da im plamen koji se može pojaviti, ne sagori nezaštićeno lice. Svim ovim radnicima treba staviti na raspolaganje zaštitne kecelje od nesagorivog materijala. Član 156. U odeljenjima gde se izrađuju žižice zabranjeno je pušiti i na bilo koji način unositi otvorenu vatru. Fabrika mora imati dobro organizovanu službu za gašenje požara. 10) Zaštitne mere pri proizvodnji lanenog ulja, firnisa, gotovih uljanih boja i lakova Član 157. Magacini za smeštaj sirovine za izradu lanenog ulja, firnisa, gotovih boja i lakova moraju biti u zasebnoj prostoriji, udaljenoj od radnih prostorija. Magacini moraju biti osigurani protivu požara i imati uređaje i sprave za gašenje požara. Član 158. Prostorije u kojima se prerađuje laneno ulje kao i lakovi, moraju biti obezbeđene od požara, zbog lako zapaljivog materijala. Zabranjeno je ove prostorije grejati pećima sa drvima ili ugljem. Grejanje može biti parno, sa vrućom vodom ili električno. Vrata i prozori na ovim odeljenjima moraju biti od nesagorivog materijala. Član 159. Pri izradi nitroceluloznih lakova moraju se preduzeti sve mere sigurnosti koje su propisane za rad sa barutima i eksplozivima (Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama kod proizvodnje baruta i eksploziva - "Službeni list FNRJ", br. 53/48). Upotrebljena nitroceluloza ne sme biti nitrisana preko 12% azota, a njena vlaga ne sme biti ispod 30%. Član 160. Uređaji u kojima se kuvaju uljani lakovi moraju biti smešteni u zasebnoj prostoriji koja je izdvojena od drugih radnih prostorija. Kod kazana za kuvanje moraju biti pri ruci ispravni aparati sa penom za gašenje požara zbog stalne opasnosti od požara. Radnicima zaposlenim neposredno na mešanju ulja i laka koji se kuva moraju se staviti na raspolaganje zaštitne kecelje i rukavice od azbestne tkanine, štitnici za lice protiv prskanja vrućeg ulja ili smole. 11) Zaštitne mere pri proizvodnji sapuna, glicerina i kozmetičkih sredstava Član 161. Bazen u koji se istače vruća istopljena masnoća za sapun mora biti dobro i propisno osiguran protiv mogućnosti upadanja zaposlenih lica i protiv prskanja vrućih masnoća. Prostorija u kojoj su smešteni kazani za kuvanje sapuna mora biti prostrana, visoka i dobro provetriva, sa dovoljno svetlosti. Iznad kotlova mora biti postavljen uređaj za odvođenje pare. Kuvači sapunske mase moraju imati zaštitne rukavice i zaštitne kecelje protiv opekotina, a po potrebi i naočare. Član 162. Ako se u odeljenju za uparivanje glicerinske vode ova razliva po podu, treba radnicima obezbediti zaštitne gumene čizme a po potrebi i zaštitne gumirane kecelje i gumene rukavice. 12) Zaštitne mere pri proizvodnji jestivog ulja Član 163. Sušnica semena iz koga se dobija jestivo ulje mora biti smeštena u dovoljno velikoj prostoriji i snabdevena snažnim ekshaustorima za isisavanje i izvođenje prašine izvan uređaja sušnice i same prostorije. Član 164. Odeljenja ekstrakcije ulja iz pogača od presovanog semena pomoću benzina ili drugog organskog lako zapaljivog rastvarača moraju se održavati u besprekornoj čistoći. Sudovi za benzin moraju biti potpuno nepropustljivi, a ekstraktori moraju biti snabdeveni svim potrebnim armaturama i mernim aparatima za sigurnost pri radu. 13) Zaštitne mere pri destilaciji i rafinisanju nafte Član 165. U krugu preduzeća uređaji i aparati za destilaciju i manipulaciju sa naftom moraju biti potpuno odvojeni i udaljeni od nadzemnih cisterni i tankova sa uljem najmanje 100 metara. Teren na kome se nalaze pomenute cisterne i tankovi za smeštaj benzina i drugih zapaljivih ulja, mora biti ograđen sa svih strana ozidanom ogradom u visini od najmanje 2,5 metra. Član 166. Za smeštaj benzina i ulja u burad na otvorenom prostoru mora se koristiti specijalan ograđen prostor, potpuno odvojen od rafinerije. Ceo sistem lagera sa rezervoarima i tankovima za smeštaj benzina, petroleja i drugih ulja mora biti snabdeven naročitom instalacijom za gašenje požara pomoću pene ili slično. Tankovi i rezervoari za smeštaj ulja moraju biti stručno izgrađeni i imati sve sigurnosne naprave, da bi se izbegli neželjeni požari. Konstrukcija njihova mora tehnički u svakom pogledu odgovarati namenjenoj svrsi. Svaki nadzemni tank ili rezervoar visine preko 3 metra mora imati gvozdene stepenice sa propisnom ogradom za pridržavanje. Član 167. Aparati za taloženje, destilacioni sudovi, deflegmatori, kolone za frakcioniranje, tabarke za hlađenje destilata, kao i razvodnici pojedinih frakcija destilata mogu biti smešteni, s obzirom na klimatske prilike terena, u zgrade građene bez upotrebe drveta, ili se mogu montirati na otvorenom polju. Ispred izlaska destilata mora postojati uređaj za hvatanje gasova. Član 168. Uređaj za rafiniranje ulja sumpornom kiselinom mora biti snabdeven odvodnom cevi, kojom se pomoću prirodne ili veštačke ventilacije izvode nastali gasovi sumpordioksida i drugih izvan prostorija rafinerije. Ako se utvrdi da ovi gasovi škode i nanose štetu krugu fabrike i okoline, moraju se prethodno neutralisati. Član 169. Pri radu sa vrućim ostatkom od destilacije nafte treba biti obazriv, jer se on na vazduhu pali. Zbog toga se mora najpre hladiti ispod njegove temperature paljenja. Isto tako mora se strogo voditi računa da sud za prijem ostatka ne sadrži vode, da ne bi došlo do eksplozije. Član 170. Svim licima zaposlenim na prljavim poslovima destilacije i rafiniranja sirove nafte i mineralnih ulja, moraju se staviti na raspolaganje zaštitna radna odela, kecelje (po mogućstvu od kože) obuća i rukavice ili sitnice za ruke. 14) Zaštitne mere pri proizvodnji špiritusa i kvasca Član 171. U prostorijama u kojima se razvijaju pare od isparenog špiritusa, treba predvideti uređaje za isisavanje tih para iz prostora radi umanjenja opasnosti od požara ili eksplozije. Odeljenje vrenja mora imati uređaj za dobru ventilaciju. Član 172. Radnicima zaposlenim u odeljenju za sagorevanje džibre moraju se staviti na raspolaganje naočari od obojenog stakla i debele zaštitne rukavice, kao i zaštitne cipele sa drvenim đonom. Član 173. Velike količine špiritusa smeju se smeštati i čuvati u tankovima i rezervoarima od gvožđa, koji su snabdeveni potrebnim ventilima, napravom za kontrolu nivoa alkohola u sudovima i ostalom sigurnosnom armaturom. Tankovi moraju biti pod krovom radi zaštite od prekomerne sunčane toplote. Ležeći rezervoari, ako nisu pod krovom, mogu se ukopati u zemlju. Član 174. Utovar špiritusa u vagon cisterne i istovar iz ovih sme se vršiti samo preko nepropusnog cevnog voda uz upotrebu pumpe ili potiskom pomoću neutralnog gasa (azot ili hladni sagoreli gasovi) pod pritiskom. Ni u kom slučaju se ovo ne sme vršiti komprimiranim vazduhom. Član 175. Svi cevni vodovi van zgrada kojima se špiritus pretače iz jednog odeljenja u drugo ili iz prerade u magacin za smeštaj, kao i do utovarne i istovarne rampe za vagon cisternu, moraju biti ukopani u zemlji na dubini od najmanje 40 cm. ili, ako su vazdušno postavljeni, moraju biti izolirani protivu preterane toplote od sunčanih zrakova i obojeni određenom bojom za raspoznavanje. Član 176. U fabrikama špiritusa i kvasca mora biti organizovana vatrogasna služba za gašenje požara. 15) Zaštitne mere pri proizvodnji šećera Član 177. Kanali za smeštaj i plavljenje repe moraju biti ograđeni propisnim ogradama, ukoliko po načinu svoje gradnje nisu osigurani protiv mogućnosti upadanja radnika u njih. Član 178. Repno kolo (točak), kao i kolo za dizanje vode mora sa svih strana biti ograđeno propisnim ogradama. Za vreme radova na čišćenju i opravci repnog kola ili kola za dizanje vode, pokret istih mora biti obustavljen, a uređaj za puštanje u pokret tako osiguran da se repno kolo ili kolo za dizanje vode ne može nepažnjom ili slučajno pokrenuti. Član 179. Perionice za repu moraju svojom gornjom ivicom prelaziti hodnik za posluživanje bar za jedan metar, a ako je moguće, moraju biti osigurani ogradom do visine 1 m. Hodanje i rad nad perionicom repe dok je ona u pokretu, zabranjeni su. Član 180. Kanali ispod difuzione baterije moraju biti snabdeveni gvozdenim rešetkama, koje će sprečavati da uposlena lica upadnu u kanal. Kanali ispod difuzione baterije moraju biti snabdeveni otvorima prema gornjem delu difuzione baterije radi ventilacije. Poklopci difuzera moraju biti snabdeveni protivtegovima da se mogu bez opasnosti otvarati i zatvarati, odnosno moraju imati naprave koje će ih pouzdano osigurati od eventualnog padanja kad se nalaze u otvorenom položaju. Član 181. Kod aparata za filtriranje, pod pritiskom, kad postoji mogućnost izbijanja vruće tečnosti zaposlena lica moraju biti osigurana protiv opekotina postavljanjem podesnih zaštita (pokrovi, ograda i sl.). Član 182. Ako u cilju opravke ili sličnog zaposlena lica moraju silaziti u saturatore ili druge aparate gde postoji mogućnost prodiranja pare, gasova ili vrućih sokova, mora se prethodno proveriti da li su svi ventili dobro zatvoreni i da li su saturatori dobro provetreni. Ako pojedini ventili propuštaju, moraju se preduzeti potrebne mere da se to spreči. Za vreme bavljenja zaposlenih lica u saturatorima, ista moraju biti pod nadzorom lica koje se nalazi izvan saturatora. 16) Zaštitne mere pri proizvodnji tutkala od kostiju i od mesine Član 183. Za smeštaj sirovine (kosti i mesine od koža) moraju se urediti pokriveni magacini sa betonskim podom. Magacin mora biti tako građen da se može dobro i brzo prirodno provetravati. Za odbranu od muva i gamadi treba sirovine poprskati pogodnim dezinfekcionim sredstvima (krečnim mlekom, karbolnom kiselinom i sl) a sve otvore na zgradi - prozore i vrata - snabdeti metalnim mrežama. Član 184. Bazeni za kvašenje suve mesine, kao i bazen mašina za ispiranje mesine od kreča i prljavštine, moraju biti izrađeni solidno. Za kretanje ljudi po bazenima mora se postaviti bilo utvrđen pod ili pokretne dovoljno debele daske. Bazeni i mašine moraju se nalaziti u pokrivenoj prostoriji. Član 185. Merni sudovi u kojima je smešten benzin za ekstrahiranje a koji se nalazi u istoj prostoriji gde i ekstraktori, moraju biti potpuno zatvoreni i snabdeveni plovkom ili staklom za čitanje nivoa. Cevni vodovi za utakanje benzina u ekstraktor, kao i sve cevi kroz koje prolazi benzin radi hlađenja i kondenziranja, moraju biti potpuno nepropusne za benzin. Zabranjeno je pušenje i unošenje otrovnog plamena u odeljenje ekstraktora. Član 186. Zbog stalne opasnosti od požara - prozori, vrata, krovna konstrukcija i platforme u odeljenju ekstraktora moraju biti od gvožđa ili drugog nezapaljivog materijala. Za brzo gašenje požara u ovom odeljenju mora biti pri ruci dovoljan broj aparata sa penom za ručnu upotrebu. Spolja ispred zgrada moraju se postaviti hidranti sa odgovarajućim brojem creva i mlaznica za gašenje požara. Član 187. Kad su ekstraktori u radu i kad u vazduhu odeljenja ima benzinskih para ne smeju se izvoditi radovi ili opravke pri kojima se može bilo kojim načinom proizvesti varnice. Ovakve radove treba vršiti kad aparatura miruje i kad se prostorija dobro provetri. Član 188. Prosejavanje ekstrahiranih kostiju treba po mogućnosti vršiti pomoću mehaničkih uređaja i odvajati gvozdene predmete iz materijala pomoću magneta. Ako se dodavanje materijala i vađenje gvozdenih predmeta (čestica) vrši ljudskom snagom, potrebno je sa tih mesta snažno isisati prašinu, a zaposlenom radniku staviti na raspolaganje respiratore protiv prašine. Uređaje za ispiranje ekstrahiranih kostiju mlakom vodom treba potpuno mehanizovati. Član 189. Drvene kace ili drugi aparati u kojima se kuva kožna mesina radi dobijanja tutkala, moraju biti zatvoreni i snabdeveni uređajima za odvođenje vodene pare koja se pri kuvanju razvija. Član 190. Pri sušnicama u kojima se suši tutkalo uduvavanjem toplog vazduha, moraju biti u pripravnosti ispravni aparati za gašenje požara. Komore sušnica moraju biti snabdevene ispravnim termometrima postavljenim na mestima gde vlada najviša temperatura. Član 191. Radnicima koji istovaraju i rade sa sirovom konzerviranom mesinom i kostima moraju se staviti na raspolaganje zaštitne kecelje, zaštitne rukavice i zaštitna obuća radi predohrane od zaraza. Lična zaštitna sredstva radnika koji rade sa mesinom i sirovim kostima moraju se održavati u higijenskom stanju. Za radnike koji rade u magacinima i radionici gde se primaju, prebiraju i droge sirove kosti, od kojih se razvija nesnosan smrad, treba urediti jednu čistu, dobro provetrivu sobu za povremeno odmaranje i udisanje svežeg vazduha. 17) Zaštitne mere pri proizvodnji etil-etra Član 192. Zgrada u kojoj su smešteni uređaji za izradu etil-etra mora biti obezbeđena protiv požara. Sve platforme, pristupi i stepenice, za smeštaj i prilaz aparatima i kolonama za izradu etra moraju biti gvozdene konstrukcije. Zgrada mora biti dovoljno prostrana i lako provetriva. Član 193. Magacin za smeštaj alkohola mora se nalaziti ili u zasebnoj zgradi ili pod zemljom. Ako se alkohol, koji služi za izradu etra smešta i čuva u zgradi u gvozdenim cisternama ili staklenim balonima, moraju se predvideti potrebne mere za obezbeđenje od požara i eksplozije. Zgrada mora biti tako građena da ima izolaciju od sunčanih zrakova, koji ne smeju neposredno padati na sudove sa alkoholom. Prebacivanje alkohola iz magacina u fabriku etra mora se vršiti pomoću parne pumpe ili pomoću pritiska komprimiranim bezopasnim nesagorivim gasovima, kao što su azot, sagorljivi gasovi od motora i sl. Član 194. Sva aparatura za izradu i rektifikaciju etra mora biti nepropustljiva za pare etra i alkohola. Reaktori, destilacione i rektifikacione kolone, tabarke, hladilice i kondenzatori moraju biti snabdeveni potrebnim termometrima, manometrima, pokazateljima nivoa radi sigurnog rada pri fabrikaciji etra. Član 195. Sudovi za prijem gotovog etra moraju biti smešteni van radionice bilo u zasebnoj zgradi ili u zemlji. U magacinima alkohola i etra, kao i radionici etra zabranjeno je pušiti ili ulaziti sa otvorenim plamenom zbog stalne opasnosti od požara i eksplozije. Ovo se mora natpisom na vidnom mestu objaviti. U radionicu etra ne sme se ulaziti sa obućom potkovanom gvozdenim ekserima zbog mogućnosti izbijanja varnica; pri radu sa alatom mora se paziti da se posle udara ne izazove varnica. 18) Zaštitne mere pri proizvodnji tanina i destilaciji drveta Izrada tanina Član 196. Mašine seckalice drveta (varlopi) moraju biti pokrivene i tako zaštićene, da komadi drveta ne mogu pri radu iskočiti iz uređaja za privoz drveta kružnim noževima. Član 197. Ako se izluživanje drvne mase ne vrši u zatvorenoj aparaturi (vakum-aparati) već u drvenim otvorenim bačvama, moraju se preduzeti sve mere pokrivanja bačava i odvođenja pare putem odvodnim cevi iznad krova zgrade. Član 198. Manipulacija sa bačvama - difuzerima i nadgledanje njihovo može se poveriti samo izvežbanim radnicima, da ne bi došlo do nesreće usled izbacivanja vruće vode i drvnog materijala iz bačava. Sve bačve moraju biti snabdevene vodomernim, pokaznim staklom i svim potrebnim ventilima za odvođenje pare i vode. Član 199. Radnicima zaposlenim kod otvorenih difuzera moraju se staviti na raspolaganje gumene zaštitne dugačke rukavice, kožne ili gumene kecelje i zaštitna nepromočiva obuća protiv opekotina od pare i vruće vode. Radnicima koji izbacuju iz kaca-difuzera još vruć, izlužen drveni materijal moraju se, po potrebi, staviti na raspolaganje zaštitna odela, a obavezno zaštitne cipele. Za piće im treba osigurati gaziranu slanu vodu zbog rada pri velikoj toploti i preteranog znojenja. Ovim radnicima mora se osigurati jedna soba u neposrednoj blizini njihovog radnog mesta za presvlačenje, sušenje od znoja i odmor. Radnicima zaposlenim kod retorta za suvu destilaciju moraju se staviti na raspolaganje zaštitna odela, zaštitne rukavice i obuća otporna protiv vatre i toplote. Član 200. Ako se utovar, pretovar i drugi radovi sa drvenim ugljem ne vrše mehanički, već ljudskom snagom, moraju se radnicima staviti na raspolaganje potrebna lična zaštitna sredstva protiv ugljene prašine. Član 201. Hemijsku preradu tečnog destilata i katrana treba, po pravilu, vršiti u hermetičkim aparatima i automatski. Pri preradi u otvorenim aparatima i sudovima gde se hemijske operacije izvode ručno, mora preduzeće staviti zaposlenim radnicima na raspolaganje potrebna lična zaštitna sredstva. U svakoj radionici gde se u aparatima vrše hemijske operacije destilacije, katalize i rektifikacije, mora za zaposlene radnike biti na raspolaganje ispravna gasmaska. Radnicima koji rade na pretakanju koncentrisane sirćetne kiseline, moraju se staviti na raspolaganje gumene rukavice, zaštitne gumene kecelje i obuća. 19) Zaštitne mere pri impregnaciji drva (pragova i stubova) Član 202. Istovar teških sirovih pragova i stubova iz vagona i slaganje u vitlove u krugu zavoda za impregnaciju treba, po pravilu, da se vrši mehaničkim uređajima. Ako istovar vrše ljudi bez upotrebe sprava i pragova nose od vagona do vitla na leđima ili na ramenu, moraju im se staviti na raspolaganje podmetači (jastučići) od vune ili od sličnog materijala, radi zaštite ramena. Član 203. Mašine za zarezivanje (zarezaljka) pragova mora imati zaštićene kružne noževe, da ne bi došlo do ozleda od samih noževa, kao i od letećih ivera od sečenog drveta. Po mogućstvu treba mehanizovati navoz praga od zarezaljke na prevozaljku. Član 204. Prostorija u kojoj su smešteni operacioni kazani za impregnaciju, predgrejači, pumpe i drugi uređaji, mora biti prostrana i dobro provetriva bilo prirodnom ventilacijom pomoću prozora i provetrača, bilo pomoću ventilatora i ekshaustora. Operacione kazane treba izolovati da ne zrače veliku toplotu u prostor radionice. Prozore prostorija treba obojiti tamno, da se spreči prodiranje sunčanih zrakova, zbog fotoaktivnosti katrana. Član 205. Uvoženje prevozaljki sa sirovim pragovima u operacione kazane radi impregnacije treba po mogućstvu vršiti tako, da se izbegne ulaženje radnika u kazane. Izvoženje prevozaljki iz kazana po završenoj impregnaciji mora se vršiti pomoću mehaničkih uređaja, upotrebom čeličnog užeta sa čekrkom i sl. Radnik koji ulazi u operacioni impregnacioni kazan neposredno po izvršenoj impregnaciji, mora biti snabdeven zaštitnim odelom, rukavicama i obućom protiv dejstva katranskog ulja. U slučaju potrebe, radnik mora imati i masku protiv otrovnih gasova. Član 206. Radnici koji skidaju impregnisane pragove sa prevozaljke radi utovara u vagone za ekspediciju, moraju biti snabdeveni zaštitnom odećom ili keceljama (najbolje kožnim), capinima, kukama i drugim alatom za utovar i istovar, zatim kožnim štitnicima za ruke, da se izbegne hvatanje impregnisanih pragova golom rukom. Najbolje je ceo ovaj posao mehanizovati. Radnicima koji rade kod aparata i uređaja gde se razliva kreozot ili koji drugi antiseptikum, treba staviti na raspolaganje zaštitnu odeću, obuću i po potrebi štitnike za ruke. 20) Zaštitne mere pri proizvodnji nitroceluloze Član 207. U cilju obezbeđenja od eventualnih eksplozija ili požara, fabrika za izradu nitroceluloze može se podići samo na terenu koji je dovoljno udaljen od naselja, a shodno propisima za podizanje fabrike eksploziva i baruta. Član 208. Magacin za smeštaj sirovog pamuka ili drvne celuloze mora biti u zasebnoj zgradi udaljenoj najmanje 50 metara od radionice za nitrisanje celuloze. U magacinu mora biti izgrađen sistem uređaja za brzo i efikasno gašenje požara, upotrebom velike količine vode. Član 209. Sušnice i uređaji za sušenje celuloze moraju se održavati u primerno čistom stanju i celulozna prašina koja u toku dana napada po delovima aparature koji se kreću i greju mora se svakodnevno otklanjati ručnim ili pneumatičnim čišćenjem (usisavanje pomoću usisača). Pod, zidovi i tavanice sušnice moraju se takođe svakodnevno čistiti od celulozne prašine bilo pomoću pneumatičkih usisača bilo metenjem pomoću navlaženih krpa. Član 210. Prostorije u kojima se vrši nitrisanje celuloze moraju biti odvojene od drugih radionica zbog stalne opasnosti od eksplozije. Aparatura za nitrisanje (centrifuge, ekshaustori, cevi za odvod i dovod kiseline) mora biti pri radu u potpuno ispravnom stanju. U slučaju kvara na ma kom delu aparature sa nitrisanjem se ne sme početi dok se kvar ne ukloni. Otpali gasovi azotnih oksida, koji se kod nitrisanja celuloze razvijaju i odvode iz centrifuge i prostora nitrirnice, moraju se pre puštanja u dimnjak provoditi kroz uređaje za apsorciju škodljivih otrovnih gasova i pare azotne kiseline, da ne bi zagađivali i trovali okolinu. Zgrada nitrirnice mora biti tako građena, da se radnici u slučaju opasnosti od moguće eksplozije smeše za nitriranje mogu što pre spasti. Član 211. Smeštaj sumporne kiseline i manipulacija vrši se u gvozdenim bačvama, sudovima ili rezervoarima uspravne ili horizontalne izgradnje. Rezervoari za prijem velike količine sumporne kiseline moraju biti postavljeni na odgovarajućim čvrstim temeljima i osigurani od prevrtanja. Sudovi za smeštaj i manipulaciju sa azotnom kiselinom moraju biti od materijala koji azotna kiselina ne nagriza (staklo, porcelan, keramika ili u krajnjem slučaju aluminijum). Merni sudovi i sudovi za prijem sulfo-nitrične smeše moraju biti od legure koju ove kiseline ne nagrizaju, a u nedostatku ove - od gvožđa. Cevni sudovi za prebacivanje, utakanje ili istakanje kiseline moraju biti postavljeni nad zemljom, da budu pristupačni u slučaju kvara ili pojave curenja. Svi ventili za prolaz kiseline moraju biti od keramičke-kamenaste mase, od specijalnog livenog čelika ili legure koju kiseline ne nagrizaju. Manipulacija sa kiselinama: spravljanje sulfo-nitrične smeše, regenerisanje starih već upotrebljavanih kiselina, prebacivanje kiselina u odeljenja nitrirnica, može biti na otvorenom prostoru, s tim da postoji krov za zaštitu od nevremena. Član 212. Stare, otpale kiseline od nitrisanja pre ispuštanja u kanal ili tekuću vodu moraju se prethodno filtrirati radi otklanjanja zaostalih delića nitroceluloze i neutralisati, da ne bi oštetili kanale ili otrovali tekuću vodu. Ovo isto važi i za otpale vode iz drugih odeljenja. Svaka fabrika nitroceluloze mora u ovu svrhu podići uređaj za filtriranje i neutralizaciju otpalih kiselina i voda. Član 213. Ispiranje, neutralizacija, kuvanje, stabilizacija, usitnjavanje, čišćenje, mešanje i otklanjanje vode iz nitroceluloze može se vršiti u jednoj zgradi u kojoj mogu biti montirani i uređaji za ove radove. Pod i zidovi ove radionice moraju u svemu odgovarati propisima koji se odnose na rad sa jetkim i nagrizajućim materijama. U ovim prostorijama mora biti sprovedena mreža ekshaustora i cevi za usisavanje i izvođenje pare i gasova izvan prostorija. Član 214. Samo ona gotova nitroceluloza koja sadrži najmanje 30% vlage, sme se čuvati spakovana u drvenim zatvorenim sanducima i to u zasebnim magacinima, koji su odvojeni od radnih prostorija najmanje 50 metara. Član 215. Radnici koji rade na nitrisanju celuloze moraju imati pri ruci maske radi zaštite lica i organa za disanje od prskanja kiseline i od pojave azotnih oksida u vidu pare i gasova. Oni isto tako moraju biti snabdeveni nepropustljivim zaštitnim odelom protiv kiselina, kapuljačama, zaštitnom drvenom obućom, kao i zaštitnim rukavicama protivu ozleda od jakih kiselina. Ova zaštitna odeća može biti od gume, od gumiranog platna, ili od tekstila impregniranog protiv dejstva kiselina. Radnicima koji rade u odeljenjima gde se razliva kisela voda ili voda uopšte, moraju se staviti na raspolaganje zaštitne kecelje i nepromočiva obuća. Zaštitne mere pri nitrisanju Član 216. Radionice u kojima se vrši nitrisanje hemijskih jedinjenja moraju biti prostrane, prirodno provetrive i snabdevene uređajima za usisavanje škodljivih para od kiselina. Član 217. Pri nitrisanju mora se obratiti naročita pažnja na temperaturu i pritisak koji vladaju u sudovima. Temperatura i pritisak ne smeju preći preko određenih granica. Za regulisanje temperature i pritiska, sudovi reaktori moraju biti snabdeveni uređajima za obaranje preterane temperature i pritiska (dupli zid sa vodenim omotačem ili cevi sa cirkulacijom hladne vode). Za regulisanje pritiska mogu poslužiti ventili sigurnosti. Sudovi - reaktori za nitrisanje moraju imati na dnu veliku rupu kroz koju se brzo i lako može isprazniti ceo sadržaj u korito sa vodom u slučaju krajnje nužde, kad tok reakcije u reaktoru ide tako burno da se nikojim drugim načinom ne može smiriti. Ovo se radi zbog toga da ne bi došlo do eksplozije. Član 218. Zabranjena je upotreba cevi, delova i sudova od olova pri izradi ili preradi trinitrofenola (pikrinske kiseline), jer se olovom stvaraju pikrati koji su jako osetljivi na udar i trenje i mogu dovesti do eksplozije. Član 219. Sušnice nitrojedinjenja moraju biti udaljene najmanje 300 metara od ljudskih naselja, a 100 metara od svih zgrada fabrika i moraju imati ulaze i prozore okrenute u polje. Član 220. Zabranjeno je prosipati sirovine, polufabrikate i gotova nitrojedinjenja po podu radionica i po njima gaziti nogama. Ako se ovaj materijal slučajno prospe po podu, treba ga brižljivo pokupiti i pomesti, staviti na određeno mesto i uništiti. Član 221. Sa gotovim suvim nitrojedinjenjima aromatične serije, mora se najpažljivije rukovati uz sve mere opreznosti pripisane za manipulaciju sa eksplozivima. Zabranjeno je pušiti ili unositi otvorenu vatru u radionice gde se izrađuju, suše ili pakuju organska nitrojedinjenja - eksplozivi. Član 222. Pri radu sa izvesnim nitrojedinjenjima aromatične serije mogu se pojaviti ekscemi na telu radnika pri dužem dodiru, pa je zbog toga potrebno tim radnicima staviti na raspolaganje zaštitne gumene rukavice, zaštitnu obuću i odelo. 21) Zaštitne mere pri manipulisanju i čuvanju celuloida Član 223. U svakoj radnoj prostoriji moraju biti u pripravnosti bar dva suda oko 10 litara vode i jedna oprobana sprava za gašenje požara. Pored ovoga mora se u pripravnosti nalaziti i jedan teško zapaljiv pokrivač za ugušivanje požara pri radu na mašini ili na kom drugom radnom mestu, kao i za ugušivanje vatre na zaposlenom licu. Cevi odnosno tela za grejanje prostorija moraju se zaštititi da se celuloidni materijal i filmovi ne mogu na njih staviti i položiti. Zabranjeno je takve prostorije grejati gvozdenim pećima. Član 224. Otpaci celuloida, trinje i prašina koji pri obradi otpadaju, imaju se skupljati u sudove sa vodom, koji se moraju nalaziti pored radnih mesta. Posle svake radne smene imaju se ovi sudovi sa otpacima iz radnih prostorija odneti u skladište. Sitni otpaci smeju se čuvati samo pod vodom. Čišćenje radnih prostorija mora se vršiti svakodnevno sa mokrim krpama. Zidovi prostorija u kojima se pri radu pojavljuje prašina od celuloida moraju biti takvi da se prašina lako spira. Član 225. Rastvori za lepljenje i rastvaranje celuloida, kao i za bojadisanje (alkohol, etar, amilacetat i sl.), koji su lako zapaljivi, smeju se držati kod radnih mesta samo u količinama potrebnim za tu vrstu rada za jednu radnu smenu. Član 226. U jednom stovarištu ne sme se nalaziti više od 1.000 kgr. celuloidnih filmova ili više od 4.000 kgr. celuloida u nekom drugom obliku. Prostorije moraju biti građene od materijala otpornog prema vatri, sa oduškama za gasove. Ove "oduške" mogu se izraditi bilo u vidu otvora na krovu ili kao prozori i imaju biti pokriveni slabim materijalom, koji će popustiti i pući pod najmanjim pritiskom gasa od vatre u prostoriji. Računa se, da za svakih 15 m3 prostora treba 1 m2 oduška. U stovarištu mora postojati automatski uređaj za efikasno polivanje vodom unutrašnjosti lokala u slučaju požara. Pravila koja moraju poznavati radnici pri manipulisanju sa predmetima od celuloida Član 227. 1) Usled toga što je celuloid lako zapaljiv materijal, što gori vrlo brzo i zrači jaku toplotu, a ako gori bez plamena razvija velike količine otrovnih gasova i para, koje su i same zapaljive i mogu biti otrovne, - rad i manipulisanje sa celuloidom mora se vršiti sa najvećom pažljivošću i predostrožnošću. 2) Celuloid ne sme biti u dodiru sa plamenom niti obrađivan ili smešten u blizini otvorenog plamena, delova peći, parovodnih cevi i slično. Zbog toga je najstrože zabranjeno pušiti u radionicama i magacinima, upotrebljavati šibice, upaljače, kao i služiti se alatom kojim se može proizvesti varnica. 3) Ako se celuloid zapali ili se delimično zagreje, čim se pojavi dim treba odmah sipati vodu na ugroženo mesto. Ako se požar ne može trenutno ugasiti, ostaje samo jedan način spasavanja: pobeći iz radionice. 4) Kod bušenja, glodanja (frezovanja) i sečenja celuloida pomoću mašina, - alat i komad koji se obrađuje moraju biti hlađeni mlazom vode. Treba izbegavati svako prekomerno zagrevanje celuloida. 5) Vedra za vodu za gašenje požara u radionicama moraju biti stalno napunjena vodom. 6) Ako se odelo na čoveku zapali, čovek treba odmah d se valja po podu, da se plamen ugasi. Ne treba trčati, jer se time plamen razbuktava. Licu čije je odelo u plamenu treba pomoći. Odmah treba pokušati da se plamen ugasi pomoću nesagorivog pokrivača, koji je radi ovog i predviđen. 7) Svi prolazi koji vode izlazima i pomoćnim izlazima moraju stalno biti slobodni. Svaki radnik mora da zna, gde se nalazi najbliži i najsigurniji izlaz za njega. Ovaj propis u prepisu treba istaći na vidnom mestu u svim radionicama u kojima se radi sa celuloidom. 22) Zaštitne mere pri preradi gume - kaučuka Član 228. Mlinovi kojima se usitnjava komađe stare gume moraju biti tako konstruisani, da kod ručnog punjenja ruka radnika ni u kom slučaju ne može doći pod zub ili žrvanj mlina. Sejalica za prosejavanje usitnjene stare gume mora biti snabdevena uređajem kojim se sprečava razvijanje prašine od gume, čadži i drugih škodljivih primesa. Član 229. Odeljenja sa teškim valjcima i kalandarima za preradu gumene mase i izradu gumiranog platna moraju biti prostrana, dovoljno vidna i visoka, sa dobrom prirodnom ili veštačkom ventilacijom. Na valjcima se mora raditi oprezno, da radnik slučajno ne spusti ruku među valjke. Svaki valjak mora imati automatski zaustavljač kretanja valjka, koji će radnik u slučaju opasnosti pokrenuti dodirom ruke ili glavom. Član 230. Odeljenje u kome su smeštene prese za vulkanizaciju, koje rade pod parnim pritiskom, usled čega dolazi do razvijanja štetnih gasova i pare, mora biti prostran a parni vodovi moraju biti izolovani. Za odbranu od velike toplote treba urediti dobar sistem ventilacije i izmene vazduha. 23) Zaštitne mere pri proizvodnji kiseonika i disugasa Član 231. Kompresor za vazduh, prečišćači vazduha i destilaciona kolona za tečan vazduh treba da su smešteni u jednom ili više prostranih odeljenja. Gasomer za kiseonik treba montirati na slobodnom prostoru pored zgrade fabrike kiseonika. Destilaciona kolona pored drugih kontrolnih aparata mora imati još i plombiran kontrolni manometar. Pre komprimiranja vazduh se mora dobro prečistiti, da ne bi došlo do usisavanja sagorljivih gasova i para i da se ne bi proizvela eksplozija. U tom cilju treba usisne cevi za vazduh namestiti tako, da se ne može uzimati sa spoljnim vazduhom i acetilen ili koji drugi zapaljivi odnosno eksplozivni gas, ako ovih ima u blizini. Član 232. Stanica za punjenje boca kiseonikom mora biti u odvojenoj prostoriji i ograđena ogradom sigurnosti, bilo od drvenih greda debljine preko 12 cm bilo od kog drugog materijala koji je elastičan i ne prska u parčad u slučaju eksplozije. Pri punjenju kiseonika u boce moraju se vrata stanice zatvoriti a pristup ljudima, dok se boce pune, zabraniti. Sve boce pre punjenja moraju se pregledati u pogledu ispravnosti, i sve neispravne boce moraju se ili na licu mesta opraviti ili sa njima postupiti shodno propisima o nadzoru nad bocama za komprimirane gasove. Stalni uređaji za dobijanje acetilena Član 233. Stalni uređaji za dobijanje, akumuliranje ili čišćenje acetilena mogu se postaviti bilo na otvorenom polju ili u odvojenim prizemnim zgradama. Krov zgrade mora biti građen od lakog materijala otpornog prema vatri. Električne sijalice za osvetljenje moraju biti montirane van zgrade. Prostori razvijača, koji se nalaze u zgradi, moraju biti tako građeni, da se prodiranje gasa ili vatre u druge prostorije zgrade onemogući. Ove prostorije moraju biti dobro i lako provetrive, bilo prirodno ili veštački; da su dovoljno osvetljene i da se u njima održava takva temperatura da se voda u generatoru zimi ne može zalediti. Član 234. Generatori-razvijači acetilena moraju biti izrađeni od metala dobrog kvaliteta, bez delova od bakra ili bakarnih legura sa preko 70% bakra, sa kojima bi acetilen mogao dolaziti u dodir. Materijal od koga je generator izrađen mora biti otporan na pritisak koji može normalno vladati u generatoru. Generatori acetilena moraju nositi vidne stalne natpise o: - veličini (kalibra) upotrebljenog kalcijum karbida i o najvećoj dopuštenoj težini šarže; - najvećoj dozvoljenoj proizvodnji acetilena na sat; - stvarnom maksimalnom dozvoljenom, efektivnom pritisku generatora. Acetilenski generatori treba da budu snabdeveni automatskim uređajima kojima se zaustavlja mehanizam punjenja generatora pre nego što zvono dostigne gornju granicu uspona. Nepovoljan porast pritiska u razvijaču mora biti sprečen pomoću podesne sprave. Svaki generator acetilena mora imati jedan ventil - ustavu za brzo zatvaranje i trenutno zaustavljanje struje gasa. Ustava se može nalaziti bilo u zgradi ili u samoj prostoriji generatora. Po svršetku rada treba odmah sve slavine otvoriti. Član 235. U svima radionicama za dobijanje i komprimiranje disugasa zabranjeno je pušenje i unošenje vatre sa otvorenim plamenom, zbog opasnosti od eksplozije. Član 236. Odeljenja u kojima se nalaze kompresori acetilena i odeljenja za punjenje boca mora biti odvojena od lokala za proizvodnju acetilena, kao i od lokala za čuvanje kalcijum karbida, dovoljnom razdaljinom ili solidnom pregradom. Član 237. Magacini za prijem i čuvanje kalcijum karbida moraju biti suvi, dobro provetrivi i građeni od materijala otpornog prema vatri. Za magacine se uzimaju odvojene zgrade bez podruma, a ukoliko imaju veze preko vrata sa nekim odeljenjem fabrike, ova vrata moraju imati automatske brave i biti od materijala otpornog prema vatri. Količine preko 1.000 kgr. karbida mogu se smeštati samo u naročitim zasebnim prostorijama, odvojenim od susednih zgrada masivnim požarnim zidom. Duž svih puteva koji vode u pravcu magacina karbida moraju se istaći natpisi upozorenja, kao na primer: "Stovarište karbida. Ulaz zabranjen neovlašćenim licima. U slučaju požara ne sme se upotrebiti voda, već zemlja, pesak i sl.". Član 238. Za otvaranje buradi sa karbidom ne sme se upotrebiti alat koji je vruć ili alat kojim se može proizvesti varnica. Pre otvaranja, sa bureta se mora ukloniti sva karbidna prašina i skupiti po strani radi upotrebe ili uništenja. 24) Zaštitne mere pri proizvodnji drvenjače, celuloze i hartije Član 239. Kružna testera za sečenje drva mora biti propisno osigurana, da ne bi došlo do ozleda pri radu. Pored ovog osiguranja mora se postaviti i zaštitna greda ispred mesta gde radnik stoji pri radu. Član 240. Komore za lužinu hlornog kreča i tečnog hlora treba, po pravilu, graditi u zasebnim prostorijama zbog velike količine hlornog gasa koji se pri ovome razvija. Ovi uređaji moraju biti snabdeveni ventilacionim instalacijama za odvođenje otrovnih gasova hlora. Radnicima ovde zaposlenim moraju se staviti na raspolaganje ispravne gasmaske i druga potrebna zaštitna sredstva. Član 241. Prostorije u kojima su smešteni uređaji za kuvanje pomoću vodene pare, holenderi, peskare, aparati za istiskivanje i ceđenje vode, bazeni za prijem celulozne kurvane mase, separatori, bazeni za mešanje celuloze i mase za hartiju, kao i mašine za dobijanje hartije, moraju biti dovoljno visoke i prostrane, i moraju imati dobru ventilaciju za odvođenje vodene pare i škodljivih gasova od hlora i od sumpornog dioksida. Član 242. Između prostorija u kojima saobraćaju zaposlena lica ne sme biti veća razlika u temperaturi od 10°C. U ovim prostorijama mora se umanjivati visoki stepen vlažnosti vazduha provetravanjem ili sušenjem vlažnog vazduha pomoću naročitih kalorifera ili sličnih uređaja. Član 243. Cilindri za sušenje podleže propisima za sudove pod parnim pritiskom i kao takvi moraju, između ostalog, biti snabdeveni i potrebnim uređajima sigurnosti pri radu. Član 244. Radne valjke kalandera za satiniranje, glačanje i prevlačenje hartije apreturom (lepilom) treba snabdeti pogodnim zaštitnim uređajima, da ne bi došlo do nesreće kod zaposlenih lica prilikom ulaganja hartije u kalandre. Član 245. Poprečni i uzdužni rezači hartije moraju imati vođice. Njihovi noževi i točkovi moraju biti pravilno zaštićeni. Mašine za sečenje hartije moraju biti snabdevene napravama za sprečavanje povratnog hoda noža. Izuzetak od ovoga je dozvoljen samo kod mašina za ručni pokret. Član 246. Na mašini za hartiju mogu se zaposliti samo naročito osposobljeni radnici, zbog opasnosti koja postoji pri ubacivanju krajeva papirne trake rukom u sušnicu. 25) Zaštitne mere pri proizvodnji cijanovodonika Član 247. Zgrade koje služe za proizvodnju ili stovarište cijanovodonika moraju biti udaljene najmanje 200 m od svih zgrada u kojima se radi ili stanuje, i najmanje 100 m od glavnih saobraćajnih puteva i železničkih pruga. Član 248. Kanalizacija preduzeća za proizvodnju cijanovodonika ne sme imati direktnu vezu sa javnom kanalizacijom, a može biti vezana sa njom samo preko jame za taloženje, koja mora biti vezana sa atmosferom pomoću ventilacione cevi. Odvodni kanali iz stovarišta sirovina moraju voditi u zasebne sabirne jame koje ne smeju imati neposrednu međusobnu vezu. Sem toga, sabirna jama iz odeljenja magacina za cijanova jedinjenja ne sme propuštati tečnost. Član 249. Stovarišta sirovina moraju biti tako građena da ni materijal ni sudovi nisu izloženi kvaru. Unutrašnjost prostorije ne sme biti vlažna. U stovarištu sirovina moraju se preduzeti ove mere sigurnosti: a) mora biti uveden vodovod s česmenom šoljom i priključkom za gumeno crevo; b) vrata stovarišta moraju biti od čvrstog materijala, sa sigurnim bravama, a prozori sa gvozdenim rešetkama ili na drugi način osigurani od obijanja (provale); c) u stovarištu mora uvek biti dovoljna količina sredstava za neutralizaciju sumporne kiseline, koja su bezopasna za ljude; d) u prostoriji za cijanova jedinjenja moraju biti pri ruci odgovarajući respiratori za zaštitu od prašine, koji se moraju upotrebljavati za vreme rada sa cijanovim jedinjenjima, a osim toga i maske sa cedilom za zaštitu od cijanovodonika. Pre napuštanja ovih prostorija radnici se moraju brižljivo očistiti i oprati ruke, lice, zatim isprati usta i grlo. Član 250. Cijanova jedinjenja i sumporna kiselina imaju se držati odvojeno u zasebnim prostorijama snabdevenim posebnim ulazima i veštačkom i prirodnom ventilacijom. Član 251. Sudovi za rastvaranje cijanovih jedinjenja moraju biti otporni prema hemijskom dejstvu, snabdeveni odgovarajućim levkom za punjenje, kao i poklopcem koji se dobro zatvara, radi sprečavanja prskanja prilikom mešanja. Sudovi za razblaživanje sumporne kiseline odnosno za rastvaranje cijanovih jedinjenja moraju biti odvojeno smešteni u zasebnim prostorijama. Član 252. Odeljenje za proizvodnju cijanovodonika mora biti odvojeno od ostalih radnih prostorija preduzeća. Veštačka ventilacija ove prostorije mora biti takva, da se osigura izmena vazduha u prostoriji najmanje 25 puta na jedan sat. Pored toga treba da ima pogodnosti za brzu prirodnu ventilaciju (velika vrata i prozori na suprotnim stranama, koji se mogu brzo i potpuno otvoriti). Član 253. Vodovodne instalacije vezane sa pojedinim aparatima za proizvodnju cijanovodonika, moraju biti vezane za mrežu preko povratnih ventila. Član 254. Ispuštanje vazduha iz sudova za kondenzaciju cijanovodonika mora se vršiti preko sudova za neutralizaciju cijanovodonika. Cevi za izbacivanje upotrebljenog vazduha moraju biti izvedene najmanje 2 m iznad krovova najbližih visokih zgrada. Član 255. Aparatura za proizvodnju cijanovodonika mora biti obezbeđena od stvaranja prekomernog pritiska, i u tu svrhu spojena preko osigurača sa ventilacionom cevi koja vodi u atmosferu. Član 256. Uređaj za punjenje i zatvaranje sudova sa cijanovodonikom mora se nalaziti u naročitom digestorijumu. U preduzećima sa dnevnom proizvodnjom od preko 50 kgr. Ovo se mora vršiti automatski. Ispitivanje punih sudova na propustljivost ima se vršiti benzidin-acetat-papirom. Mesta gde se pune i zatvaraju sudovi moraju imati zasebne ventilacione naprave za odvođenje vazduha - najmanje 1/3 m3 na sekundu i uređajima za hlađenje cijanovodonika. Član 257. Prostorije u kojima su smešteni sudovi sa gotovim preparatom moraju biti prostrane, suve i snabdevene dobrom prirodnom i veštačkom ventilacijom. Temperatura u tim prostorijama ne sme preći 20°C. Ove prostorije moraju imati pretprostor - ulaz, a sva vrata imaju se otvarati upolje. Član 258. Na punim sudovima, pored ostalog, mora biti označeno i kratko uputstvo o rukovanju i načinu čuvanja preparata. Isto tako treba naznačiti da samo stručna lica smeju otvarati i upotrebljavati preparate. Rukovanje i otprema ima se vršiti tako, da u slučaju nekog sudara ili pada ne mogu odjednom veće količine cijanovodonika isparavati u vazduh. Najveće zajedničko pakovanje sudova sa cijavodonikom ne sme biti veće od 20 kg neto težine. Član 259. Pri proizvodnji cijanovodonika mogu se zaposliti samo lica osposobljena za ovaj rad. Pre stupanja na rad osoblje mora biti lekarski pregledano, i samo zdrava lica mogu se zaposliti neposredno na proizvodnji cijanovodonika. Obavezno je da se periodično, svakih 6 meseci izvrši lekarski pregled ovog osoblja. Član 260. Sva lica koja rade na proizvodnji cijanovodonika i u stovarištu gotovog preparata moraju biti snabdevena odgovarajućim ispravnim maskama sa specijalnim cedilom za cijanovodonik, kao i sa jednim ispravnim rezervnim cedilom. U blizini ovih prostorija, na lako pristupačnom mestu, mora se nalaziti najmanje jedan ispravan izolacioni aparat sa kiseonikom bar sa jednom rezervnom bocom kiseonika. U odeljenjima za proizvodnju cijanovodonika, kao i u stovarištu gotovog preparata, ne sme nikada raditi jedan radnik već najmanje dvojica. Član 261. U zgradi za proizvodnju cijanovodonika mora biti stalno u pripravnosti jedan ispravan aparat za davanje kiseonika sa jednom rezervnom bocom kiseonika (za veštačko disanje), i ampule sa amilnitritom za prvu pomoć kod trovanja. Isto tako treba da bude u pripravnosti jedna sprema za sterilno davanje 0,01 gr lobelina i 0,25 gr kofein. natr. benz. ili 0,1 gr kardiazola sa zavojnim materijalom i uputstvo za prvu pomoć otrovnim cijanovodonikom. Za pružanje prve pomoći i rukovanje aparatom za davanje kiseonika, u svakom preduzeću za proizvodnju cijanovodonika moraju postojati najmanje dva osposobljena lica. Prostorija za pružanje prve pomoći mora se nalaziti van ugroženih prostorija, i biti osigurana od ulaska gasova. Član 262. U prostorijama preduzeća gde se proizvodi cijanovodonik, kao i u stovarištu gotovog preparata, mora postojati sprema za ispitivanje i najmanjih količina cijanovodonika (15 mgr na 1 m3), a kontrola se ima vršiti svakodnevno, po potrebi i više puta na dan. Član 263. U stovarišta i ostala ugrožena odeljenja fabrike smeju ulaziti samo ovlašćena lica. Na ulazima moraju biti istaknuti natpisi: "Pažnja, opasnost od otrovnog gasa!", "Nezaposlenim ulaz strogo zabranjen". Član 264. U fabrikama koje dnevno proizvode preko 50 kg cijanovodonika mora biti sproveden sistem zvučnih alarmnih signala za slučaj opasnosti od gasova. 26) Tehničke i zdravstveno-tehničke mere pri radu u hemijskim i tehnološkim laboratorijama Član 265. Hemijske i tehnološke laboratorije u kojima se vrše analize kao i preparativni radovi (sinteza), moraju biti smeštene u zasebnim prostorijama. U odeljenjima u kojima se radi sa hemikalijama i reagencijama, koje usled hemijskih reakcija razvijaju škodljive gasove, pare i dimove, moraju postojati "kapele" (pregrade) ili radne tezge sa uređajima za odvođenje gasova direktno sa mesta gde se pojavljuju. Član 266. Sve radne prostorije moraju biti tako udešene da je osigurano odvođenje gasova koji se pri radu pojavljuju, izvan zgrade bilo u neki dimnjak visine preko 20 m ili, ako je zgrada višespratna, jednom cevi izvedenom 2 m iznad krova. Član 267. Kipov aparat za sumpor-vodonik mora biti smešten u zasebnoj prostoriji ili kapeli koja se dobro provetrava. Po svršetku rada aparat se mora pravilno zatvoriti, da se gas ne razvija bez potrebe. Član 268. Gasomer i benoid-aparat za proizvodnju i razvođenje gasa po laboratoriji moraju biti smešteni u zasebnim prostorijama, potpuno odvojeni od radnih laboratorijskih odeljenja. Veza ovog odeljenja sa laboratorijom može biti samo preko vrata koja su izrađena od nesagorivog materijala. U ovoj prostoriji zabranjeno je pušenje kao i unošenje otvorenog plamena ili vatre, zbog opasnosti od požara i eksplozije. Ovim aparatima sme rukovati samo osposobljeno i za ovo određeno lice. Posle rada dovođenje gasa u razvodne cevi mora se obustaviti zatvaranjem dvostrukih razvodnih slavina kod samog rezervoara ili kod benoid-aparata. Isto tako se mora zatvoriti i slavina za odvođenje gasova generatora (gasare) u gasomer i gasno zvono, po mogućstvu, uvek posle rada ostaviti prazno, bez gasa. Ako neki cevni vod ili gasna slavina propušta gas u prostor laboratorije, treba odmah zatvoriti glavnu slavinu za dovođenje gasa, prostoriju provetriti i pristupiti iznalaženju mesta kvara radi preduzimanja opravke. Član 269. Sve hemikalije koje na običnoj temperaturi isparavaju, lako zapaljive i škodljive pare moraju se držati u hermetički zatvorenim sudovima. Ako se čuvaju u staklenim bocama ili teglama, ove moraju biti zatvorene sigurnim zapušačima (staklenim brušenim, gumenim ili zapušačima od plute) koji ne propuštaju gasove i pare. Član 270. Glavni magacin laboratorija za smeštaj hemikalija, staklarije, aparata i drugog potrošnog materijala, mora imati odvojeno odeljenje za čuvanje kiselina u balonima preko 5 l, kao i za čuvanje balona sa lokalnim lužinama u tečnosti, i biti snabdeven priborom za sigurno istakanje iz velikih balona u manje sudove na siguran i bezbedan način (upotreba ljuljaške, gasmaske, gumene kecelje, gumene obuće i gumenih rukavica). Sve lako zapaljive tečnosti i ulja koja služe pri radu u laboratoriji moraju se čuvati u zasebnoj sobi. Ova soba mora biti stalno pod ključem i njom rukuje samo određeno lice. Član 271. U svim odeljenjima laboratorije mora biti u pripravnosti dovoljan broj aparata za gašenje požara. Po hodnicima i glavnim ulazima moraju biti postavljeni priključci za hidrante na gradski vodovod sa odgovarajućim crevom i mlaznicom, kako je određeno propisima o vatrogasnoj službi. Član 272. Za prvu pomoć ozleđenom od hemikalija i drugih uzroka mora se u laboratorijumu nalaziti ormančić za prvu pomoć u nesrećnim slučajevima i obavezno se mora osposobiti jedno lice za pružanje prve pomoći. Član 273. U svakoj laboratoriji mora se predvideti jedna prostorija sa garderobnim ormanima. Laboratorija po mogućstvu treba da ima kupatilo i tuševe, da se osoblje može kupati. 27) Zaštitne mere pri proizvodnji svetlećeg gasa (plina) Član 274. Sve zgrade i prostorije u kojima se proizvodi ili meri svetleći gas moraju se dobro provetravati. Radionica za izradu i opravku brojila mora biti odvojena od prostorije gde se vrše probe sa gasom. Član 275. Radnicima koji rade kod peći moraju se staviti na raspolaganje azbestne maske, kapuljače i rukavice za zaštitu od plamena iz peći. Radnici zaposleni na punjenju komora moraju pri radu imati zaštitne zavoje za usta (respiratore). Radnicima takođe treba staviti na raspolaganje gasmaske ili izolirajuće aparate protiv ugljenmonoksida. Član 276. Na vidnom mestu moraju biti istaknuta uputstva i upozorenja o opasnostima od gasa, kao i pravila za prvu pomoć u slučaju nesreće. Na ovom mestu mora se nalaziti i ormančić sa sredstvima za prvu pomoć. Što veći broj lica mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći unesrećenom. Član 277. Preduzeće mora staviti na raspolaganje radnicima na proizvodnji gasa jednu sobu za pušenje i odmaranje. Za pranje i kupanje radnika posle rada u preduzeću moraju postojati kupatilo i umivaonici. III. KAZNENE ODREDBE Član 278. Neizvršenje ili sprečavanje izvršenja odredaba iz članova 7, 11, 13, 14, 21, 25, 26, 47, 48, 50, 52, 57, 58, 61, 66, 67, 74, 75, 77, 80, 82, 83, 93, 96, 108, 113, 118, 121, 122, 123, 124, 128, 131, 146, 150, 151, 185, 186, 191, 198, 199, 206, 210, 212, 215, 218, 219, 223, 226, 233, 235, 249, 252, 259, 260. i 261. ovog pravilnika kažnjava se kao prekršaj novčanom kaznom do 5.000 - dinara. Član 279. Neizvršenje ili sprečavanje izvršenja svih ostalih odredaba ovog pravilnika kažnjava se kao prekršaj novčanom kaznom do 2.000.- dinara. Član 280. Za prekršaje iz čl. 278. ovog pravilnika odgovaraju: rukovodilac odnosno vlasnik ili drugo lice odgovorno za izvršenje pomenutih odredaba. Za prekršaje iz čl. 279. odgovaraju pored lica pomenutih u prethodnom stavu još i zaposleni radnici, ako se pri radu ne pridržavaju propisa ovog pravilnika i ne upotrebljavaju tehnička i lična zaštitna sredstva koja su im stavljena na rukovanje i upotrebu. Administrativno-kazneni postupak vodi i rešenja u prvom stepenu donosi izvršni odbor sreskog odnosno gradskog (rejonskog) narodnog odbora prema odredbama Osnovnog zakona o prekršajima. IV. ZAVRŠNE ODREDBE Član 281. Odredbe ovog pravilnika primenjivaće se odmah i u celosti u svim preduzećima. U preduzećima koja se budu gradila kao nova, odnosno u kojima se budu vršile prepravke tehničkih uređaja i preinačenja tehnološkog procesa, rukovodioci preduzeća su dužni da podnesu nadležnoj inspekciji rada i sanitarnoj inspekciji crteže i tehničke opise projekata novih fabrika odnosno pojedinih radionica u kojima se vrše prepravke ili preinačenja, radi dobijanja saglasnosti u pogledu mera higijensko-tehničke zaštite pri radu (čl. 17. Zakona o inspekciji rada i čl. 2. Osnovnog zakona o sanitarnoj inspekciji). U postojećim preduzećima, u kojima se odredbe ovog pravilnika ne mogu iz objektivnih razloga odmah primeniti, rokove za njihovo postepeno primenjivanje određivaće nadležni inspektori rada shodno čl. 187. Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu, izmenjenog i dopunjenog Pravilnikom o izmenama i dopunama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47 i br. 36/50), u saglasnosti sa sanitarnom inspekcijom, vodeći pri tome računa o objektivnim, materijalnim i tehničkim mogućnostima. Član 282. Ovaj pravilnik stupa na snagu 30-og dana po objavljivanju u Prilogu "Službenog lista Federativne Narodne Republike Jugoslavije". Sledeći deo
Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima FBiH Federacija BiH Službeni list FNRJ 56/47 04.07.1947 grafička preduzeća,zaštitne mjere Na osnovu čl. 15. Zakona o inspekciji rada propisujem Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu u grafičkim preduzećima Pravilnik je objavljen u "Službenom listu FNRJ", br. 56/47 od 4.7.1947. godine. Vidi: čl. 125. tač. 7. Osnovnog zakona - SL SFRJ, 15/65-681. Vidi: čl. 69. Zakona - 42/91-1649. Član 1. Higijenski i tehnički uslovi rada u grafičkim preduzećima imaju se u potpunosti prilagoditi odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu, ukoliko ovim pravilnikom nije izričito drukčije određeno. I. - OPŠTE ZAŠTITNE MERE U RADNIM PROSTORIJAMA Član 2. U radnim prostorijama u kojima se obavljaju radovi sa olovom ili hemikalijama mora na svako zaposleno lice u njima otpasti najmanje 15 m3 slobodnog prostora i 3 m2 slobodne površine poda radne prostorije. Visina radnih prostorija mora iznositi najmanje 3 m. Član 3. Zidovi radnih prostorija u kojima se obavljaju radovi sa olovom ili hemikalijama treba da su obloženi u visini do 1,80 m iznad poda materijalom koji se lako pere ili masnom bojom. Ostali delovi zida i tavanice (stropovi) biće okrečeni. Pranje zidova u visini do 1,80 m odnosno dokle su obloženi materijalom koji se lako pere ili masnom bojom, treba vršiti sapunom jedanput nedeljno. Krečenje vršiće se najmanje jedanput godišnje. Član 4. Sve radne prostorije u grafičkim preduzećima treba da imaju ravan pod i bez pukotina, kako bi se sprečilo zadržavanje olovne prašine ili druge materije. Prelazi između podova i zidova treba po pravilu da budu zaobljeno izvedeni. Podovi u grafičkim preduzećima treba da su od materijala koji se lako pere, ili premazani materijama koje onemogućuju dizanje prašine pri čišćenju. II. - SPECIJALNE ZAŠTITNE MERE Ručna slagačnica Član 5. Regali i rafovi u ručnoj slagačnici treba da budu bez nogara tako da svojom donjom površinom leže na patosu kako bi se izbeglo sakupljanje prašine ispod njih, ili na dovoljno visokim nogarima, koji omogućuju lako čišćenje pod njima. Prolaz između regala ne sme bita manji od 1,80 metara. Član 6. Stolovi u ručnim slagačnicama moraju biti pokriveni sa gornje strane limom. Po završetku rada svake smene stolovi se moraju čistiti. Član 7. Čišćenje regala i sanduka za slova u ručnim slagačnicama vršiće se električnim aparatom za isisavanje prašine. U nedostatku električnih aparata za isisavanje prašine, regali i sanduci za slova čistiće se redovno van radnih prostorija (izbacivanjem slova, mehom, mokrom krpom i sl.). Ako se regali čiste bez upotrebe aparata za isisavanje lica zaposlena na čišćenju regala i sanduka za slova biće snabdevena respiratorom. Član 8. U odeljenju ručne slagačnice treba postaviti limene posude u koje će se smeštati svi olovni otpaci (oštećena slova, slomljeni proredi i sl.). Član 9. Pre nego što se pristupi rasturanju (razlaganju) slog se mora oprati. Pranje slogova mora se vršiti sredstvima koja nisu štetna po zaposlena lica, a koja ujedno ne nagrizaju i ne oksidišu slagački materijal (blagi rastvor kamene sode i sl.). Posle pranja slog se mora dobro isprati svežom vodom, kako bi se otstranili svi ostaci upotrebljenih nagrizajućih materija. Lica zaposlena na pranju slogova biće zaštićena zaštitnim rukavicama. Mašinska slagačnica Član 10. Na svim mašinama za slaganje treba postaviti uređaj za ventilaciju direktno nad kazanom za topljenje olova kako bi se olovni gasovi otstranjivali neposredno sa mesta razvijanja pomoću uređaja za izvlačenje (ekshaustor). Član 11. U kazane za topljenje olova na mašinama za slaganje ne smeju se staviti već upotrebljeni reci ili olovni otpaci. Olovo se sme stavljati u ove kazane samo posle prelivanja u kocke ili šipke. Član 12. Mašine za slaganje treba da imaju naročiti kanal kojim će se olovni otpaci, nastali pri livenju redaka, odvoditi neposredno u posudu za prikupljanje tih otpadaka da bi se sprečilo njihovo rasipanje i raznošenje. Član 13. U odeljenju mašinske slagačnice treba da bude provedena veštačka ventilacija. Mašinsko odeljenje Član 14. Ako ne postoji mogućnost da se ručni zavrtnji kaseta (valova) za boju kod brzotisnih mašina lako dohvate, mora se postaviti siguran oslonac na koji će se radnik osloniti prilikom rada na regulisanju zavrtnja kasete (valova) za boju. Član 15. Kod brzotisnih mašina mora se postaviti ograda od savijenog gvožđa u visini gornje površine kolica za štampu, kako bi se izbegle povrede koje ova kolica mogu naneti prilikom svog kretanja zaposlenim licima. Razmak između kolica za štampu (u krajnjem prednjem položaju) i ograde ne sme biti manji od 5 cm. Član 16. Pranje valjaka na brzotisnim mašinama ne sme se vršiti kad se mašina kreće motornim pogonom. Član 17. Na mašinama za bronziranje treba uvesti uređaje za otstranjivanje bronzane prašine iz same mašine koja se stvara prilikom rada. Bronziranje rukom treba vršiti u odvojenim prostorijama sa dobrim provetravanjem, a radnici koji rade na tim poslovima treba da budu snabdeveni respiratorima. Član 18. Kod tiglova sa električnim pogonom treba postaviti zaštitnu napravu koja će sprečiti da se ruka radnika zadrži između forme i ploče. Član 19. Kod tiglova sa električnim pogonom pranje valjaka sme se vršiti samo kad se mašina pokreće rukom. Odeljenje duboke štampe Član 20. Odeljenje za duboku štampu treba da bude odvojeno od ostalih radnih prostorija. Prostorije u kojima se radi sa bojama škodljivim po zdravlje i sredstvima za rastvaranje i čišćenje moraju se dobro provetravati. Škodljive pare treba da se odvode sa samog mesta razvijanja. Član 21. Kod uređaja za duboku štampu, kod kojih se upotrebljavaju lako zapaljive mešavine boja, moraju se preduzeti odgovarajuće mere sigurnosti. U ovim prostorijama moraju postojati odgovarajuće naprave i sredstva za gašenje požara. Gašenje požara sa vodom u ovim prostorijama zabranjeno je. Član 22. Kod suvog poliranja bakarnih valjaka mašina za brušenje i poliranje treba da ima uređaj za izvlačenje prašine. Licima koja su zaposlena na suvom poliranju bakarnih valjaka treba da se stave na raspoloženje respiratori. Rotaciona mašina Član 23. Rotaciona mašina treba da ima zvučni signalni uređaj kojim će se barem 5 sek. ranije najavljivati početak rada te mašine. Odeljenje za topljenje olovnih legura Član 24 Topljenje legura za mašine za slaganje, kao i pretapanje upotrebljenog materijala i otpadaka, treba vršiti u posebnim prostorijama koje se dobro provetravaju. Nad kazanima za topljenje olovnih legura treba postaviti uređaje za izvlačenje olovnih gasova (ekshaustori). Lica koja vrše pripremu legura za livenje i koja liju leguru biće snabdevena respiratorima. Stereotipija Član 25 Na glodalici (frez mašini) u stereotipiji postaviće se preko noža stakleno zvono ili slična druga naprava koja sprečava da pri radu radnik bude povređen od otpadaka koji nastaju prilikom obrađivanja stereotipisanih ploča. Član 26. Odeljenje stereotipije treba da bude u potpuno odvojenim prostorijama, veštački ventilirano i snabdeveno uređajem za izvlačenje olovnih para sa mesta gde se olovne pare razvijaju. Slovolivnica Član 27. Na svim mašinama za livenje slova treba postaviti uređaje za izvlačenje gasova i dima koji se stvaraju pri livenju slova i ostalog slagaćeg materijala (ekshaustori). Član 28. Svi otpaci koji nastaju prilikom livenja slova i ostalog slagaćeg materijala treba da se odvode naročitim kanalima u limene posude za sakupljanje olovnih otpadaka. Član 29. Glodalica (frez mašina) u slovolivnici treba da bude snabdevena uređajem za izvlačenje olovne prašine koja se stvara prilikom rada. Radnik zaposlen na glodalici (frez mašini) treba da je snabdeven respiratorom. Član 30. Struganje zaostalih olovnih čestica na izlivcima slova i ostalog slagaćeg materijala mora se vršiti u odeljenom zastakljenom prostoru (digestorijumu) sa veštačkom ventilacijom. Licima koja obavljaju taj posao treba staviti na raspoloženje respiratore. Cinkografija Član 31. Mašina za nagrizanje metala (ec-mašina) treba da je odvojena i smeštena u posebnom zastakljenom prostoru (digestorijumu) koji je snabdeven uređajem za ventilaciju. Član 32. U odeljenju cinkografije gde se upotrebljava prah kalofonijuma, asfalta ili sličnih materija, ventilaciju treba tako udesiti da nastala prašina bude odvedena direktno sa mesta gde se razvija. Član 33. Radnici zaposleni u odeljenju za kopiranje biće snabdeveni gumenim zaštitnim rukavicama koje zaštićuju ruke do lakata. Član 34. Odeljenje fotografije treba da bude u potpuno odvojenim prostorijama. Mračne komore treba da budu veštački ventilirane. Radnici zaposleni na snimanju treba da budu snabdeveni tamnim naočarima za zaštitu od svetlosti koju proizvode lučne lampe. Član 35. Za pretakanje kiseline u cinkografiji upotrebljavaće se ljuljačka i naprave za pretakanje (član 41 Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu). Član 36. Cirkulari za sečenje olovnih ploča treba da budu snabdeveni uređajem za izvlačenje olovne prašine koja nastaje rezanjem. Lica zaposlena na cirkularima treba da budu snabdevena zaštitnim naočarima. III. - HIGIJENSKA ZAŠTITA Izbor radnika Član 37. Lica ispod 16 godina starosti ne smeju biti zaposlena na ma kakvom radu sa olovom. Član 38. U direktnom radu sa olovom u čvrstom stanju ne smeju se uposliti lica koja boluju: 1) od tuberkuloze pluća; 2) od nefritisa (zapaljenje bubrega); 3) od anemije (slabokrvnost) teže vrste. Osim lica iz prvog stava pri radovima sa rastopljenim olovom i njegovim jedinjenjima ne smeju se uposliti lica koja boluju: 4) od hroničnog oboljenja jetre; 5) od trajne hipertonije (povišeni pritisak krvi) kardio- i arterioskleroze (zakrečenje krvnih sudova); 6) organskog oboljenja centralnog nervnog sistema; 7) od izrazito endokrinih oboljenja (žlezda unutrašnjeg lučenja; Bazedova bolest, diabetes i dr.). Osim toga u svim direktnim radovima sa olovom ne smeju se zaposliti lica: 8) koja pokazuju posledice alkoholizma; i 9) koja zbog bilo koje bolesti ne mogu slobodno disati kroz nos. Prilikom pregleda i ocenjivanja sposobnosti za rad treba uzeti u obzir konkretne higijenske i tehničke uslove u svakom pojedinom preduzeću, kao i individualne osobitosti zdravstvenog stanja radnika koji se zaposljuje. Oni radnici koji su već zaposleni na tim radovima, a boluju od navedenih bolesti, potrebno je da se postupno smenjuju sa tih radova i to prvenstveno oni sa težim oboljenjima. Lična higijena Član 39. Preduzeća su dužna radnike koji rade sa olovom i hemikalijama snabdeti radnim odelima koja se lako peru, dobro priležu telu, a za prašinu su što je moguće više nepropustljiva, a gde priroda posla zahteva daće se radnicima i kape za glavu kao i rukavice. Ova odela nosiće radnici za vreme rada, a posle toga ostavljaće ih u preduzeću. Preduzeće će se brinuti da se zaštitna odeća pere što češće, a najmanje jednom posle 14-dnevne upotrebe. Radnicima na livenju olova treba dati na raspoloženje zaštitne rukavice protiv opekotina, zaštitnu obuću i pregače. Član 40. Svakom radniku koji radi sa olovom preduzeće će staviti na raspoloženje dvostruki garderobni ormančić, i to jedan za smeštaj građanskog, a drugi za smeštaj radnog odela. Garderobni ormančići moraju biti snabdeveni ključem. Garderobni ormančići moraju biti najmanje 1,5 m visoki, 0,35 m duboki i 0,45 m široki. Dvostruki garderobni ormančići imaće vertikalnu pregradu kako ne bi građansko odelo dolazilo u dodir sa radnim odelom. Kod dvostrukih garderobnih ormančića deo za građansko odelo biće najmanje 0,45 m a za radno odelo 0,25 m širok. Za radnike koji rade sa olovom ili hemikalijama garderobe se imaju urediti u zasebnim prostorijama. Garderobni ormančići treba da budu na nogarima visokim najmanje 15 cm radi mogućnosti čišćenja, a na podesnim mestima moraju imati otvore za ventilaciju. Član 41. Preduzeće će staviti radnicima na raspoloženje umivaonike, koji će biti smešteni van radnih prostorija, u tolikom broju da se istovremeno može prati najmanje 1/5 uposlenog osoblja. U dovoljno velikim prostorijama mogu se umivaonici smestiti zajedno sa garderobom. Umivaonici će biti snabdeveni toplom i hladnom vodom, dovoljnom količinom sapuna, četkama za svakog pojedinca i zasebnim ubrusom koji će se svake nedelje menjati. Isto tako daće preduzeće svakom radniku zasebnu čašu ili lonče za vodu. Svaki radnik koji radi sa olovom treba nakon svršetka rada ili pre uzimanja pitke vode ili jela prethodno da ispere usta po mogućstvu toplom vodom. Član 42. Svako preduzeće treba da ima propisno kupatilo sa toplom i hladnom vodom računajući jedan tuš za najviše 15 radnika. Radnicima mora biti omogućeno kupanje najmanje jedanput nedeljno. Svakodnevno treba da se kupaju u dane kada rade oni radnici koji su zaposleni na radovima kod kojih postoji naročita opasnost trovanja olovom. Član 43. Licima koja rade sa olovom zabranjeno je unositi hranu u radne prostorije, kao i jesti na radnim mestima. Član 44. Preduzeće će postaviti u radionicama dovoljan broj pljuvaonica. Broj pljuvaonica treba da je toliki da na svakih 10 radnika, a u ručnoj slagačnici na svaka 2 radnika, otpada po jedna pljuvaonica. Pljuvaonice treba da budu očišćene svakog dana. Zdravstvena služba Član 45. Preduzeća su dužna da organizuju najmanje jedanput godišnje medicinski pregled svih zaposlenih radnika i nameštenika koji dolaze u dodir sa olovom, a prema postojećim propisima. Član 46. Već postojeća preduzeća koja ne ispunjavaju uslove ovog pravilnika dužna su da se u što kraćem roku postupno saobraze ovim propisima, a saglasno odredbi člana 184. Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu. Rokove za postupno ispunjavanje propisa ovog pravilnika u već postojećim preduzećima određivaće nadležni inspektori rada, vodeći pri tom računa o objektivnim, materijalnim i tehničkim mogućnostima. Član 47. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu Federativne Narodne Republike Jugoslavije". Br. 6815 24. juna 1947. godine Beograd Ministar rada, Vicko Krstulović, s.r. IZMENE Član 125. tačka 7) Osnovnog zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 15/65 od 5.4.1965. godine. Član 125. Do donošenja novih odnosno do izmena i dopuna propisa o zaštiti na radu primenjivaće se pravila (mere i normativi) zaštite na radu sadržana u sledećim propisima, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona: ... 7) Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu u grafičkim preduzećima ("Službeni list FNRJ", br. 56/47); ... Član 69. tačka 3. Zakona o zaštiti na radu Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS", br. 42/91 od 18.7.1991. godine. Član 69. Do donošenja propisa o opštim i posebnim merama zaštite na radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, primenjivaće se mere zaštite na radu (pravila), sadržana u sledećim propisima: ... 3. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu u grafičkim preduzećima ("Sl. list FNRJ", broj 56/47); ...

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana